Novogodišnja prijetnja Xi Jinpinga: 'Niko ne može zaustaviti ponovno ujedinjenje Tajvana s Kinom'
Kineski predsjednik Xi Jinping završio je 2024. godinu hrabrom deklaracijom u vezi s Tajvanom, navodeći da "niko ne može zaustaviti" ponovno ujedinjenje Tajvana s Kinom. Njegovi komentari, izrečeni tokom govora u novogodišnjoj noći, naglašavaju tekuću napetost između Pekinga i Tajpeja. Kina je godinama tvrdila da je Tajvan sastavni dio njene teritorije, dok je u isto vrijeme eskalirala vojnu poziciju u regiji, uključujući zračne snage i pomorske vježbe oko ostrva.
Tajvan i Kina: Oštar kontrast
Podjela između Pekinga i Tajpeja je oštra. Tajvan djeluje kao demokratska država, dok Kina ostaje komunistička država. Ovaj kontrast u političkim sistemima podstaknuo je tenzije između dvije države. Posljednjih mjeseci Kina je pojačala napore da diplomatski izoluje Tajvan i izvrši pritisak na njegovu vladu. Od nedavnih demokratskih izbora u Tajvanu, na kojima je predsjednik Lai Ching-te preuzeo dužnost u maju 2024. godine, Peking je izveo tri velike vojne vježbe, signalizirajući svoje nezadovoljstvo političkim ambijentom na Tajvanu. Ove vojne vježbe, posebno najveća održana tokom decembra prošle godine, privukle su značajnu pažnju, pri čemu su tajvanski zvaničnici izrazili zabrinutost zbog sve većih vojnih manevara Kine u regionu.
Xijeva prijetnja silom
U svom novogodišnjem obraćanju, Xi Jinping je ponovio stav Kine o Tajvanu, tvrdeći da su "Kinezi s obje strane Tajvanskog moreuza jedna porodica". Naglasio je da "naše krvne veze niko ne može prekinuti i niko ne može zaustaviti istorijski trend ponovnog ujedinjenja domovine". Ove izjave dolaze u kritičnom trenutku, dok svijet čeka nadolazeću predsjedničku tranziciju u Sjedinjenim Američkim Državama. Pitanje Tajvana ostaje značajna tačka sporenja između Pekinga i Vašingtona, pri čemu su SAD glavni saveznik Tajvana i njegov primarni dobavljač oružja.
Strateški značaj Tajvana
Tajvan ima strateški značaj za Sjedinjene Američke Države, ne samo zbog svoje demokratije već i zbog kritične uloge u azijsko-pacifičkom regionu. Stav Washingtona o odbrani Tajvana od kineske agresije bio je dosljedan, a SAD gleda na Tajvan kao na ključnog partnera u suprotstavljanju kineskom uticaju u regiji. Tajvanske demokratske vrijednosti
također su u skladu s principima vanjske politike SAD-a, posebno u suprotstavljanju širenju komunizma.
Kratka historija Kine i Tajvana
Odnos između Kine i Tajvana ima korijene u složenoj historiji. Tajvan, službeno poznat kao Republika Kina (ROC), ima svoje porijeklo u ranom 20. vijeku kada je propala dinastija Qing, a ROC je osnovana 1912. godine. Međutim, nakon Kineskog građanskog rata, Komunistička partija, predvođena Mao Zedongom, zbacila je vladu ROC-a, koja je pobjegla na Tajvan 1949. godine. To je označilo početak statusa Tajvana kao zasebnog entiteta, a Republika Kina nastavlja upravljati ostrvom.
Kina je, pod Maovim vodstvom, proširila svoju kontrolu nad kopnom, dok je vlada ROC-a na Tajvanu zadržala svoju nezavisnost. Ujedinjeni narodi su priznavali ROC kao legitimnu vladu Kine sve do 1971. godine, kada ju je zamijenila Narodna Republika Kina (NRK). Od tada, Tajvan je ostao van kontrole Kine, uprkos upornim naporima Pekinga da ga stavi pod svoju vlast.
Današnja podjela
Danas je Tajvan napredna demokratija, ali je njegovo međunarodno priznanje ograničeno zbog pritiska Pekinga, koji insistira da je Tajvan dio Kine. Mnoge zemlje, bojeći se diplomatskih i ekonomskih posljedica od Kine, ne održavaju formalne veze sa Tajvanom. Međutim, Tajvan nastavlja djelovati nezavisno, sa vlastitom vladom, vojskom i ekonomijom, dok ambicije Pekinga da ponovno ujedini Tajvan s kopnom ostaju nepromijenjene. Kako idemo u 2025. godinu, pitanje Tajvana će vjerovatno ostati žarište u međunarodnim odnosima, s kineskim agresivnim stavom koji će nastaviti dovoditi u pitanje delikatnu ravnotežu između regionalne sigurnosti, demokratskih vrijednosti i geopolitičkih interesa.