Od Budjonovska do Bakhmuta - Više desetina Kadirovljevih boraca u Ukrajini bilo je - ili još uvijek je - na ruskoj saveznoj listi terorista

U maju 2022. godine Glavna obavještajna uprava ukrajinskog ministarstva odbrane objavila je spisak od 2.425 čečenskih vojnika dobrovoljaca koji su se borili u ratu protiv Ukrajine. Koristeći društvene mreže i ruske sudske zapise, novinari nezavisne ruske kuće Verstka potvrdili su identitet mnogih od navedenih boraca - i otkrili da je njih 14 na listi terorista Federalne službe za finansijski nadzor Rusije. Pet vojnika je još bilo na spisku kada su poslani u Ukrajinu. Jedan od muškaraca imao je bliske veze sa terorističkim pobunjenikom Šamilom Basajevim — i čak je dobio nagradu za svoju ulogu u krizi sa taocima 1995. godine u Budjonovsku u Rusiji, u kojoj je ubijeno više od 100 civila.  

Čečenske snage u Ukrajini

Od početka rata Rusije protiv Ukrajine, čečenski lider Ramzan Kadirov je više puta u objavama na Telegram kanalima spominjao desetine hiljada „dobrovoljaca iz Čečenske Republike koji su spremni  izvršiti naređenja Vrhovnog komandanta u Ukrajini.”

U proljeće je Telegram kanal Mozhem Obyasnit izvijestio da je u redovima dobrovoljaca poslanih iz Čečenije u Ukrajinu bilo više ljudi sa kriminalnom prošlošću. Kako prenosi kanal, neki od boraca su još uvijek imali neodslužene zatvorske kazne, dok su drugi bili na uslovnoj slobodi i legalno nisu u mogućnosti napustiti Čečeniju.

Prema Glavnoj obavještajnoj upravi (GUR) ukrajinskog ministarstva odbrane, prve grupe čečenskih boraca dobrovoljaca napustile su republiku 12, 13. i 16. marta. Nekoliko dana kasnije, Kadirov je napisao da je „cijeli bataljon dobrovoljaca stigao u Ukrajinu” i da su “željni borbe”.

Anti-Kadirov Telegram kanal 1ADAT 12. marta je objavio fotografiju dobrovoljaca zajedno sa predsjednikom čečenskog parlamenta Magomedom Daudovim. Jedan čečenski korisnik prepoznao je jednog od vojnika kao Usmana Sukueva i tvrdi da je "poslan u zatvor na duže vrijeme". Prema Mozhemu Obyasnitu, Sukuev je osuđen zbog optužbi za proizvodnju oružja i posjedovanje droge.

U mjesecima koji su uslijedili, Kadirov je nastavio prijavljivati dolaske čečenskih vojnika dobrovoljaca u Ukrajinu. Od 26. marta u čečenskim dobrovoljačkim jedinicama počeli su se pojavljivati vojnici iz drugih dijelova Rusije.

Na listi čečenskih boraca dobrovoljaca koju je objavio ukrajinski GUR nalaze se ljudi koji su se pojavili na listi terorista i ekstremista Ruske Federalne službe za finansijski nadzor. Neki od vojnika su i danas na spisku.

"Lični krvnik" Šamila Basajeva

Dobrovoljac broj 1017 na listi ukrajinskog GUR-a je 54-godišnji Isa Dukajev, bivši saveznik vođe terorista Šamila Basajeva. Na ruskoj saveznoj listi terorista Dukajev je zaveden pod brojem 4256.

Prema Komersantu, 1995. godine Isa Dukajev je čuvao predsjedničku palatu tadašnjeg čečenskog lidera Džohara Dudajev,  kao dio jedinice koju je predvodio Šamil Basajev. Kasnije te godine, Dukajev je učestvovao u petodnevnoj opsadi bolnice u Budjonovsku u Rusiji, u kojoj je ubijeno više od 100 civila. Nakon toga dobio je najviše priznanje Ičkerije, Orden narodne časti, za svoju ulogu u krizi. Osim toga, Dukajev je bio šef odjela ičkerijanskog šerijatskog ministarstva sigurnosti u čečenskim okrugima Gudermeski i Nozhaj-Jurtovski.  2001. službenici FSB-a uhapsili su Dukajeva u Čečeniji. U to vrijeme Kommersant ga je nazvao Basajevljevim "prijateljem" i "ličnim dželatom", dok ga je Prvi kanal nazvao "jednim od najbližih saradnika Šamila Basajeva".

Sud u Stavropoljskom kraju je 2002. godine osudio Dukajeva na 12 godina zatvora pod optužbom za razbojništvo, nedozvoljeno posjedovanje oružja, terorizam i uzimanje talaca. Godine 2005. još jednom je osuđen, ovog puta za otmicu maloljetnika sredinom 1990-ih, ali je pošteđen zatvorske kazne zbog  zastare.

Vojnik iz jedinice Ruslana Gelajeva

Broj 2120 na listi ukrajinskog GUR-a je Ahmed Dulajev, vojnik koji je služio u jedinici čečenskih pobunjenika Ruslana Gelajeva početkom 2000-ih. (Na listi terorista Ruske Federalne službe za finansijski nadzor, Dulajev je broj 4258.) 2003. godine Vrhovni sud Sjeverne Osetije osudio ga je na 13 godina strogog zatvora zbog razbojništva, ilegalnog posjedovanja oružja i ilegalnog prelaska granice.

Prema Komersantu, početkom 2002. godine, Ahmed Dulajev se pridružio Gelajevskoj vojnoj jedinici sa sjedištem u Gruziji. U septembru te godine, 300 vojnika iz te jedinice prešlo je u Ingušetiju, gdje su nakratko uzeli više civila za taoce u selu Tarskoje prije nego što su izvršili napad na selo Galaški.

Sjevernokavkaska služba RSE/RL izvjestila je u septembru da je Ahmed Dulajev poginuo u borbama u Ukrajini. Izdanje je citiralo čečenski Telegram kanal, koji je tvrdio da se Dulajev pridružio ratu pod prijetnjom novih krivičnih prijava.

Nema više terorista

48-godišnji Lema Okhajev dodat je na listu terorista ruskih vlasti 2011. U martu 2022. pridružio se ratu u Ukrajini. Do oktobra 2022. godine skinut je sa liste terorista.

Okhajev je osuđen na 13 godina zatvora zbog terorizma i pokušaja ubistva policajca. Nejasno je kada je kazna izrečena, ali Okhajev je procesuiran po staroj verziji zakona koji je izmijenjen krajem 2008.

Rukovodstvo zatvora u kojem je Okhajev služio kaznu opisalo ga je kao nekoga ko je "sklon napadima na službenike zatvorske administracije" i "da ima negativan uticaj na druge osuđenike i promovira ekstremističke ideologije". Još devet osoba sa ukrajinske liste čečenskih boraca dobrovoljaca uvršteno je na rusku listu terorista i potom uklonjeno.

Prema Abubakaru Jangulbajevu, bivšem advokatu organizacije Komitet protiv torture, Čečenija regrutuje vojnike sa krivičnim dosijeima, jer im nedostaje dobrovoljaca. Prema mišljenju Jangulbajeva, Kadirov uglavnom nije bio u stanju  iskušati Čečene medaljama i gotovinskim isplatama, jer ih ruski rat protiv Ukrajine podsjeća na čečenske ratove.

“Kadirov je odlučio da bi bilo bolje poslati ljude koji su bili u zatvoru zbog terorizma. I mnogi od njih su dobili ogromne kazne - od 15 godina do doživotnog zatvora. A čak i ako odsluže kaznu, opet su u zatvoru. Učešće u specijalnoj vojnoj operaciji daje im šansu da se iskupe, rehabilituju pred svojom zemljom i tako steknu slobodu”, rekao je Jangulbajev. “Plus, ako su ti ljudi navodno teroristi, to znači da su skloni nasilju, ratu i svemu tome. A to je upravo ono što Kadirovu treba za rat.”