Litvanija će uložiti 1,1 milijardu eura za jačanje granice s Rusijom i Bjelorusijom

Litvanija će uložiti 1,1 milijardu eura za jačanje svoje granice s Rusijom i Bjelorusijom. Ulaganje uključuje kupovinu protivtenkovskih mina, saopćile su vlasti Litvanije, članice NATO-a locirane na istočnom krilu saveza.
Litvanija i njene susjedne baltičke države Latvija i Estonija - koje graniče s Rusijom - strahuju da bi mogle biti sljedeće na meti Rusije, ukoliko ruske snage ostvare pobjedu u ratu protiv Ukrajine.
Sve tri baltičke zemlje jačavju svoje odbrambene kapacitete od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine i pojačavaju mjere sigurnosti granica zbog, kako tvrde, priliva migranata na granici što potiče Rusijom.
Najnovije povećanje potrošnje omogućilo bi Litvaniji da "blokira i uspori djelovanje neprijateljskih država", saopćeno je iz Ministarstva odbrane Litvanije.
U januaru je Litvanija najavila planove da od 2026. do 2030. godine godišnje troši pet do šest posto svog BDP-a na odbranu.
Iz Ministarstva odbrane je saopćeno da je sada u toku "intenzivan" rad na utvrđivanju kako "osigurati integritet baltičke odbrambene linije".
Navedeno je da će 800 miliona eura od ukupne sume biti potrošeno na protivtenkovske mine.
Baltičke države su se ove godine pridružile Finskoj i Poljskoj u odluci da napuste Otavsku konvenciju koja zabranjuje nabavku, proizvodnju, skladištenje ili upotrebu protivpješadijskih mina.
Mine, dizajnirane da budu zakopane ili sakrivene na tlu, čije eksplozije često sakate žrtve, koje ne umiru odmah, a humanitarne grupe osuđuju njihov dugoročni uticaj na civilno stanovništvo.
Grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International i Međunarodni komitet Crvenog križa, osudile su odluku o napuštanju sporazuma.
Kao dio planiranih mjera, Litvanija će uskladištiti protivtenkovske sisteme i druga utvrđenja u blizini takozvanog Suvalskog prolaza - koridora širokog 70 kilometara koji povezuje baltičke države sa Poljskom.
Uski pojas zemlje okružen je ruskom enklavom Kalinjingrad sa jedne strane i Bjelorusijom sa adruge.
Litvanija planira produbiti kanale za navodnjavanje koji bi mogli poslužiti kao rovovi, pošumiti pogranična područja i posaditi drveće na ključnim putevima, kako bi zaštitila civile i vojsku.
Dodatne mjere uključuju "sposobnosti elektronskog ratovanja, sisteme protiv dronova i jačanje sistema osmatranja i ranog upozoravanja", saopćeno je iz Ministarstva odbrane Litvanije.