Kako borba Huaweija mijenja lice 5G Sankcije protiv nekada moćnog kineskog telekom giganta gurnule su ga u način preživljavanja

Američke sankcije usmjerene na kineskog telekomunikacionog giganta Huawei Technologies osakatile su kompaniju, efektivno je izbacile sa globalnog tržišta pametnih telefona, a sada prijete i njenom domaćem telefonskom poslovanju. Također su smanjili Huaweijevo tržište za izgradnju mrežne infrastructure za petu generaciju bežične širom svijeta.

Predsjednik Huaweija Eric Xu rekao je da će prihod kompanije od pametnih telefona pasti za 30 do 40 milijardi dolara u 2021. sa 136,7 milijardi dolara prijavljenih 2020. godine, dodajući da nema izgleda da se taj novac povrati u narednih nekoliko godina. Xu je ranije rekao da je sada cilj kompanije jednostavno preživjeti.

Posljednji Xuovi komentari uslijedili su nakon što su SAD odustale od borbe za izručenje Meng Wanzhoua, glavne financijske direktorice Huaweija i kćeri osnivača kompanije, koja je tri godine bila u kućnom pritvoru u Kanadi. To je dovelo do oslobađanja dvojice kanadskih državljana koji su kao rezultat toga držani kao taoci u Kini. Ali to, takođe,r može signalizirati deeskalaciju pritiska koji je Washington izvršio na kinesku kompaniju sada kada mu je Huawei za petama.

Ono što je u pitanju je kontrola međunarodnih 5G mreža, za koje se očekuje da će transformirati globalne komunikacije.

Prije tri godine, Huawei je bio na pragu dominacije svjetskom 5G infrastrukturom s opremom po cijeni daleko ispod konkurencije. To je uznemirilo SAD, koje su dominaciju Huaweija izjednačile sa kineskom kontrolom globalnih telekomunikacija - prema kineskom zakonu iz 2017. sve su domaće kompanije prinuđene da pomažu kineskim obavještajnim službama na njihov zahtjev. Huawei je rekao da neće udovoljiti takvom zahtjevu i vjeruje da ne može biti pravno prisiljen na to.

Washington je krenuo u intenzivnu kampanju blokiranja Huaweija, a hapšenje Meng zbog optužbi za prevaru naširoko je viđeno kao dio te kampanje.

Huawei se dugo smatrao lažnim igračem na međunarodnom tržištu telekomunikacija sa dubokim vezama sa Komunističkom partijom Kine. Osnovao ga je 1987. bivši oficir Narodnooslobodilačke vojske i član Partije, a započeo je reverzni inženjering telefonske komutacijske opreme iz Hong Konga. Do sredine

1990-ih Kina ju je promovirala kao 'nacionalnog šampiona' u nastojanju zemlje da izgradi industrijske divove koji bi mogli da se takmiče na svjetskoj sceni.

U narednim decenijama, kompanija je optužena za krađu zapadne intelektualne svojine, snabdijevanje osjetljivom telekomunikacijskom opremom Sjeverne Koreje i Irana te širenje svog globalnog tržišnog udjela snižavanjem cijena zapadne telekom opreme za čak trećinu. Huawei ima koristi od različitih politika kineske vlade koje djeluju kao subvencije za njegove operacije.

Najeksplozivnije, Huawei je optužen da je instalirao backdoor u svoj softver koji bi mogao omogućiti Kini da prati podatke koji prolaze kroz njene međunarodne mreže ili čak da ih isključi u slučaju rata. Huawei poriče da to čini, ali kao rezultat toga, SAD su izvršile pritisak na saveznike da isključe Huawei opremu iz svojih 5G mreža.

"Huawei sporo popravlja svoje ranjivosti", rekao je Roger Entner, osnivač Recon Analytics, kompanije za istraživanje telekomunikacija. "Vrlo je teško napraviti razliku između traljavog programiranja i namjernog backdoor-a."

Očekuje se da će globalno usvajanje brzog 5G velikog kapaciteta uvesti novu eru pametnih uređaja, proširujući AI duboko u internet stvari, uključujući autonomna vozila. AI modeli u oblaku koji su preveliki da bi se nalazili na rubnom uređaju, kao što je telefon ili sigurnosna kamera, moći će primati i obraditi podatke sa tih uređaja putem mreže u skoro realnom vremenu. 5G uređaji, u međuvremenu, mogu se direktno povezati jedni sa drugima putem radio mreža formirajući vlastiti "ivični oblak".

"Podaci će putovati duž te ivice brzinom svjetlosti", rekao je bivši američki zvaničnik uključen u ovo pitanje. Sa 5G, rekao je, "ivica se ne razlikuje od jezgre" na način na koji je to bilo za prethodne generacije bežične tehnologije.

To je problem za sve vlade povezane na mrežu.

"Ako ne možete vjerovati kompaniji koja vam pruža tu infrastrukturu, čak i ako ste pokušali da je gurnete do ruba, i dalje je povezujete s mrežom", rekao je Gilman Louie, povjerenik Komisije za nacionalnu sigurnost za AI i bivši izvršni direktor ogranka obavještajne zajednice, In-Q-Tel

Agencija za nacionalnu sigurnost, CIA i druge obavještajne agencije SAD-a utvrdile su da ako je Huawei oprema ugrađena čak i na rub 5G mreža, Kina bi mogla upisati kod, šifrirati podatke i prikriti svoje tragove nekoliko minuta kasnije pisanjem tog koda. Ne bi bilo načina da se to prati. Kao rezultat toga, SAD su američkim kompanijama zabranile korištenje Huawei opreme, ali su imale problema s uvjeravanjem saveznika da učine isto.

Dio problema je bio nedostatak alternativa. Nekoliko kompanija bi moglo isporučiti 5G mrežnu opremu za srednji opseg radio spektra, između 3 gigaherca i 4 gigaherca – ili između tri milijarde i četiri milijarde elektromagnetnih talasa u sekundi. Ta frekvencija ima veći doseg i bolje prodiranje kroz čvrste objekte od viših frekvencija.

U većem dijelu svijeta, frekvencije između 3 GHz i 4 GHz, koje se nazivaju srednjim opsegom, nisu bile u velikoj mjeri korištene, dok su ih u SAD-u koristili provajderi satelitskih komunikacija i vojska. Ovo je omogućilo kineskim proizvođačima da naprave 5G opremu za svoju ogromnu domaću upotrebu i izvoze je u inozemstvo.

Huawei – poput Ericssona, Nokije i ostalih velikih dobavljača opreme – u velikoj mjeri prilagođava svoje mreže svakom operateru. Dakle, kada država ili kompanija počne sa Huawei-om, vrlo je teško promijeniti se. Da bi promijenili dobavljača, moraju otkinuti cijelu mrežu i početi iznova, što je vrlo skupa ponuda. Ova činjenica je omogućila Huaweiju da proširi svoj ionako ogroman 4G tržišni udio na 5G, jer je imao mnogo operatera koji su već bili zaključani u svemiru Huawei opreme.

Osim toga, Huawei je imao koristi od ekonomije koja je došla sa velikim domaćim tržištem. Kao rezultat toga, mnoge kompanije širom svijeta počele su graditi 5G mreže koristeći Huawei opremu.

Ali rupe pronađene u Huaweijevom hardveru i softveru mogle bi omogućiti kompaniji – ili kineskoj vladi – pristup podacima korisnika na mreži. Glasnogovornik Huaweija, Glenn Schloss, kaže da će njegovi zaposlenici imati pristup samo pod striktnim nadzorom mrežnih operatera i da se pritisci na tipke Huawei zaposlenika snimaju radi provjere.

U 2018., britanski centar osnovan za procjenu Huaweijeve 5G tehnologije izvijestio je da može dati "samo ograničenu sigurnost" da Huaweijeva infrastrukturna oprema ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Sljedeće godine, Centar je pronašao "kritične ranjivosti sa kojima se suočavaju korisnici" koje je tražio od Huaweija da ih popravi. Tokom 2020. godine je izvijestio da je pronašao ranjivost "od nacionalnog značaja" i rekao da Huawei nije uspio uliti povjerenje da će takve ranjivosti biti riješene.

Takođe 2020. godine, decenijski poverljivi izveštaj holandske telekomunikacione kompanije KPN, koji je procurio u štampu, tvrdi da bi Kina mogla da prisluškuje razgovore bilo koga ko koristi njenu mrežu koju je izgradio Huawei. I KPN i Huawei poriču da su bilo kakvi podaci ukradeni, ali je to otkrivanje uznemirilo zemlju. Huawei je od tada blokiran u 5G mrežama u Holandiji.

U međuvremenu, SAD su stavile Huawei na crnu listu, zabranjujući američkim kompanijama i građanima da posluju s kompanijom, a 2020. su pooštrile te sankcije, zabranjujući dobavljačima širom svijeta da koriste američku tehnologiju za proizvodnju komponenti za Huawei.

Velika Britanija se odupirala pritisku SAD-a da ukloni Huawei sa svojih mreža, ali su pooštrene sankcije bile posljednja kap. Zemlja je zabranila kupovinu nove 5G opreme od kompanije i naredila da se postojeća oprema ukloni do 2027.

Sa zabranom Velike Britanije, četiri zemlje u mreži za razmjenu obavještajnih podataka Five Eyes – Australija, Novi Zeland, Velika Britanija i SAD – sada su službeno blokirale Huawei iz 5G mreža. Peta članica, Kanada, je to učinila, prisiljavajući svoje tamošnje telekom kompanije da traže druge dobavljače. Druge zemlje slijede taj primjer, iako Huawei još uvijek ima uporište u Africi i jugoistočnoj Aziji.

Problemi su se brzo proširili na Huaweijev biznis pametnih telefona. Budući da je američkim kompanijama zabranjeno da posluju sa Huaweijem, Google više nije mogao da licencira svoj Android operativni sistem – operativni sistem koji pokreće većinu svjetskih telefona – Huaweiju. Tako je američki pretraživač spriječio Huawei da ponudi usluge koje vodi Google, kao što su Gmail, YouTube i Google Play prodavnicu aplikacija za Android.

Kao rezultat toga, Huawei, koji je nakratko bio najveći dobavljač pametnih telefona na svijetu, ispao je iz prvih pet.

Što je još gore za Huawei, pooštrene sankcije su odsjekle Huawei od TSMC, tajvanske ljevaonice poluvodiča, koja je proizvodila Huaweijeve 5G čipove. Uoči zabrane od 1. aprila 2020. – SAD su dale Huaweiju nekoliko mjeseci unaprijed – kineska kompanija je bijesno gomilala 5G čipove.

Koliko je čipova Huawei uspio prikupiti bilo je pitanje, ali niz izjava i akcija kompanije ukazuje da je taj čip na izmaku. Tako je Huawei 2020. godine prodao svoje poslovanje sa jeftinim Honor telefonima, a u julu 2021. godine objavio je P50 seriju bez 5G mogućnosti—koristeći umjesto toga 4G čipove koje su SAD dozvolile Qualcommu da proda kompaniji. Huawei je predstavio još dva pametna telefona bez 5G, Nova 9 i Nova 9 Pro.

U međuvremenu, izgledi za Huaweijevu fantastičnu poluprovodničku kompaniju, HiSilicon, koja dizajnira i pakuje Huaweijeve 5G čipove, sve su nejasniji. Bez proizvodnog partnera ne može proizvesti svoj vodeći 5nm Kirin 9000 koji podržava 5G.

Huawei je odgodio puštanje svojih vrhunskih Mate 50 pametnih telefona. Trebalo bi da ih pokreće Kirin 9000.