Hoće li Bosna presjeći kinesku vrpcu?

Huawei gradi novu telefonsku mrežu. Kineski izvođači grade nove elektrane i novi autoput. Sjedinjene Države i Evropska unija plaćaju. Od 1995. godine, američka vlada je uložila više od dvije milijarde dolara za podršku Bosni i Hercegovini, a EU finansira veći dio kineske infrastrukture u zemlji.

I EU i SAD su odlučne u tome da se "izbjegnu rizik" od Kine. Bosna i Hercegovina i ostatak Zapadnog Balkana su daleko iza. Derizik predstavlja posebno težak zadatak na Balkanu zbog zamršene politike u regionu, a u Bosni i Hercegovini zbog decentralizirane vlasti. Ali ima nade zahvaljujući evropskom i američkom pritisku i dolasku nove federalne vlade u Bosnu i Hercegovinu.

Ukupna kineska ulaganja u Bosnu i Hercegovinu je nemoguće izračunati. Podaci Centralne banke i dalje su nepotpuni, jer ne uključuju statističke podatke iz dva entiteta u zemlji, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

Ne objavljuju se ulaganja u novi autoput od hrvatske granice do Srednje Bosne. Umjesto da se prikaže ukupni trošak projekta, potrošnja je podijeljena na tranše od otprilike 20 i nešto kilometara svaka, ostavljajući otvorenu mogućnost neobjašnjivih povećanja i otežavajući izračunavanje cjelokupnog troška. Većina sredstava za autoput dolazi od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Drugi kineski građevinski projekti koje je teško izračunati su elektrane. Kineska izvozno-uvozna banka (EXIM) dala je povlašćeni zajam u iznosu do 1,3 milijarde eura za izgradnju projekata obnovljivih izvora energije koji su pogodni za klimu. Nakon što se američka kompanija General Electric povukla iz projekta izgradnje termoelektrane, pojavili su se kineski izvođači. Umjesto vjetrenjača, većina novih kineskih izgrađenih novih elektrana su na ugalj. Jednako loše, nema zvaničnih finansijskih izvještaja o ovim projektima.

Telekomunikacije predstavljaju posebno osjetljiv sektor. SAD i EU se zalažu za ograničavanje kineskog uticaja na mreže naredne generacije. Ipak, BH Telecom, kojim upravlja federalna vlada Bosne i Hercegovine, izabrao je Huawei kao svog glavnog dobavljača. Isto tako i m:tel, telekom operater iz Republike Srpske. Nasuprot tome, bosanskohrvatski provajder Eronet koristi Ericssonovu infrastrukturu. Kada se Ericsson na sudu žalio na ugovor  BH Telecoma sa Huaweijem, izgubio je. Sigurnosne opasnosti dopuštanja Kinezima da špijuniraju pozive bosanskih mobilnih telefona nikada nisu razmatrane.

Tokom COVID krize, Bosna i Hercegovina je nastavila povećavati neodržive kineske dugove. Vlada je kupila kineske respiratore i vakcine. Većina ugovora nije bila transparentna.

Danas se zemlja bori da kontrolira dug. Republika Srpska je krajem juna trebala  vratiti 200 miliona eura obveznica prodatih na Bečkoj berzi. Još 500 miliona eura uzetih od različitih finansijskih institucija dospjet će do kraja godine. Delegacija koju je predvodio premijer Republike Srpske Radovan Višković je otputovala u Kinu moleći se za otpis duga.

Kinezi su to odbili. Republika Srpska bi uskoro mogla imati probleme sa isplatom plata u javnim institucijama. Uznemireno, srpsko rukovodstvo je poduzelo opasne korake ka legalnoj secesiji od ostatka Bosne i Hercegovine. U romansi sa Pekingom, bosanske Srbe podržava Srbija.

Umiješani su vodeći političari. Ministarstvo finansija SAD-a je u martu sankcionisalo bivšeg šefa Obavještajno-sigurnosne agencije Osmana “Osmicu” Mehmedagića i još dvojicu uposlenika, jer su dozvolili najvećoj bošnjačkoj stranci u zemlji da koristi mobilne podatke za praćenje kretanja opozicionih političara.

SAD su, također, krajem prošle godine uvele sankcije za korupciju ministru Republike Srpske Draganu Stankoviću. Navodno je pokušao „uzurpirati“ državnu imovinu protivno nacionalnom Ustavu. Vlada Republike Srpske odgovorila je prekidom veza sa američkom Ambasadom u Sarajevu.

Evropska unija zauzima sličan stav. Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, visoki predstavnik Christian Schmidt može smjenjivati lidere. Prošlog aprila izmijenio je Ustav kako bi pomogao u formiranju nove federalne vlade nakon gotovo sedam mjeseci zastoja. Njegovi potezi su signalizirali raskid sa nekadašnjom politikom koju je predvodila Njemačka, a koja je natjerala Bosnu da bude meka ne samo prema Kini, nego i prema Rusiji.

Novo Vijeće ministara BiH ima priliku pomak prema zapadu i odmicanje od Kine. Na čelu s etničkom Hrvaticom Borjanom Krišto, cilj joj je povratak na put ka članstvu u EU.

Potrebni su jasni jasni. BH Telekom bi trebao izabrati nekineskog dobavljača za svoju mrežu naredne generacije. Kineske energetske projekte treba zaustaviti. Infrastrukturni projekti koje su izgradili Kinezi trebali bi postati transparentni. Uz podršku SAD-a i Evrope, Bosna i Hercegovina i dalje ima priliku da olabavi kineski stisak.