28.06.2022.

„Masovno“ rusko bombardovanje Ukrajine sa bjeloruske teritorije

U subotu ujutro, 25. juna, ukrajinski obavještajci su izvijestili da je Ukrajina bila pod "masovnim" bombardovanjem od strane ruskih snaga koje su pucale sa bjeloruske teritorije.
Prema Glavnom obavještajnom direktoratu Ukrajine, "napad je povezan sa pokušajima Kremlja da uvuče Bjelorusiju u rat s Ukrajinom, kao direktnog učesnika".
Kako je rečenom 20 krstarećih projektila ispaljeno je na ukrajinsko selo Desna u sjevernoj oblasti Černigova, a još 24 krstareće rakete su ispaljene na različite vojne ciljeve u oblasti Žitomir.
Ovo je bio prvi put da je Rusija izvela vazdušne napade sa bjeloruske teritorije, jer je šest aviona TU-22M3, također, ispalilo 12 krstarećih projektila X-22 prema Ukrajini. 
Napad dolazi dok se bjeloruski moćnik Aleksandar Lukašenko sastaje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu. Bjelorusija je već nekoliko mjeseci povećavala tenzije s Ukrajinom duž zajedničke granice uzastopnim izvođenjem velikih vojnih vježbi.
Bjelorusija je pružila snažnu logističku podršku Rusiji na početku ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, a Ukrajina i Zapad strahuju da bi i Bjelorusija mogla postati direktan učesnik rata.
Vjeruje se da Putin vrši pritisak na Lukašenka da pošalje bjelorusku vojsku u Ukrajinu kako bi pojačao pritisak na Ukrajinu i riješio sve veći problem nedostatka ljudstva u Rusiji.
Otkako je Rusija počela povlačiti većinu svojih trupa iz Bjelorusije krajem marta, ukrajinski zvaničnici su u više navrata izjavljivali da, iako postoji rizik da bi se Bjelorusija mogla uključiti u rat kao aktivni učesnik, to je još uvijek malo vjerovatno.

Međutim, ukrajinski zvaničnici su u više navrata naglašavali da postoji stalna opasnost od ruskih raketnih udara sa bjeloruske teritorije. Sada ovaj rizik ne samo da je postao stvarnost, već je upotrebom ruskih vazdušnih udara dobio novu dimenziju. Rusija bi sada mogla nastaviti brzo ulaziti u bjeloruski vazdušni prostor, ispaljivati rakete prema Ukrajini i potom se vraćatii na rusku teritoriju.
Štaviše, 24. juna, Glavna obavještajna uprava ukrajinskog Ministarstva odbrane izvijestila je da je Rusija poslala "diverzantske grupe" u bjeloruski grad Mozir, koji se nalazi u blizini ukrajinske granice.
Prema Direkciji, ove grupe planiraju minirati stambene blokove, industriju, škole i bolnice u okolini Mozira. Ukrajina će biti okrivljena za ova miniranja, a oni na taj način imaju za cilj stvoriti zvanični razlog da se Bjelorusija uključi u rat i da kreiraju raspoloženje bjeloruskog javno gmnijenja za rat, koje danas gotovo da i ne postoji.
Rusija istovremeno odvozi iz Bjelorusije municiju i vojna vozila uskladištena u bjeloruskim vojnim bazama.
Bjeloruski opozicioni medij Gayun objavio je da su ruske trupe počele izvoziti velike količine municije iz bjeloruskih artiljerijskih baza. Ukrajinska obavještajna služba je, također, primijetila da Bjelorusija nastavlja uklanjati oklopna vozila iz skladišta, a ona se, čini se, zatim isporučuju ruskoj vojsci.
Vjeruje se da Bjelorusija danas ima do 700 tenkova (uglavnom T-72B), 700 haubica i 300 višestrukih raketnih sistema. Štaviše, Belorusija bi mogla da skladištiti do 300 oklopnih vozila i 300 borbenih vozila pješadije.
Ako Rusija uvozi velike količine bjeloruskih vojnih vozila, to znači da gubi zalihe u Ukrajini brže nego što ih njen vojno-industrijski kompleks može napuniti. Od 24. februara, vojna industrija Rusije i Bjelorusije našle su se pod teškim sankcijama.
Prema zvaničnim izjavama Rusije i Bjelorusije, sankcije uzrokuju probleme, ali ne veće. Međutim, ruski uvoz bjeloruskih oklopnih borbenih vozila govori drugačije. Najvjerovatnije je ruska vojna industrija toliko pogođena sankcijama da Moskva brzo traži novu vojnu opremu pa je odabrala Bjelorusiju, koja se nalazi relativno blizu linija fronta u Donbasu u poređenju sa drugim ruskim skladištima.

U zavisnosti od toga šta će se desiti u narednim danima, ovo bi, međutim, mogao biti znak da se Bjelorusija neće pridružiti ratu, jer je malo vjerovatno da će to učiniti,99 ako su njihove vojne rezerve u velikoj mjeri istrošene.