Otkriveno transnacionalno uznemiravanje iz Kine – s vezama s Mađarskom

U sali je bila prisutna Thinlay Chukki, šefica ureda za Tibet u Ženevi i švicarski predstavnik tibetanske vlade u egzilu, osnovane iz razloga kineske okupacije. Nakon prezentacije, prišao joj je Kinez – koji joj ranije nije bio poznat – i zamolio je da se fotografira sa njom. Pristala je, a kolega je pročitao ime na pločici oko vrata Kineza: Ma Wenjun, predsjednik Kinesko-evropskog udruženja za kulturu, umjetnost i sport, registriranog u Budimpešti.

Nakon što je fotografija snimljena, Ma je nastavio snimati, ovaj put okrećući kameru prema tibetanskoj delegaciji i fotografirajući ih bez njihovog pristanka. Tibetanci su pokušali blokirati Maovu kameru i više puta ga zamolili da prestane, ali je on izbjegao pokušaje blokiranja i nastavio ih fotografirati.

Nakon što je intervenirao član osoblja UN-a, Ma je izbrisao fotografije Tibetanaca. Međutim, nije prestao sa onim što su Tibetanci doživjeli kao uznemiravanje. Kasnije je čekao ispred zgrade i ponovo pokušao fotografirati Chukki i njene kolege dok su odlazili.

Incident je formalno prijavilo osoblje Tibetanskog centra za pravdu, koje je bilo prisutno, Uredu visokog komesara UN-a za ljudska prava, koji je pokrenuo istragu o ovom slučaju. Prepisku u vezi sa pritužbom pregledao je i Direkt36.

Ravina Shamdasani, glasnogovornica Ureda UN-a za ljudska prava, rekla je za Direkt36 da je pritužba shvaćena ozbiljno. Međutim, budući da je osoblje UN-a interveniralo na licu mjesta i izbrisalo slike, smatrali su da za sada nisu potrebne daljnje akcije.  

„Naš tim je smatrao njegovo ponašanje neprihvatljivim i stoga je odmah poduzeo mjere. Ne bih rekla da smo 'zatvorili dosije', jer bismo sigurno ispitali sve nove informacije koje bi mogle izaći na vidjelo“, napisao je Shamdasani.

Ma Wenjun tvrdi da je na konferenciji u Švicarskoj došlo do nesporazuma.  

„Bio sam uzbuđen kada sam saznao za ovaj sastanak na visokom nivou na kojem se raspravljalo o pravima manjina u Kini“, napisao je Ma za Direkt36, dodajući da je musliman i stoga sebe smatra dijelom kineske manjine.  

Rekao je da je na konferenciju stigao sa prevoditeljem koji mu je pomogao u prevođenju prezentacija i diskusija.

„Mislio sam da je ovo otvorena konferencija, pa sam pitao gospođu koja je sjedila pored mene možemo li se zajedno fotografirati za uspomenu, a ona je u početku pristala. Ne razumijem zašto se odjednom naljutila i odbila fotografirati“, napisao je Ma, dodajući da je prestao fotografirati Tibetance ispred zgrade. „Možda je došlo do nesporazuma zbog prevođenja“, objasnio je Ma.

Međutim, stručnjaci kažu da je ovo ponašanje tipično za napore Kine da identificira i spriječi svoje kritičare.

Prema studiji Instituta za evropske globalne studije Univerziteta u Baselu iz 2024. godine, politički aktivni članovi tibetanskih zajednica širom svijeta sistematski su praćeni od strane pojedinaca povezanih sa Kineskom komunističkom partijom. Njihovo učešće u političkim događajima i sastancima se snima.  

„Sam nadzor i fotografiranje su zastrašujući“, navodi se u studiji.  

Prema istraživanju, snimci se koriste za identificiranje pojedinaca i vršenje pritiska na članove njihovih porodica koji ostaju u Kini.

Pál Nyíri, profesor na Univerzitetu Corvinus u Budimpešti, rekao je da je takva upadljiva fotografija vjerovatnije namijenjena zastrašivanju, a ne prikupljanju informacija.  

„Da su htjeli špijunirati, ne bi to radili s amaterima i na tako upadljiv način“, rekao je za Direkt36.

Incident u Ženevi otkriven je kao dio međunarodnog istraživačkog novinarskog projekta koji vodi Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ). Istraga pod nazivom „Kina cilja“ uključivala je 42 medijske kuće širom svijeta, a Direkt36 je bio jedini mađarski partner. ICIJ i njegovi partneri pregledali su interne vladine dokumente, policijske zapise i povjerljive materijale UN-a i Interpola kako bi otkrili kako kineska država pokušava zastrašiti kritičare u inozemstvu.

Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu, odbacio je optužbe za međunarodno zastrašivanje.  

„Ove tvrdnje su neosnovane i izmišljene od strane nekolicine zemalja i organizacija kako bi oklevetale Kinu“, rekao je Liu u izjavi za ICIJ.  

„Ne postoji nešto poput 'prelaska preko granica' kako bi se ciljali takozvani disidenti i Kinezi u inozemstvu“, izjavio je Liu.

Čovjek Ujedinjenog fronta

Ma Wenjun je dio globalne mreže kojom upravlja Kina pod nazivom Ujedinjeni front. Ujedinjeni front je jedinica Komunističke partije Kine zadužena za kontrolu ključnih članova kineske dijaspore u inozemstvu i suzbijanje kritičara Kine, čime se širi uticaj Kine. Kao dio ovih napora, Ujedinjeni front održava kontakt sa predstavnicima i udruženjima kineske dijaspore u inozemstvu širom svijeta. Direkt36 je identificirao 26 kineskih udruženja i 56 pojedinaca povezanih s ovom mrežom u Mađarskoj, uključujući Ma Wenjuna i Kinesko-evropsko udruženje za kulturu, umjetnost i sport koje je osnovao.

Ma, porijeklom iz Nanjinga, rekao je da se u Mađarsku preselio 2013. godine putem programa rezidencijalnih obveznica i da trenutno posjeduje veleprodajnu i maloprodajnu kompaniju. Uz svoje uticajne kineske političke veze, Ma, kao predsjednik svog Udruženja, pojavljuje se i uz mađarske vladine političare. 2017. godine njegovo udruženje je pomoglo u organizaciji Mađarsko-kineskog filmskog festivala, kojem je prisustvovala filmska zvijezda Hong Konga Jackie Chan, poznati pristalica Komunističke partije Kine. Zoltán Balog, bivši mađarski ministar, također je održao govor na događaju. Iste godine, Ma se rukovao sa ministrom vanjskih poslova Péterom Szijjártóom na ekonomskoj konferenciji.

Međutim, Ma je rekao da je to bio samo jednokratni susret.

„Na kraju sastanka, kada je prošao pored mene, zamolio sam ga da se fotografiramo. Bio je vrlo pristupačan“, prisjetio se Ma.  

Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine nije odgovorilo na zahtjev Direkt36 za komentar.

2017. godine, Ma je, zajedno sa četvoricom sunarodnika, imenovan za „službenika za vezu s konzularnom zaštitom“ od strane bivšeg kineskog ambasadora u Budimpešti. Prema saopćenju ambasade, njihova uloga je bila da održavaju kontakt sa pripadnicima kineske dijaspore i pomognu u „rješavanju problema svojih sunarodnika u Mađarskoj“. Na pitanje Direkt36, Ma je rekao da je privukao pažnju ambasade nakon što je o svom trošku organizirao besplatne kurseve mađarskog jezika za više od 2.000 kineskih građana u Mađarskoj. Rekao je da je njegovo imenovanje bilo neophodno, jer je broj Kineza koji dolaze u Mađarsku rastao, a konzularni odjel ambasade nije imao dovoljno osoblja.

„Ova uloga je slična ulozi počasnog konzula, ali budući da Kina nema pozicije počasnog konzula, nazvana je Oficir za vezu sa konzularnom zaštitom“, objasnio je Ma za Direkt36.  

Rekao je da je pomagao u stvarima kao što su organiziranje sahrana, pronalaženje advokata za sporove i povezivanje članova porodice u Kini sa njihovim rođacima u Mađarskoj.

„Iako titula zvuči prestižno, posao je bio nevjerovatno izazovan“, napisao je, dodajući da za to nije primao plaću.  

Njegov ugovor je raskinut 2020. godine nakon što je Ambasada Kine odlučila da više nema vremena i energije za tu poziciju.

Kineska ambasada i mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine nisu odgovorili na upite Direkt36 o imenovanju.

Ma, također, redovno učestvuje u događajima koje organizira Ujedinjeni front. U januaru je, naprimjer, putovao na Kinesku narodnu političku konsultativnu konferenciju, gdje je slušao godišnji govor sekretara Partije provincije Jiangsu.

„Počašćen sam što sam pozvan da prisustvujem sastanku CPPCC-a. (...) Ne zanima me politika, ali cijenim priznanje mog rada od strane kineske vlade, mađarske vlade i UN-a“, rekao je Ma.

2022. godine je putovao u Nanjing kako bi se pridružio drugim članovima kineske dijaspore u recenziranju govora kineskog predsjednika Xi Jinpinga na Radnoj konferenciji Centralnog ujedinjenog fronta. Ma je rekao da lično pokriva troškove ovih putovanja.

Rješenja za udžbenike

Novinari uključeni u istraživački projekat koji koordinira ICIJ intervjuirali su više od 100 ljudi širom svijeta koji su bili mete zastrašivanja od strane kineske države.

ICIJ je, također, ispitao povjerljive kineske dokumente - udžbenik za kinesku policiju iz 2004. i smjernice za domaće sigurnosne službenike iz 2013. - koji su otkrili tehnike koje su koristile kineske vlasti. To je uključivalo istraživanje mogućih prošlih prekršaja počinjenih od strane osoba koje se prate i uznemiravanje njihovih kineskih rođaka.

„Princip i opći priručnik se nisu promijenili, ali danas djeluju na sasvim drugom nivou“, rekla je za ICIJ Katja Drinhausen, istraživačica u Merkator institutu za kineske studije u Berlinu.

Smjernice i svjedočanstva ispitanika su se uveliko podudarali.

Polovina intervjuiranih osoba koje su bile meta uznemiravanja kineskih vlasti izjavila je da se uznemiravanje proširilo i na članove porodice koji žive u Kini, koje je redovno posjećivala i ispitivala policija ili službenici državne sigurnosti. Nekoliko žrtava je reklo ICIJ-u da je policija kontaktirala njihove rođake u Kini ili Hong Kongu ubrzo nakon što su ciljane osobe učestvovale u protestima ili javnim događajima u inozemstvu.

Šezdeset ispitanika izjavilo je da su ih pratili kineski zvaničnici ili njihovi agenti, ili da su bili podvrgnuti nadzoru ili špijunaži. Dvadeset sedam je reklo da su bili žrtve online kampanja blaćenja, a 19 je prijavilo da su primali sumnjive poruke ili da su bili meta hakerskih napada,

uključujući i one koji se pripisuju državnim agentima. Neki su rekli da su im bankovni računi zamrznuti u Kini i Hong Kongu. Dvadeset dva ispitanika izjavila su da su primali fizičke prijetnje ili da su ih napadali civilni pristalice Komunističke partije Kine.

Za svaki intervju, novinari su provjeravali informacije putem dokumenata, fotografija, razmjene poruka i službenih pritužbi koje su dostavili ispitanici.

Većina meta koje su intervjuirali ICIJ i njegovi partneri rekla je da nisu prijavili ove incidente vlastima u zemljama u kojima žive. Mnogi su navodili strah od odmazde Kine ili nedostatak povjerenja da lokalne vlasti mogu pomoći. Oni koji su prijavili slučajeve često su govorili da lokalna policija ili nije poduzela mjere ili je odgovorila da ne mogu ništa učiniti bez jasnih dokaza o počinjenim djelu.

„Tek kada vide moje mrtvo tijelo, djelovat će“, rekla je Nuria Zyden, Ujgurka koja živi u Dublinu, misleći na reakciju policije nakon što je prijavila da je prate tri kineska muškarca.

Stručnjaci kažu da se represija protiv navodnih neprijatelja partije-države intenzivirala od početka predsjedništva Xi Jinpinga 2012. godine. U internim izjavama, Xi je pozvao sigurnosne službenike da ostanu oprezni protiv „zapadnih antikineskih snaga“, uključujući disidente.

„Xi je posvećen produbljivanju kontrole Komunističke partije nad Kinom i dijasporom“, rekao je Emile Dirks, koji istražuje autoritarizam u Građanskom laboratoriju Univerziteta u Torontu. „Nikakvo protivljenje ovom cilju, ma koliko malo ili slabo, ne tolerira se.“

Sin službenika državne sigurnosti

Među metama koje je intervjuisao ICIJ bio je Jiang Shengda, kineski umjetnik i aktivista koji živi u Parizu.

Jiang, 31, odrastao je u uticajnoj porodici u Kini. Njegov otac je radio kao službenik državne sigurnosti, a među njegovim precima bili su i drugi visokopozicionirani vladini zvaničnici. Jiang je pohađao elitne škole u Pekingu zajedno sa djecom moćnih ličnosti.

Sa 18 godina, Jiang se nakratko pridružio Kineskoj demokratskoj stranci, političkoj grupi sa sjedištem u SAD-u koja se zalaže za ustavnu demokratiju u Kini. Ova odluka imala je ozbiljne posljedice: uhapšen je i optužen za pokušaj podkopavanja državne vlasti.

Jiang je rekao da je bio šokiran kada je saznao da je policija sastavila debeli dosije o njemu, uključujući privatna pisma pa čak i komentare jednog od njegovih nastavnika u osnovnoj školi. Bio je pritvoren tri noći i pasoš mu je oduzet na oko godinu dana. Jiang je rekao da je njegov otac premješten sa uloge obavještajnog službenika na poziciju u državnoj kompaniji.

2018. godine, Jiang se preselio u Francusku, uvjeren da će tamo moći slobodno izraziti svoje stavove. Uključio se u nekoliko akcija protesta protiv kršenja ljudskih prava u Kini, što je brzo privuklo pažnju kineskih vlasti.

Kako je njegov aktivizam postajao smjeliji, hakeri su desetine puta napali njegovu umjetničku web stranicu, a Google ga je upozorio da "uljezi koje podržava vlada" pokušavaju ukrasti njegove lozinke.

Pritisak se pojačao uoči posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga Parizu u maju 2024. godine.

Jiang je rekao ICIJ-u da su ga nekoliko dana prije Xijevog dolaska roditelji nazvali da mu kažu da ih mjesecima posjećuje tajna policija u civilu. Bilo je jasno da su ove posjete imale za cilj izvršiti pritisak na Jianga da šuti tokom Xijevog putovanja.

Međutim, Jianga to nije pokolebalo. Učestvovao je u demonstracijama na Trgu Republike u Parizu, obraćajući se gomili demonstranata iz Tibeta i Hong Konga.

„Oni [kineska policija] su zahtijevali da šutimo tokom Xi Jinpingove posjete Francuskoj. ... Takve prijetnje su dio transnacionalne represije ... to je samo produžetak [kineske] tiranije“, rekao je Jiang.

Ubrzo nakon govora, Jiang je nazvao roditelje. Saznao je da je, dok se pripremao da izađe na binu, policija nazvala kuću njegovih roditelja i zahtijevala sastanak u ponoć. Upozorili su ih.  

„Vaše dijete je u inozemstvu radilo određene stvari koje su protiv kineskih zakona. Mogli bismo to ignorirati. Ali ovaj put veliki vođa dolazi [u Francusku]. Ako uradi nešto sramotno za velikog vođu, bilo bi nam teško da se nosimo s tim“.

Jiang je rekao ICIJ-u da su kineske vlasti koristile istu taktiku protiv porodica drugih članova aktivističke grupe koju on predvodi. Kao rezultat toga, neki su napustili aktivizam i napustili grupu.

„Čak i ako živimo u slobodnoj zemlji, i dalje se bojimo progovoriti i trpjeti uznemiravanje od strane stranke“, rekao je Jiang ICIJ-u.  

 

ZAKLJUČAK  

 

Poznato je da kineska država strogo nadzire aktivnosti svojih građana u Kini, ali i u inozemstvu. Sudeći po iskustvima kineskih disidenata u inozemstvu, nadzor koji kineska država vrši nad ovim ljudima preko svojih organizacija i udruženja, ne rezultira adekvatnim odgovorom država u kojima su disidenti praćeni od strane kineskih vlasti. 

U zemljama Zapadnog Balkana svjedočimo aktivnostima kineskih vlasti usmjerenih protiv pokreta ili organizacija osnovanih od strane kineskih disidenata. U oktobru prošle godine u Sarajevu je održan Svjetski ujgurski kongres, a njegovi čelnici su saopćili da su primili zahtjev/prijetnje Ambasade Kine u BiH da se Kongres odgodi. Kongres je u konačnici održan uz snažne mjere obezbjeđenja.  

Zemlje Zapadnog Balkana u nastojanju da se ne zamjere Kini poduzimaju određene korake usmjerene protiv vlastitih građana. Takav primjer je bio u Srbiji, tokom posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga u maju prošle godine, kada su privođeni članovi Društva srpsko-kineskog prijateljstva i filozofskog pokreta Falun Gong. Falun Gong je zabranjen u Kini, a privođenje članova Udruženja bila je “mjera predostrožnosti”.