Isplati li se uzimati novac od Kineza: Ako pokušate raskinuti ugovor slijedi "hladan tuš"

Kineske investicije i kredite u BiH često prate dvojbe o tome da li se radi o razvoju naše zemlje ili dužničkoj klopci poslije koje nema nazad.

Na Bosni i Hercegovini su se često prelamali uticaji velikih sila, ovisno o historijskim okolnostima. Još nije posve utvrđeno koliko su te sile tražile vlastiti interes u našoj zemlji, a koliko su tu bile zbog same BiH. Tako je i danas, pa nakon ruskih istražujemo šta to Kinezi rade u našoj zemlji.

BROJNE ZAMJERKE

Kineske investicije u zemljama Evropske unije posljednjih godina u značajnom su padu. Prema izvještaju Rhodiuma i MERICS-a, 2022. kineske direktne investicije u Evropi dostigle su najniži nivo u posljednjih desetak godina, iznosile su 7,9 milijardi eura, što je 83 posto manje od vrhunca iz 2016. godine.

Prema podacima iz istraživanja China Global Investment Tracker, koje su proveli American Enterprise Institute i Heritage Foundation, u BiH je uloženo oko tri milijarde dolara. Što se tiče investicija u BiH, iz Kine se slilo 610 miliona dolara od 2019. do 2021, a istraživanje je pokazalo da je više od 2,44 milijarde dolara BiH uzela kao kredite od Kine od 2010. do 2022. godine.

Faruk Borić, predsjednik Udruženja Bosansko-kinesko prijateljstvo, podsjeća da je prošlo deset godina od kineske inicijative Pojas i put. Šta je ona donijela BiH?

- Donijela je bezvizni režim, mnogo je kineskih turista koji dolaze u BiH. U oba bh. entiteta su kineske firme radile na autoputevima, na energetskim projektima kako ovim klasičnim, tako i zelenim. Podsjećam da kineske firme investiraju i u vjetroelektranu, a prije toga su gradile i termoelektrane u Stanarima, imamo i Blok 7 termoelektrane Tuzla, koji je sada upitan, napominje Borić.

Kineske investicije i krediti u BiH često su praćeni kontroverzama, sumnjama na korupciju, kašnjenjima, negodovanjima, a često su i ugovori sa Kinom pod velom tajni, puno se govori o propalim projektima, kao i o tome da su ekonomska ulaganja itekako isprepletena s politikom.

-Brojne su zamjerke, ali to je uvijek dio velikih infrastrukturnih projekata, mislim i na investicije u cestogradnji i na one energetske, što je uvijek pod lupom. Ne možete reći da inicijativa Pojas i put ne valja. Možete reći da neki projekti nisu bili uredu, da ne budu završeni, ali to ne znači da inicijativa ne valja. Postoje optužbe za korupciju, pa nije korupcija vezana za Kineze, ima je svugdje, u BiH je ima i mimo Kineza, Amerikanaca, Nijemaca... neka se provjeri. Kinezi rade sa cijelom Europom i to je nešto što je jednostavno dio svjetske trgovine. Ne možete vi poništiti tender koji je kineska firma dobila, dala najbolju ponudu, zato što se vama ne sviđa, zato što ste vi htjeli da, ne znam, norveška ili italijanska firma dobije, govori Borić.

Ekonomista Admir Čavalić polazi od toga da kineske investicije u BiH uvijek treba posmatrati u širem geopolitičkom kontekstu, razumijevajući kompleksnost političkih odnosa.

- Kada govorimo o specifičnostima tih investicija, uglavnom se vežu za infrastrukturne projekte, velike radove, putne... Kreditiranje, podrška u smislu investicije, pa sve do izvođenja konačnih radova, pogotovo kada je riječ o građevinskim kompanijama, sve se to međusobno podupire i veže. I zbog toga izlazak iz takvih projekata, poput aktuelnog Bloka 7 u Tuzli, može biti vrlo skup, rizičan, kompleksan za napustiti, raskinuti i tako dalje po zemlju domaćina. Ili s druge strane, kada postoje problemi sa otplatom obaveza, vidjeli smo što se dešavalo u kontekstu puteva u Crnoj Gori, govori Čavalić.

PRISTUP TRŽIŠTU EU

Ekonomski stručnjak Igor Gavran kaže da određene države potiču svoje privrednike da investiraju u nekim dijelovima svijeta, gdje vide neki strateški interes i dodaje da u tome nema ničega čudnog ili specifičnog za Kinu u odnosu na neke druge zemlje.

- Neke stvari koje su specifične za Kinu su ustvari prednost BiH. Kinezi logično žele pristup tržištu EU. Ključni problem koji BiH ima sa Kinom je taj što nema dovoljno investicija. Znači, mi imamo dosta angažmana kineskih firmi u BiH, imamo dosta toga što se gradi kreditima iz kineskih izvora, ali to nisu investicije. Kako god ovi projekti bili realizovani i na koji god način ti ugovori bili zaključeni, mi u tome nemamo stvarna ulaganja i to je ono što je ključni problem. Problem nije kako kineske firme dolaze trenutno do bh. tržišta, već zašto ne stvaramo uslove da kineske kompanije svoj novac, svoj kapital ulažu i stvaraju novu vrijednost u BiH, a ne da samo budu izvođači radova ili kreditori, što realno može bilo ko, napominje Gavran.

Piše: Dženisa Zukančić

Oslobođenje/oslobodjenje.ba