KINEZI U BIH: Ekonomski interes i(li) strateško pozicioniranje u regiji?
Iako je malo konkretnih dokaza o malignom kineskom utjecaju, kineski poslovi u BiH dokazuju kako su kineska ekonomska ulaganja isprepletena s politikom, a njihova netransparentnost podstiče ionako proširenu korupciju u državi, pokazuju analize i istraživanja. Tako su kineske firme postale jedan od omiljenih poslovnih partnera Milorada Dodika i njegovih saradnika, a Kinezi u ovom trenutku praktično nemaju konkurenciju na velikim gradilištima u ovom entitetu. S druge strane, vlasti im izlaze ususret odobravanjem probijanja rokova, ugovaranjem dodatnih radova, davanjem prirodnih resursa, iako je za neke kineske firme dokazano da su varale, da su stavljene na crne liste, da su podmićivale, nezakonito poslovale...
Kinesko prisustvo u Bosni i Hercegovini, primarno ekonomsko, ali i kulturno i političko, u službi je ukupnog pozicioniranja ove svjetske sile u regiji, pokazuju brojne analize kineskog utjecaja u BiH.
Iako je malo konkretnih dokaza o malignom kineskom utjecaju, o tome na koji način se Kina želi pozicionirati pokazuje i ponašanje predstavnika ove države pri UN-u.
U vrijeme dok se raspravljalo o visokom predstavniku za BiH Christianu Schmidtu, Kina se pridružila Rusiji, te su ove dvije države predložile Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju kojom bi se oduzele bonske ovlasti visokom predstavniku i kojom bi se mandat Christiana Schmidta ograničio do 31. jula 2022. godine. Vijeće sigurnosti odbacilo je ovu rezoluciju.
Osim toga, kineski zvaničnici nikada nisu demantirali neistinite tvrdnje predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika da je ova država, uz Rusiju, glasala protiv imenovanja Christiana Schmidta. Podsjetimo, Vijeće sigurnosti UN-a jeste krajem juna 2021. raspravljalo o njegovom imenovanju, ali se o tome uopće nije glasalo.
Recimo i to da je nekoliko godina ranije, kada je ruskim glasom „protiv“ oborena rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o osudi genocida u Srebrenici, Kina bila – suzdržana.
Na opasnost od kineskog utjecaja, koji se za sada mahom manifestira u ekonomskoj sferi, upozoravali su analitičari i istraživači, o čemu smo već pisali.
O kineskom utjecaju u BiH prošle godine govorio je i američki ambasador u BiH Michael Murphy.
„Radit ću na protumjerama Rusiji i Kini koje prijete našim zajedničkim interesima i budućnosti BiH“, kazao je, između ostalog, ambasador Murphy.
Ipak, kineski utjecaj, za razliku od ruskog, malo će koji zvaničnik u BiH, iz oba entiteta, okarakterisati lošim ili malignim. Razlozi za to su, očekivano, ekonomske prirode, jer je Kina postala jedan od najdražih partnera bh. vlastima, na svim nivoima.
JAVNI NOVAC, TAJNI UGOVORI
Kineske investicije u zemljama Evropske unije iz godine u godinu se smanjuju, te se uvode strožija pravila provjere ulaganja za kineske kompanije, izvijestili su evropski mediji. Istovremeno, u BiH investicije i krediti iz Kine osjetno rastu od 2019. godine.
Prema određenim podacima, u BiH je iz Kine uloženo oko tri milijarde dolara – investicije u vrijednosti 610 miliona dolara od 2019. do 2021, te 2,44 milijarde kineskih kredita od 2010. do 2022. godine.
Posebno treba naglasiti da su sporni kineski krediti jer, nerijetko, u slučaju nemogućnosti isplate čak i državna infrastruktura postaje vlasništvo kineskih povjerilaca. Uz to ide i netransparentnost kao glavna odlika velikog broja kineskih ulaganja, bilo kroz formu direktnih investicija, bilo kroz formu kredita.
„Mnogo toga što Kina radi, posebno u zemljama u razvoju, ali i u razvijenijim dijelovima Evrope, zasniva se prvenstveno na ekonomskoj moći Kine, korištenjem investicija i kredita preko subjekata povezanih s Kinom. Vidite da Kina ostvaruje mnogo utjecaja nad zemljama, ne nužno da bi ih zarobila u dug, o čemu se često govori, nego jednostavno kroz netransparentne dogovore, s uslovima koji nisu dostupni javnosti, a uz sve to ide i korupcija“, rekao je ranije za AJB David Shullman, jedan od američkih eksperata za Istočnu Aziju.
Međutim, kineski krediti dolaze s nižim troškovima zaduživanja i lakšim uslovima, ali ponovimo njihov nedostatak transparentnosti otvara vrata korupciji, za šta u BiH postoji pogodno tlo. Uprkos opasnostima, kineski krediti ne bi bilo mrski predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji je, kako je pisao Fokus, prije nekoliko mjeseci proveo do sada najveću političku ofanzivu kako bi dobio spasonosne kineske kredite, a koji bi mu trebali pomoći da izvuče ovaj entitet iz finansijskih problema. Tako je održan niz sastanaka s kineskim firmama i kreditorima, ali prema pisanju ovog medija ti sastanci nisu bili previše plodonosni.
Iako je u svemu ovome kineski interes, za sada, primarno ekonomski, postoje mišljenja da su njihova ekonomska ulaganja itekako isprepletena s politikom. Niz primjera pokazalo je kako Kinezi, pri potpisivanju ugovora, imaju i posebne uvjete. Slično kao i s kreditima, nerijetko traže da se zaključeni višemilionski ugovori ne objelodane javnosti.
Neobjavljivanje detalja zaključenih ugovora često ide na ruku bh. političarima, institucijama, preduzećima. Naime, analize su pokazale kako upravo zbog tajnosti kineska ulaganja podstiču ionako proširenu korupciju u regiji, uključujući i BiH. Osim netransparentnosti, podsjetimo, kineske projekte u BiH karakterišu kontroverze, sumnje na korupciju i pogodovanje, kašnjenja, negodovanje aktivista, propali projekti…
KINESKE FIRME OMILJENI POSLOVNI PARTNER VLASTI U RS-U
Kineske firme postale su jedan od omiljenih poslovnih partnera Milorada Dodika i njegovih saradnika. Kineske kompanije, izračunale su kolege s CAPITAL-a, trenutno su angažovane na energetskim i infrastrukturnim projektima u RS-u vrijednim više od 1,6 milijardi maraka. U ovom trenutku praktično nemaju konkurenciju na velikim državnim gradilištima u ovom entitetu, ali ovo bi trebao biti samo početak jer su njihovi planovi mnogo veći.
Kineske kompanije angažovane su na više projekata u RS-u – grade hidroelektrane Dabar i Bistrica, autoputeve Banja Luka – Prijedor i Brčko – Bijelina, te bolnicu u Doboju. Ovi projekti vrijedni su preko milijardu maraka, a u pripremi su i novi.
Tako će hidroelektranu Buk Bijela, koja bi trebala biti najveća u ovom entitetu, graditi jedna od tri kineske firme koje su same u trci za ovaj projekat vrijedan 250 miliona eura.
Najnižu ponudu vrijednu 248 miliona eura dostavio je Dongfang Electric Corporation, ponuda kompanije Power China teška je 263 miliona eura, dok je ponuda firme Energy China za milion skuplja i iznosi 264 miliona eura.
Entitetske vlasti izlaze ususret kineskim kompanijama, a to pokazuje i projekat izgradnje bolnice u Doboju. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS ugovor je dodijelilo konzorciju kineskih firmi kojeg čine Shanxi Construction Investment Group i China Sinopharm International Corporation.
Ugovor je parafiran u martu 2019. godine, a rok za izgradnju i opremanje bolnice bio je 36 mjeseci prema modelu ključ u ruke. Zbog pandemije, pa kasnije ruske agresije na Ukrajinu, nadležni u RS-u rok za završetak bolnice pomjeraju do septembra ove godine, da bi potom novom odlukom Vlade RS on produžen do kraja marta iduće godine.
Osim toga, s Kinezima je naknadno dogovorena i izgradnja intenzivne njege te brojni drugi radovi koji nisu predviđeni osnovnim ugovorom. To znači da će izgradnja bolnice, čija je ugovorena cijena od oko 103,5 miliona KM već bila predmet brojnih kritika, sada premašiti 120 miliona KM. Riječ je o svojevrsnoj kompenzaciji, jer je prema saznanjima CAPITAL-a kineski partner za izgradnju bolnice tražio još novca pravdajući to inflacijom.
Kako se prirodni resursi daju stranim firmama pokazuje kamenolom u Berkovićima. Kako je izvijestio Fokus, Kinezi gospodare kamenolomom u Berkovićima, a istovremeno su u BiH za pet godina uložili tek oko devet miliona maraka.
Iako je Privredno društvo Kremnice dobilo od Vlade Republike Srpske koncesiju za eksploataciju arhitektonsko-građevinskog kamena na području općine Berkovići 2012. godine kao firma u vlasništvu bh. državljana, već 2014. godine u vlasničku strukturu preduzeća kao većinski vlasnik ulazi kineski partner Han Chenglian i društvo Hongkong Panjing Mining Shares Limited. Tada i koncesija za eksploataciono polje kamena kremita, površine od 14,8 hektara, prelazi u ruke Kineza.
Kineski vlasnici gotovo sav kamen, odnosno kamene blokove, izvoze u Kinu za tamošnje tržište. Tako će moći raditi narednih 30 godina koliko važi pravo na koncesiju. Riječ je o izvozu od oko 5.400 m3 blokova godišnje ili 600 kontejnera.
Postoje i mnogi projekti koji nikad nisu realizirani. Najbolji primjer je nikad izgrađena termoelektrana Gacko 2, koja je trebala zamijeniti postojeću termoelektranu. Kako je pisao Inforadar, u decembru 2017. godine u Banjoj Luci održano je svečano potpisivanje Opšteg ugovora o projektu izgradnje termoelektrane Gacko 2, kojeg je Vlada RS zaključila s predstavnicima China Machinery Engineering Corporation i Emerging Markets Power Fund.
U julu 2018. godine s predstavnicima kineske Polifono grupe dogovoreno je formiranje zajedničkog preduzeća za izgradnju nove termoelektrane u Gacku. Procijenjena vrijednost investicije iznosi više od milijardu maraka. S obzirom na to da još uvijek ništa konkretno nije urađeno na izgradnji termoelektrane, ovaj projekat mnogi nazivaju fantomskim, iako se zvanično i formalno nije odustalo od izgradnje.
Tako je nedavno objavljena informacija da su kineske firme ponovo zainteresirane za gradnju termoelektrane. U prilog ovoj tezi ide podatak da je Elektroprivreda RS nedavno osnovala preduzeće Termoelektrana Gacko, razvoj i investicija, a čiji je zadatak priprema projektne dokumentacije i osiguravanje ekološke dozvole.
Očekivano, negoduju ekološki aktivisti ističući da cijeli projekat nema smisla, posebno ako se u obzir uzmu obaveze koje je BiH preuzela u vidu postepenog gašenja termoelektrana.
Negodovali su ekološki aktivisti i kada je riječ o najavljenoj izgradnji hidroelektrane Ulog. I u ovom slučaju Vlada Republike Srpske je više puta amnestirala probijanje rokova za izgradnju, a napravljeni su i aneksi prvobitnog koncesijskog ugovora, te je koncesijski rok produžen sa 30 na 50 godina.
Inače, koncesiju na 30 godina za gradnju je dobila firma EFT čiji je vlasnik Vuk Hamović, najveći trgovac električnom energijom u regiji, dok je za izvođača odabran kineski Sinohydro, poznat po podmićivanju odgovornih u vlasti i nezakonitom poslovanju što je ovu kompaniju dovelo i na crnu listu Svjetske banke, pisao je Inforadar.
Jedan od projekata za koji neki smatraju da također neće biti nikada realiziran je projekat izgradnje tunela kroz Trebević, koji treba saobraćajno povezati Istočno Sarajevo i Pale. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić najavio je da bi projekat trebao koštati oko 200 miliona eura. Već su urađene određene okvirne predstudije, a cijeli projekat započet je netransparentno.
Kako je istakao u svom tekstu Inforadar, kineska kompanija Sinohydro favorizirana je od strane domaćeg partnera, iako je, recimo još jednom, poznato da Sinohydro ima loš ugled u svijetu, a i Razvojna banka Afrike (AfDB) je ovu kompaniju stavila na crnu listu i zabranila im učestvovanje u svim projektima koje finansiraju.
Kineskim firmama nije strano ni da – varaju. Zvanična dokumentacija iz Autocesta FBiH pokazala je kako je, ponovo, kompanija Sinohydro Corporation Limited, uz firme Powerchina Roadbridge Group te China Gezhouba Group varala tokom izgradnje pojedinih dionica autoputa, odnosno prilikom prijava na tendere za izgradnju pojedinih dionica autoputa na području Federacije BiH. Sve ove firme, pisao je Fokus, od ranije su poznate po korupcijskim aferama, prevarama i neispunjavanju ugovora na globalnom nivou.
Dvije kineske kompanije bile su angažovane na izgradnji mosta Počitelj na poddionici Počitelj-Zvirovići. Firme Sinohydro Corporation Limited te Powerchina Roadbridge Group kršile su ugovor na način da radove na rasponskoj konstrukciji mosta nisu izvodile one već je to činio podizvođač, odnosno firma Hering iz Širokog Brijega, što se ni u kom slučaju nije smjelo desiti. Stoga su diskvalifikovane na period od dvije godine.
Što se tiče kompanije China Gezhouba Group, ona je diskvalifikovana jer je dostavila lažnu dokumentaciju tokom prijave na tender za izgradnju dionice Medakovo-Ozimice kao i tunela Prenj.
Kada govorimo o Elektroprivredi BiH u kontekstu poslovanja s Kinezima, prvi projekat koji se ističe je (ne)izgradnja Bloka 7 u Termoelektrani Tuzla. Projekat je čak 17 godina na čekanju, a tokom tog perioda izvršeni su samo pripremni radovi na mjestu planiranom za izgradnju Bloka 7. Ova investicija dosad je građane koštala 233 miliona KM, a nova Vlada FBiH i nadležno ministarstvo nemaju odgovora na pitanje da li će se nastaviti ovaj projekt.
Netransparentni su i kada je riječ o radovima vrijednim 29,7 miliona KM na revitalizaciji bloka 6 TE Tuzla, a koji su povjereni bosansko-kineskom konzorciju kojeg su činili zenički ITC, te kineske firme Donfang Electric International Corporation i Dongfang Boiler.
Portal Tačno.net piše da Elektroprivreda BiH u kontinuitetu odbija da ponudi odgovore na pitanje iz kojeg razloga radovi kasne, te se postavlja pitanje kako će se kašnjenje na realizaciji ovog projekta odraziti na ukupno poslovanje ove državne kompanije koja prema polugodišnjim izvještajima bilježi gubitak od skoro 25 miliona KM.