08.05.2026.

"Obučavan u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Rusiji": Sudski slučajevi u Moldaviji otkrivaju kako regruti završavaju u ruskim sabotažnim kampovima

Rusija koristi mrežu kampova za regrutaciju i obuku kao dio svoje strategije hibridnog ratovanja protiv Evrope, dok je Moldavija postala jedno od glavnih poligona za ove operacije, piše Politico. 

Prema izvještaju, ovi kampovi regrutuju ljude, uglavnom iz siromašnijih sredina ili bez političkog iskustva, koji su obučeni za aktivnosti poput podsticanja nemira, sabotaže i destabilizacije političkih sistema. 

Konkretan slučaj je slučaj Anatolija Prizenca, koji je regrutovao Maksima Roşcu u Kišinjevu, obećavajući mu plaćeno putovanje i profit od 300 do 500 dolara. U roku od nekoliko sedmica, Roşca je završio u kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje je naučio koristiti dronove, zapaljive naprave i izbjegavati policiju tokom protesta. 

Moldavske vlasti vjeruju da su ove aktivnosti dio koordinirane operacije uz podršku Rusije, s ciljem proširenja uticaja na zemlje poput Francuske i Njemačke. 

Istrage su se odvijale u trenutku kada evropske zemlje upozoravaju na široku kampanju hibridnog ratovanja Moskve. U Francuskoj su identificirane kampanje dezinformacija, dok su u Njemačkoj vlasti optužile Rusiju za cyber napade i miješanje u izbore. 

Moldavska ministrica unutrašnjih poslova, Danijela Misail-Nikitin, izjavila je da su mladi ljudi regrutovani, transportovani u kampove i obučavani za probijanje policijskih kordona, korištenje dronova i pružanje medicinske pomoći u situacijama nasilja. 

Slučaj Maksima Roşce je izašao na vidjelo u oktobru 2024. godine, kada je zaustavljen na granici s Rumunijom. U njegovom vozilu pronađeni su novac, SIM kartice, oprema za dronove i sredstva za ispaljivanje granata iz zraka. Nekoliko osoba je osuđeno na zatvorske kazne, dok se on na sudu pojavio kao svjedok, tvrdeći da je pretučen nakon što je odbio učestvovati u obuci u kampovima. 

Prema dokazima, obuka se odvijala u izolovanim područjima u blizini Banje Luke, gdje su regruti bili obučavani kako da posmatraju državne ciljeve i pripremaju operacije dronovima. Instruktori se sumnjiče da imaju veze sa privatnom plaćeničkom vojskom Wagner Group. 

Moldavske vlasti su otvorile istrage protiv više od 80 osoba, a najmanje 20 ih je optuženo za podsticanje nemira. Neki od njih su, također, osumnjičeni za učešće u operacijama destabilizacije u Francuskoj i Njemačkoj. 

Prema riječima tužitelja, ovom mrežom su upravljale osobe povezane s visokorangiranim strukturama u Rusiji, dok se za regrutera Prizenco sumnja da sarađuje s drugim osobama u inozemstvu. 

Moldavija, država smještena između Ukrajine i Rumunije, smatra se ključnom tačkom u suočavanju s ruskim uticajem. Vlada predsjednice Maje Sandu više je puta optužila Moskvu za miješanje u izbore, referendume i širenje dezinformacija. 

Vlasti upozoravaju da ove mreže ne ciljaju samo Moldaviju, već su se proširile po cijeloj Evropi, koristeći metode poput kupovine glasova, cyber napada, organiziranih protesta i sadržaja manipuliranog umjetnom inteligencijom.