Kako Moskva vidi izbore u Poljskoj  

U izmaglici hiperboličnih optužbi i lažnih tvrdnji, jedan element se istaknuo: erodiranje narodne podrške Ukrajini.

1. juna, Poljska je održala drugi i posljednji krug predsjedničkih izbora 2025. godine. Dva kandidata bila su Karol Nawrocki, historičar i predstavnik konzervativne Stranke prava i pravde, i Rafał Trzaskowski, gradonačelnik Varšave i član liberalne stranke Građanska platforma.

Poljska je dugo bila među omiljenim metama prokremaljskih dezinformatora, a posljednje sedmice nisu bile izuzetak. Od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, antipoljski dezinformacijski sadržaj Kremlja ostao je dosljedno intenzivan. Tokom 2025. godine, ton prokremaljskih medija ostao je zapaljiv, prikazujući Poljsku kao „vrhunsko ratnohuškačko zlo“ ili „rusofobnu hijenu Evrope“. U ovom kontekstu, poljski predsjednički izbori nisu izazvali značajan porast dezinformacijskih aktivnosti jer je nivo već konstantno visok, što će biti predstavljeno u nastavku.

U seriji  pod naslovom „Izbori su bojna polja za Kremlj“, otkrivaju se ključne taktike, tehnike i procedure koje koriste prokremaljski manipulatori i dezinformacijski mediji u vezi s izborima za Evropski parlament. Ove taktike se i danas koriste. One obično uključuju pokušaje ocrnjivanja lidera; sijanja nepovjerenja, sumnje i podjele; “bombardovanja” društvenih medija lažima pokušavajući okrenuti javnost protiv Ukrajine; projiciranja ruskih vlastitih nedostataka na EU kako bi se odvratila pažnja od stvarnosti Putinove Rusije i konačno, odbacivanja rezultata i sijanja razdora. Nije iznenađujuće da su ove taktike pronašle odjeka na nedavnim poljskim predsjedničkim izborima.

Prezir i neprijateljstvo prema Poljskoj: tradicija Kremlja

Uoči izbora, prokremaljski mediji su opisali situaciju u Poljskoj zastrašujućim riječima. Navodno je Poljska u dubokoj krizi. Uprkos obećanjima predsjednika Dude, milioni ljudi suočavaju se sa siromaštvom, inflacijom i frustracijom. Gotovo polovina Poljaka jedva sastavlja kraj sa krajem, dok je izborna utrka puna korupcijskih skandala, stranog miješanja i protesta. Poljaci u panici podižu gotovinu sa bankomata, plašeći se ekonomskog kolapsa i finansijskih ograničenja. Širenje takvih lažnih narativa očito je primjer gore spomenute taktike „projekcije“. Osim što ovaj put predmet projekcije nije EU, već Poljska.

Kada su izborne kampanje ozbiljno počele, prokremaljski mediji širili su sve svoje poznate antipoljske dezinformacijske narative. Prikazivali su Poljsku kao agresivnu, ratobornu i rusofobnu. Navodno, Poljska ima i imperijalističke, antiruske i antiukrajinske namjere. Naprimjer, jedan medij je tvrdio da Poljska priprema svoje trupe za preventivni napad na Rusiju. Ali to nije kraj podmuklih ambicija zemlje. Drugi su tvrdili da Poljska ima teritorijalne pretenzije prema Kalinjingradskoj oblasti i čak planira osvajanje Rusije.  

No, to je tek početak stručnjaka Kremlja. Jedan komentator je Poljsku nazvao „hijenom Evrope“ i tvrdio da je zemlja „bolesna od rusofobije“. Drugi prokremljski stručnjak tvrdio je da je Varšava tokom predsjedničke kampanje tražila izgovor za prekid diplomatskih odnosa sa Rusijom. Drugi je optužio nesposobne poljske političare da koriste izbore kao izgovor za razmještanje američkog nuklearnog oružja u zemlji. Još jedan je ponovio tvrdnju da Poljska ima imperijalističke ambicije prema svojim „ukrajinskim partnerima“ i da „osjeća raspadajuće meso“ Ukrajine.

Tokom kampanje pojavila su se tri sveobuhvatna dezinformacijska narativa. Prvi je izbore predstavio kao borbu u sjeni između Trumpa i „Sorošovih globalista“. Drugi je predvidio da će Ukrajina biti glavni gubitnik na poljskim izborima. Treći je oba vodeća predsjednička kandidata prikazao kao oštre rusofobe. Ove narative detaljnije opisujemo u nastavku.

Prvi tip: „Poljski izbori su borba u sjeni između Trumpa, Brisela i Sorošovih globalista“

Prema ovom prokremaljskom narativu, poljski predsjednički izbori nisu pošteno, demokratsko glasanje. To je zapravo borba u sjeni između stranih centara moći poput američkog predsjednika Donalda Trumpa, Brisela i „Sorošovih globalista“. Brisel, Berlin i američke demokrate navodno stoje iza Trzaskowskog, dok Trump i pristalice „Međumorskog projekta“ podržavaju Nawrockog. Poljska je rastrgana između globalista i euroskeptika, ali i jedni i drugi su ujedinjeni svojom antiruskom agendom. Često su takve priče posuđene iz taktike „sijanja nepovjerenja, sumnje i podjele“ kako bi se delegitimizirali izbori.

U drugom tekstu se tvrdilo da bivši američki predsjednik Barack Obama, američki investitor i filantrop George Soroš i globalistička ljevica pokušavaju falsificirati predsjedničke izbore, dok EU koristi ovo miješanje za ostvarivanje vlastitih interesa. U objavljenom videu se tvrdi da strane tajne službe oriste izbore kako bi izazvale borbu između lopova i perverznjaka finansiranih prljavim novcem. U međuvremenu, poljski birači su navodno ovce sa Stokholmskim sindromom.

Što se tiče EU, prokremaljski medij tvrdi da evropske elite neće prihvatiti poraz liberalnih snaga u Poljskoj dok se Evropa kreće ka totalitarnoj liberalnoj diktaturi. Međutim, ako Nawrocki pobijedi, Evropska komisija i premijer Tusk će "organizovati bitku ili osporiti legitimnost njegove pobjede.

Drugi tip: "Ukrajina je glavni gubitnik na poljskim izborima"

Prokremaljski mediji su, također, tvrdili da će Ukrajina biti glavni gubitnik na poljskim izborima, bez obzira na rezultat. Svaki novi poljski predsjednik će se navodno protiviti Ukrajini.

Primjeri su bili brojni. U jednom tekstu se tvrdi će antiukrajinsko raspoloženje odlučiti o rezultatima izbora. Posuđujući prokremaljsku taktiku okretanja javnosti EU protiv Ukrajine, u  drugom tekstu su Poljaci prikazani kao narod umoran od podrške Ukrajini. Ekstremna desnica dobija na značaju, navodi komentator, jer je priliv ukrajinskih izbjeglica i besplatna podrška Ukrajini povećala podršku krajnjoj desnici. Drugi tekst je prikazao dva vodeća predsjednička kandidata kao da se iznenada takmiče jedan sa drugim u antiukrajinskoj retorici. Navodno su iritirani ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ukrajinskim izbjeglicama. Konačno, u jednom tekstu se tvrdi da je u Kijevu izbila histerija, jer su antiukrajinski stavovi vrlo prisutni među poljskim desničarskim snagama.

Tip tri: „Nije važno ko pobjeđuje, Trzaskowski i Nawrocki su tvrdokorni rusofobi“

Treća naracija, koja koristi taktiku „odbacivanja rezultata“, ponovila je tvrdnju da su i Trzaskowski i Nawrocki tvrdokorni rusofobi. Dakle, nije važno ko dođe na vlast u Poljskoj. Bilateralni odnosi s Rusijom se neće poboljšati, jer će Varšava nastaviti poduzimati agresivne, antiruske korake.

Naprimjer, u jednom tekstu Trzaskowski i Nawrocki su opisani kao oni koji mrze Rusiju jednakom snagom, ali na različite načine. Jedan komentator je tvrdio da „Trzaskowski ima pritužbe