Od "obuke" do fronta: kako biti regrutovan u rusku vojsku sa okupiranih teritorija

U Rusiji je počela proljetna kampanja za regrutaciju. Od 10. aprila vojni obveznici sa sabirnih punktova upućuju se u jedinice na dalje služenje vojnog roka. U 2025. godini na obaveznu vojnu službu u trajanju od godinu dana bit će pozvano 160.000 ljudi starosti od 18 do 30 godina. Uprkos činjenici da rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da proljetna regrutacija nije ni na koji način povezana sa ruskim ratom protiv Ukrajine, u redove ruskih "regruta" pridružuju se i stanovnici okupiranih ukrajinskih teritorija - Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti. Mnogi vojni obveznici iz tih okupiranih dijelova Ukrajine, prema riječima aktivista za ljudska prava, za kratko vrijeme odlaze na front.

Tako je, prema podacima ukrajinske organizacije za ljudska prava "Eastern Human Rights Protection Group", u jesen 2024. godine najmanje 300 ljudi sa okupiranih teritorija poslano da služe u ruskoj vojsci - njih oko 200 iz Zaporoške i Hersonske oblasti i 100 iz Luganske i Donjecke oblasti. DW je razgovarao sa stanovnicima koji su u dobu kada mogu biti regrutirani sa okupiranih teritorija i aktivistima za ljudska prava o tome kako Rusija vrši pritisak i popunjava vojne rezerve.

 

Lokalno stanovništvo je prisiljeno prijaviti se za vojnu službu

 

„Ako budem nasilno mobilisan, ranit ću se“, kategorički izjavljuje Aleksij (ime promijenjeno), stanovnik regije Zaporožje koju je okupirala ruska vojska. On ima 21 godinu. Mladić ne želi ići sa okupiranih teritorija, jer su mu tu porodica i imovina:  

"Ne mogu ih ostaviti. Zapravo, bilo bi to kao da počinjem život iznova."  

Iako Aleksej ima ruski pasoš, on još ne podlieže vojnoj obavezi. Ali, prema njegovim riječima, administracija koju su postavile ruske okupacione vlasti od jeseni prošle godine obavezuje muškarce da se prijave za vojnu službu. Bez ruskih dokumenata, praktično je nemoguće dobiti posao i upisati fakultet u regionu, objašnjava Aleksij.

Tvrdi da on lično ne zna ni za jedan slučaj prinudnog slanja u vojni ured:  

„Svi jmeštani tamo dobrovoljno odlaze (u vojni ured – Red.) i potpisuju ugovore (sa ruskim Ministarstvom odbrane. – Red.)“. Prema njegovim riječima, takav korak čine proruski orijentirani stanovnici i oni koji "ne prave razliku".  

Sličnu situaciju u razgovoru za DW opisao je 28-godišnji stanovnik okupiranog sela u oblasti Luganska. Još uvijek ima ukrajinsko državljanstvo i još nije dobio ruski pasoš. Međutim, sagovornici DW-a kažu da lokalne uprave koje imenuje Ruska Federacija otežavaju život ukrajinskim građanima na okupiranoj teritoriji ako nemaju ruski pasoš. Aktivisti za ljudska prava dodaju da je bez ruskog pasoša nemoguće dobiti SIM karticu od lokalnog mobilnog operatera.

 

Gdje se šalju vojni obveznici sa okupiranih teritorija?

 

Oni koji služe u ruskoj vojsci u početku se šalju u jedinice za obuku na ruskoj teritoriji. Najčešće - vojnim jedinicama Južnog vojnog okruga: Rostovska oblast, Krasnodarska oblast,  Lenjingradski i Moskovski vojni okrug. I na Krim, koji je pripojen Ruskoj Federaciji. Na teritorijama Ukrajine okupiranim nakon ruske invazije iz sigurnosnih razloga nema ruskih vojnih jedinica, pa se "regruti" šalju na rusku teritoriju, objašnjava Pavlo Lisjanski, ukrajinski aktivista za ljudska prava i direktor Instituta za strateške studije i sigurnost.

Nakon "obuke", kaže Lisjanski, mnogi "regruti" se šalju na front, nakon što potpišu ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane. Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima to se dešava dobrovoljno, ali često pod pritiskom ili zbog nedostatka alternative. Samo mali dio regruta sa okupiranih teritorija završava u Lenjingradskom i Moskovskom okrugu, obično preko veza i mita, kaže Lisjanski: "Traže, kažu, da im sin uđe u dobre trupe i da ne ide u rat. Prošle godine je na ovaj način u Lenjingradski okrug poslano petnaestak ljudi".  

Lisjanski sugerira da se cijena takvog dogovora povećava svake godine, jer su ruski vojni uredi obavezni ispuniti plan mobilizacije.  

"Oni pokušavaju nadoknaditi nedostatak "radnika po ugovoru" na račun bivših "regruta", napomenuo je aktivista za ljudska prava.

 

"Regruti" potpisuju ugovore i idu u rat

 

Sličan slučaj je opisan u Telegram kanalu "Mobilizacija DNR uživo": lokalni stanovnik okupiranog dijela Donjecke oblasti upućen je na teritoriju Krasnodara na odsluženje vojnog roka.  

„Rečeno mu je da će po isteku „mandata“ otići u zonu „SVO“, komandanti su rekli da je za njega sve već potpisano“, rekao je za DW autor Telegram kanala Mihail (ime promijenjeno) i dodao da „regrut“ planira kontaktirati rusko vojno tužilaštvo, ali da ne zna dalju sudbinu ove osobe.

Istovremeno, regrutaciji podliježu ne samo oni koji su dobili ruski pasoš i navršili 18 godina, već i oni koji su već odslužili vojni rok u tzv. "DPR" i "LNR" do februara 2022. godine. Mihail je kao primjer naveo pripadnike, koji su upućeni na odsluženje vojnog roka u Rusku Federaciju.  

"DPR" telefonom zove momke regrutnog uzrasta, poziva ih u vojni ured - one koji nisu prijavljeni da se prijave, a one koji su prijavljeni dođu na "termin". Ne mogu reći koliko je to rasprostranjeno", rekao je MIhail.

Izbjegavanje regrutacije u Oružane snage Rusije može rezultirati kaznom do dvije godine zatvora.

Praktično je nemoguće odbiti službu u ruskoj vojsci, kaže Olga Skripnik, šef Krimske grupe za ljudska prava. Prema njenim riječima, Rusija je počela ilegalno regrutirati muškarce u vojsku 2015. godine - najprije na aneksiranom Krimu, a zatim i na drugim okupiranim teritorijama Ukrajine. Od tada je održana 21 regrutna kampanja.  

Olga Skripnik, objašnjava: "Prije potpune ruske invazije na Ukrajinu, oko 6.000 ljudi je regrutovano na Krimu godišnje. Sada nema podataka, ali je vjerovatno da se taj broj povećao".

Aktivista za ljudska prava kaže da obuka regruta u centru za obuku obično ne traje duže od dvije sedmice, posebno na anektiranom Krimu, nakon čega se mobilisani šalju na rusku teritoriju, a zatim na front. Odbijanje služenja u Ruskoj Federaciji kažnjivo je krivičnom odgovornošću: član 328 Krivičnog zakona Ruske Federacije (izbjegavanje služenja vojnog roka) predviđa kaznu do dvije godine zatvora. Samo na Krimu, prema riječima aktivista za ljudska prava, pokrenuta su najmanje 583 krivična predmeta. Međutim, kako prenosi izdanje "Verstka", u prvoj polovini 2024. godine niko od 427 osuđenih po ovom članu nije dobio pravu kaznu - trojica su dobila uslovne kazne, a ostali novčane.

 

Aktivista za ljudska prava: "Regrutacija je ratni zločin"

 

Međutim, sudska presuda ne oslobađa od služenja vojnog roka u Oružanim snagama Rusije, napominje Skripnik. Ona ističe da je regrutacija u vojsku na okupiranim teritorijama ratni zločin kojim se krši međunarodno humanitarno pravo. Ona, također, insistira na tome da Rusija od 2022. godine  provodi prisilnu

mobilizaciju među Ukrajincima koji žive na okupiranim teritorijama, često ih koriste kao "živi štit".  

"Zabilježili smo slučajeve kada su mobilisani bez oružja stavljeni ispred regularne vojske. Oni su prvi napadali. To se masovno dešavalo 2022. godine", kaže Skripnik.

Prema Krimskoj grupi za ljudska prava, Rusija je aktivno koristila regrute sa anektiranog Krima u invaziji na Ukrajinu punog razmjera. Prema riječima Skripnik, od 2022. godine najmanje 1.873 pripadnika ruske vojske iz krimskih jedinica je poginulo u neprijateljstvima, 116 Krimljana je zarobljeno od strane Oružanih snaga Ukrajine.  

"Nisu svi "regruti", većina su "vojnici po ugovoru". Među njima su odvedeni tamošnji aktivisti za ljudska prava "zastupnici za ljudska prava. Stanovnicima Krima su nasilno pozivani, pozivi (u sklopu mobilizacije u Rusiji. - Red.) su čak uručivani invalidima.“