Argentina oduzima novinarske akreditacije dok traje istraga o navodnoj ruskoj mreži dezinformacija

Argentinska vlada je 6. aprila ove godine oduzela novinarske akreditacije nekolicini lokalnih medija nakon navoda da su povezani s ruskom kampanjom dezinformacija otkrivenom međunarodnom istragom, što je dovelo do eskalacije tenzija između administracije predsjednika Javiera Mileija i medija.
Novinarima iz medija, uključujući Ámbito Financiero, C5N, La Patriada FM, A24, El Destape i Tiempo Argentino, odbijen je pristup predsjedničkoj palati, a u nekim slučajevima i Kongresu, prema navodima novinara i medijskih organizacija. Jedna novinarka je rekla da je po dolasku obaviještena da se njeno ime nalazi na listi osoba kojima je zabranjen ulaz, izvijestio je EFE.
Ovaj potez uslijedio je nakon otkrića međunarodnog konzorcija istraživačkih medija da je ruska mreža poznata kao "La Compañía" finansirala plasiranje sadržaja u argentinskim medijima u periodu od juna do oktobra 2024. godine. Prema dokumentima koji su procurili u javnost navedenim u istrazi, mreža je izdvojila oko 283.000 dolara za objavljivanje najmanje 250 tekstova pod lažnim pseudonimima u više od 20 medija kako bi promovirala proruske narative dok traje rat u Ukrajini. Od stupanja na dužnost u decembru 2023. godine, Milei se deklarirao kao čvrsti pristalica Kijeva, u oštroj suprotnosti s prethodnom peronističkom administracijom, koja je zauzela neutralniji stav o rusko-ukrajinskom sukobu. Navodno je to uznemirilo Moskvu i potaknulo Kremlj da pokrene tajnu operaciju širenja propagandnog uticaja usmjerenu na argentinske medije, prema navodima istrage.
Argentinska vlada ponovila je nalaze, rekavši da je cilj operacije bio "širenje lažnih informacija i uticaj na javno mnjenje u Argentini u korist stranih geopolitičkih interesa", tvrdnja je koju je prethodno objavio Državni sekretarijat za obavještajne poslove (SIDE).
Predsjednik Milei opisao je otkrića kao vrlo ozbiljna i obećao daljnje akcije. 
„Istraživat ćemo ovo u najvećoj mogućoj mjeri kako bismo identificirali sve direktne i indirektne aktere koji su učestvovali u ovoj ilegalnoj špijunskoj mreži“, rekao je na društvenim mrežama. Dodao je da su „'novinari' i 'medijske kuće' povezane s ovim slučajem samo vrh ledenog brijega nečeg mnogo većeg“. 
Prema navodima istrage, navodna mreža koristila je posrednike poput agencija i konsultanata za distribuciju sadržaja, od kojih su neki sadržavali iskrivljavanje činjenica ili laži, dok su drugi dijelovi objavljeni pod izmišljenim identitetima, uključujući profilne slike generirane umjetnom inteligencijom. Nekoliko ciljanih medija negiralo je da su dobili isplate, iako su neki izvori priznali naknadu povezanu s privatnim akterima koji su zabrinuti zbog vladinih politika.
Navodi istrage su, također, sugerirali da je mreža pokušala potaknuti regionalne tenzije, uključujući širenje lažnih tvrdnji o argentinskim akcijama usmjerenim na infrastrukturu u susjednom Čileu.
Grupe za slobodu štampe kritizirale su odluku vlade da ograniči pristup medijima. Sindikat štampe Buenos Airesa (SiPreBA) rekao je da je cilj mjere ušutkati kritičko novinarstvo, navodeći da vlasti sprečavaju akreditirane novinare da uđu u službene institucije.
Uskraćivanje akreditacija desilo se nakon što je vlada u maju 2025. godine uvela strožija pravila akreditacije, uključujući strožije kvote, zahtjeve za bodovanje i pojačane propise o ponašanju. Najnoviji događaji doprinose općoj klimi trenja između administracije i medija, koju obilježavaju optužbe za cenzuru, smanjenje budžeta koje utiče na javne medije i izvještaji o neprijateljskom ponašanju prema novinarima tokom protesta.