Hljeb kao nova svetska valuta

Koje će zemlje najviše patiti od nestašice ukrajinskog žita zbog blokade luka?

Ruska blokada luka Azov i Crnog mora te zauzimanje nekih naselja na jugu Ukrajine predstavljaju realnu prijetnju zemljama koje zavise od ukrajinskog žita, kukuruza i drugih dobara.
Ranije je Ukrajina uspješno izvozila većinu poljoprivrednih proizvoda (80-90 posto) morskim putem – od pet do šest miliona tona mjesečno iz Odese, preko Crnog mora, Hersona, Juga i Mikolajeva.
Zbog prisilnog prelaska na kopneni transport, ova brojka, a samim tim i izvoz je pao na katastrofalne stope, - naprimjer, u martu 2022. Ukrajina je izvezla samo 200 hiljada tona.
Željeznički i cestovni promet su mnogo sporiji i imaju mnogo manji propusni opseg. U martu je ukrajinska vlada zabranila izvoz nekih strateških dobara: prosa, raži, zobi i heljde. Ali pšenica, suncokretovo ulje i kukuruz se mogu izvoziti.

Šta rat u Ukrajini znači za arapski svijet?

Zbog sušne klime, neke zemlje u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku ovise o ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima. Još 2021. godine Ukrajina i Rusija kontrolisale su do 30 posto tržišta žitarica u ovom dijelu svijeta. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, Ukrajina je u januaru 2022. osiguravala 12 posto svjetskog izvoza pšenice, 16 posto kukuruza, 18 posto ječma i 19 posto uljane repice.

Glad, inflacija, stagnacija. Kuda ide svjetska ekonomija i kako na nju utiče rat u Ukrajini?

Nedostatak ukrajinskog žita, zajedno sa povećanjem cijena hljeba i energije, može dovesti do značajnog narodnog nezadovoljstva. Posebno u velikim zemljama kao što su Egipat i Alžir.
Osim što nema žita, više nema dovoljno ni đubriva. A bez đubriva bit će manje žetve u narednom sjetvenom ciklusu i više gladi. Uništenje infrastrukture i nedostatak ekonomije dovest će Libiju, Jemen i Siriju na rub opstanka.Dvije godine pandemije i godine suše učinile su arapski svijet siromašnijim i ranjivijim na vanjske globalne promjene.
Prije rata došlo je do skoka cijena ove robe. Broj pothranjenih povećao se sa 440 miliona na 1,6 milijardi. Do početka 2022. godine, 276 miliona ljudi širom svijeta već se suočavalo sa teškom gladi. Očekuje se da će se ovaj broj povećati za 47 miliona.
Zemlje kao što su Egipat, Somalija, Libija i Mauritanija zavisne su oko 50 posto od ukrajinskog žita. Sejšeli - skoro 100 posto, a Liban 80 posto.
Arapsko poluostrvo će biti manje pogođeno zbog velikih novčanih rezervi od prodaje nafte, ali se tamošnji problemi ne mogu u potpunosti isključiti. Na primjer, Katar uvozi 64 posto pšenice iz Ukrajine.
Posebno imajući u vidu rast inflacije u regionu od 14,8 posto u 2021. godini, navodi MMF. Kao i u pravom ratu, postoje neke vruće tačke.

Izvoz žitarica: najvrelije tačke

Razmotrimo nekoliko primjera kako opisani nedostatak ukrajinskog izvoza može značajno oslabiti ekonomsku i prehrambenu sigurnost arapskih zemalja.

Liban

Situacija je posebno prijeteća u proljeće u Libanu, koji je 2020. izgubio svoju glavnu luku Bejrut nakon eksplozije šalitre. Kao rezultat toga, u februaru 2022. zemlja je imala skladišni kapacitet sa rezervama za samo mjesec dana.
Teška ekonomska situacija i političke turbulencije primorale su zemlju da se oslanja na grantove i subvencije Svjetske banke (za snižavanje cijena hljeba za najsiromašnije). Ali ova "pomoć", što priznaje i libanonska vlada, nije beskonačna.
U međuvremenu, 75 posto Libanaca već živi u siromaštvu, a lokalna valuta je pala za 90 posto u odnosu na američki dolar. Bez hitnog obnavljanja zaliha žitarica i stvaranja novih skladišta, Liban bi mogao biti na ivici gladi.
Nedostatak hrane može izazvati još žešće proteste nego 2019. godine, jer ljudi neće izgubiti ništa - nemaju šta jesti.

Egipat

Situacija u Egiptu je teška, mada ne tako teška. Potražnja zemlje za žitom je 12 do 14 miliona tona godišnje – ova zemlja je 80 posto zavisna od uvoza žitarica. Od toga 60 posto su proizvodi iz Ukrajine i Rusije.
Naprimjer, Egipat je 2021. uvezao  5,5 miliona tona samo četiri ključna poljoprivredna proizvoda iz Ukrajine (kukuruz, pšenica, suncokretovo ulje i suncokretova sačma). Oko 70 miliona ljudi zavisi od subvencioniranog hljeba. Predsjednik Abdel Fattag Al-Sisi izdvojio je tri milijarde dolara u augustu 2021. godine za ove namjene. 
Problem je što su ove subvencije osnova društvenog ugovora između države i stanovništva. Uništenje ovog temelja može izazvati nezadovoljstvo među ljudima. Rast cijena je već dva puta doveo do revolucija - 2008. i 2011. godine.
Danas Rusija koristi ranjivost Egipta u poljoprivredi, kao jedno od oruđa propagande i hibridnog rata protiv Ukrajine.
Glavni narativ ruskih propagandista da okrenu egipatsku vladu protiv Ukrajine je teza da Ukrajina ne čini ustupke da deblokira luke, da izvozi žito, da se osveti Egiptu za neutralnost kada su u pitanju sankcije Rusiji.
Istovremeno, Kremlj će se pokazati kao "pouzdan partner" spreman  osiguratu neophodne proizvode kako bi se izbjegla prehrambena kriza.
Kremlj je nedavno pokušao prodati ukradeno ukrajinsko žito Kairu, ali nije naišao na podršku egipatskih vlasti, koje su odbile prihvatiti ruske brodove sa ukradenim proizvodima.
Pokušaji Rusa da prodaju ukrajinsko žito se tu neće zaustaviti - najvjerovatnije će sada prepakirati ukrajinske proizvode pod ruskim zastavama i pokušati ponovo prodati.
Zato je ovdje važna budnost i aktivnost ukrajinske strane - da stalno komunicira sa svim kolegama zavisnim od ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda i da unaprijed spriječi prodaju ukradenog ukrajinskog žita.

Jemen

Zbog globalne prehrambene krize, ovo predstavlja ogromnu prijetnju Jemenu. Ova zemlja oko 50 posto zavisi od uvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije. Ratom razorena zemlja već je "najsiromašnije dijete" u velikoj arapskoj porodici, a bore se sa velikom globalnom krizom sa hranom.
Prema UN-u, 17 miliona Jemenaca je već u opasnosti od gladovanja, a 30.000 Jemenaca već direktno pati od gladi.

U svijetu

Rat u Ukrajini, klimatske promjene i problemi u lancu snabdijevanja povećat će glad ne samo u arapskim zemljama. Postoji realna opasnost od gladovanja. Prije 24. februara, svijet je imao 800 miliona gladnih ljudi, od kojih je još 30 posto bilo u opasnosti od pothranjenosti.
Sada, prema riječima izvršnog direktora UN WFP-a Davida Beasleya, cijena potrošačke korpe je porasla za 34 posto u aprilu u odnosu na 2021. A u mjestima poput Sirije, Jemena i Libije, mogla rasti i 100, odnosno, -200 posto.
Krajem godine, kada kriza zaista pogodi region MENA (Bliski istok i Sjeverna Afrika), može se očekivati novi talas masovnih migracija, uključujući i Evropu.

Dakle, koja su rješenja? Nastavak izvoza: kako osloboditi zalihe u Ukrajini

Naravno, najbolja opcija za sve je pobjeda Ukrajine u ratu.
Privremena alternativa je potisnuti ruske okupatore na granice od 23. februara 2022. godine i privremeno ih potisnuti nazad na Krim. Da bi to postigla, Ukrajini je potrebna snažna podrška partnera.
Sada je važno nastaviti sistematski rad na uključivanju drugih zemalja u proces deblokade ukrajinskih luka. Na primjer, Turska, SAD, Kanada, Velika Britanija pod okriljem UN-a. Luke moraju biti deblokirane, zanemarujući ruske ucjene.
Lider ovog procesa bi trebao biti UN uz učešće crnomorskih zemalja: Turske i Rumunije.Rumunija već pomaže Ukrajini u ovom pitanju, ali vrijedi napomenuti da glavna rumunska luka nije bila spremna da prihvati tako veliku količinu tereta.
Danas većina poljoprivrednih proizvoda prelazi Dunav do Konstance, jer samo ova luka može prihvatiti velike količine proizvoda u velikim kontejnerima. Pored ukrajinskog žita, Istambul donija i rumunsko, bugarsko i srbijansko žito.
Osim toga, danas su mnoge zemlje Zaljeva počele iznajmljivati kapacitete u Konstanci za svoj teret, koji će napustiti Ukrajinu.
Ali nijansa je u tome što Kontanca nije prilagođena za toliko opterećenje. Stoga se  već razmatraju druge luke kao alternativa, naprimjer bugarske luke Varna i Burgas.
Nije sve tako lako sa željeznicom. Ukrajinske šine su šire od evropskih pa će se žito morati pretovariti u nove vagone što će značiti gubitak vremena. Ovdje možete raditi sa kontejnerima koji su brzo preopterećeni dizalicama. Ali čak i pod takvim uslovima, Ukrajina će moći izvesti samo 10 do 20 posto predratnih količina žitaria željeznicom.

Međutim, sve to ne rješava glavni problem - ako u narednih mjesec dana Ukrajina zajedno sa svjetskim partnerima ne pronađu način da deblokira luke, u bliskoj budućnosti stotine miliona ljudi širom svijeta će gladovati.