Kako Rusija regrutuje kineske državljane za borbe u Ukrajini

Klip - na ruskom sa kineskim titlovima - završava pozivom na akciju, u kojemu se kaže: "Ti si muškarac. Budi muškarac", prije nego što se kaže da bi regruti mogli dobiti bonus za potpisivanje ugovora za odlazak na ukrajinsko ratište u rasponu od 7.000 do 21.000 dolara i mjesečni prihod od oko 2.400 dolara.

Video klip je prikupio stotine hiljada pregleda, a to je samo jedna od reklama koje su kružile internetom u Kini, u pokušaju da se plaćenici dovedu na bojno polje u Ukrajini.

Ovakve reklame su u sada ponovo u fokusu otkako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 8. aprila objavio da je Kijev zarobio dva kineska plaćenika koji se bore za Rusiju.

On je tada optužio Rusiju da vodi "sistematsku kampanju" za regrutovanje kineskih vojnika i tvrdio da su dvojica zarobljenih muškaraca među najmanje 155 drugih kineskih državljana koji se bore za rusku vojsku.

I dok su svjedočanstva kineskih državljana koji se bore i za Ukrajinu i za Rusiju kružila od ranih dana općeg rata, nedavni komentari Zelenskog potaknuli su pažljiviji fokus na aktivnosti koje poduzima Rusija kako bi regrutovala državljane Kine.  
Primjedbe Zelenskog daju novo svjetlo na prethodne izvještaje o stranim plaćenicima u Ukrajini - uključujući ekskluzivne zapise o hospitalizaciji koje je dobio RFE/RL i koji pokazuju prave razmjere ruskih ratnih žrtava. U toj bazi podataka nalazio se i Kinez, a u porukama za RSE on je potvrdio da je kineski državljanin koji se borio sa ruskim snagama, ali je odbio kazati više detalja.

 

Zašto se kineski državljani bore za Rusiju?

 

Čini se da kineske državljane na ukrajinsko ratište najviše privlači finansijska strana angažmana. Oglasi objavljeni na kineskim platformama društvenih medija naglašavaju plaću koja je veća od prosječnih mjesečnih prihoda izvan većih gradova u Kini - a odjeljci komentara na oglasima za angažiranje pokazuju da su pitanja o plaćanju glavna briga, a slijede ona o tome koji nivo znanja ruskog jezika potreban.

Ali nema naznaka da se vojnici šalju kao dio inicijative Pekinga koju sponzorira država. Mnogi regruti nemaju nikakvo vojno iskustvo.

U video snimku od 9. aprila objavljenom na kanalima Zelenskog na društvenim mrežama, jedan od zarobljenih Kineza kaže da nikada nije bio u borbi prije nego što se prijavio u vojsku i da nikada nije držao oružje dok nije otputovao u Rusiju na obuku.

Tokom konferencije za novinare održane 14. aprila u Kijevu, plaćenici su podijelili svoja iskustva, rekavši da su prvenstveno motivirani da se pridruže zbog plaća koje su vidjeli na video snimcima na kineskim društvenim mrežama, a čiji iznos se kretao od oko 2.400 do 3.000 dolara.

Jedan od plaćenika rekao je da mu je nakon angažmana isplaćena obećana plaća, ali tvrdi da su njegovi komandanti redovno oduzimali velike troškove za gorivo i opremu od njegove plaće.

Drugi zarobljeni vojnik je rekao da se prvobitno namjeravao prijaviti za slabije plaćenu ulogu medicinara, za što je imao iskustvo iz Kine, ali je na kraju bio raspoređen na borbenu liniju.

„Kada sam bio u ruskoj vojsci, nisam imao izbora nego da radim posao koji mi je bio dodeljen. Svi dokumenti su bili na ruskom jeziku, tako da se sva komunikacija odvijala uz pomoć gestikulacije ili određenih znakova koje smo radili rukama“, rekao je ovaj zarobljeni vojnik.  

Drugi kineski plaćenici kažu da su se prijavili tražeći iskustvo na bojnom polju.

U intervjuu objavljenom prošlog mjeseca na YouTubeu, kineski novinar Chai Jing razgovarao je sa jednim kineskim državljaninom, dok je bio na prvoj liniji fronta sa ruskim snagama.

Plaćenik se identificirao svojim pozivnim znakom, objašnjavajući kako i zašto se prijavio. Rekao je da se pridružio ruskim snagama krajem 2023. godine nakon što je odletio u Rusiju sa turističkom vizom. Opisao je da je dio "jurišnog tima" u blizini fronta u istočnoj Ukrajini i podijelio video-snimke na kojima se pojavio u Bahmutu tokom krvavih bitaka u kojima je grad uništen.

Također je opisao poteškoće sa kojima su se on i drugi strani vojnici suočavali u svojim ruskim jedinicama, uključujući jezičke barijere i rasizam.

Plaćenik je rekao da je ranije bio u kineskoj vojsci i da je novac uticao na njegovu odluku da se prijavi, ali je rekao i da ga je vodila želja da doživi rat.

Od tada je katalogizirao svoje vrijeme borbe u Ukrajini na kineskim platformama društvenih medija.

"Shvatio sam da bih jednog dana mogao umrijeti ovdje, pa sam odlučio podijeliti neka stvarna iskustva s obzirom da kineski narod nije prošao kroz rat dugo vremena", rekao je ovaj plaćenik.

 

Kakva je reakcija Pekinga na kineske plaćenike u Ukrajini?

 

Kina je najbliži partner Rusije, a zapadni zvaničnici kažu da je igrala važnu ulogu u ekonomskom podržavanju Rusije tokom cijelog rata.

Ali Kina se uzdržala od slanja vojne pomoći, a iz kineskog Ministarstva vanjskih poslova je saopćeno da poručuju svojim građanima da se klone rata i da je ideja da se veliki broj Kineza bori na strani Rusije "potpuno neutemeljena".

Sam Zelenski nije tvrdio da je kineska vlada odobrila slanje kineskih plaćenika u Ukrajinu, ali je optužio Peking da zatvara oči na aktivnosti ruskog regrutiranja građana Kine.

I postoje neke naznake da kineske vlasti nisu učinile zajednički napor da ih zaustave.

Kineski internet je jako cenzurisan, a društveni mediji se pomno prate i kontroliraju, ali mnoge od ovih objava o regrutaciji - od kojih su neke stare mjesecima - još uvijek su na mreži i dalje se šire.

 

ZAKLJUČAK  

 

Kineska država u međunarodnoj javnosti promovira „neutralnost“ kada je u pitanju ruska invazija na Ukrajinu, nerijetko optužujući zapadne zemlje za eskalaciju sukoba i odbijajući podržati sankcije za Rusiju koje su uvele zapadne zemlje. Zbog toga promoviranu kinesku „neutralnost“ analitičari često nazivaju „neutralnost na strani Rusije“.  

Činjenica da se u redovima ruske vojske nalaze kineski državljani ukazuje da kineska država, koja inače pomno prati sve aktivnosti svojih građana, ne želi spriječiti njihovo učešće u borbenim aktivnostima na ukrajinskom ratištu.  

Tome u prilog ide i činjenica da se video klipovi,  kojima se kineski državljani pozivaju u rusku vojsku, bez problema duži vremenski period emitiraju na društvenim mrežama u Kini i da nema intervencije, inače jako strogih, kineskih cenzora.  

Osim ekonomske pomoći koju Kina nedvojbeno pruža kroz uvoz ruskih energenata u trenutku kada se u zapadnom svijetu na njih primjenjuju sankcije, ali i izvoz roba dvostruke namjene, sada se ta pomoć ogleda i u (od strane države) neometanom i nesankcioniranim učešću kineskih državljana u ratu u Ukrajini.