Krajnje je vrijeme da se građani Zapadnog Balkana osnaže za vlastitu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
Trenutna globalna energetska kriza pogoršana ratom u Ukrajini ubrzala je hitnost transformacije načina na koji koristimo i trošimo energiju i još jednom naglasila suštinsku ulogu koju će obnovljiva energija igrati u ovom procesu. Za Zapadni Balkan, region koji u velikoj meri zavisi od uvoza uglja i energije, kriza predstavlja priliku za razvoj značajnih potencijala obnovljive energije. Vođeni motivacijom da povećaju energetsku sigurnost, budu zaštićeni od rasta cijena energije i igraju aktivnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, građani i privreda počinju se okretati obnovljivim izvorima vlastite proizvodnje električne energije i grijanja, uprkos brojnim preprekama.
Svojim članstvom u Energetskoj zajednici i kao države članice EU, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*[1], Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija su se obavezale da će dekarbonizirati svoje ekonomije, poboljšati ekološku situaciju u pogledu snabdijevanja energijom, povećati energetsku efikasnost i iskoristiti njihove potencijale obnovljive energije. Trenutno su u procesu implementacije ključnih elemenata takozvanog Paketa čiste energije za sve Evropljane (CEP). CEP promovira aktivnu ulogu krajnjih kupaca na energetskom tržištu i čini obaveznim okvir koji omogućava promociju i olakšavanje razvoja vlastite proizvodnje iz obnovljivih izvora. Šeme vlastite proizvodnje iz obnovljivih izvora energije omogućavaju potrošačima, pojedinačno ili kao grupa, da proizvode, troše, skladište i prodaju električnu energiju koju sami proizvedu.
Drugo, potrebno je pojačati kampanje podizanja svijesti javnosti o finansijskim, ekološkim i sigurnosnim prednostima samostalne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Ovo je posebno slučaj s obzirom na niske, subvencionirane cijene električne energije za domaćinstva u regionu koje možda neće podstaknuti potrošače da ulažu u alternativno snabdijevanje energijom. Podizanje svijesti o mjerama energetske efikasnosti i njihovoj primjeni jednako je važno kao i vlastita proizvodnja iz obnovljivih izvora, kako bi se građanima na održiv način smanjili računi za energiju.
Treće, komunalna preduzeća, koja, također, mogu imati koristi od smanjenih gubitaka u mreži i vršnog opterećenja, moraju postati proaktivnija, kada je u pitanju ohrabrivanje potrošača da pređu na vlastitu proizvodnju iz obnovljivih izvora. To se već dešava u Crnoj Gori gdje će elektroprivreda obezbijediti solarne panele zainteresovanim potrošačima koji ih mogu platiti kreditom na period od pet do sedam godina. Projekat je podržan kreditom Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore od 30 miliona eura. U Sekretarijatu Energetske zajednice trenutno su u toku razgovori sa međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se ovaj model preslikao u druge zemlje Zapadnog Balkana.
Vlastita proizvodnja iz obnovljivih izvora može pomoći Zapadnom Balkanu da iskoristi svoj ogromni potencijal izvora obnovljive energije i izgradi otporne i ekološki prihvatljive energetske sisteme smanjenjem oslanjanja na uvoz energije i fosilnih goriva. To je, također, ključni sastojak za uspješnost energetske tranzicije. Krajnje je vrijeme da se građani Zapadnog Balkana u potpunosti osnaže da djeluju i oblikuju energetsku tranziciju.