Evropski investitori stavljaju Kinu na hladni režim  

 

Nakon uličnih protesta krajem novembra, kineske vlasti ukinule su većinu ograničenja za zatvaranje i testiranje, a od ovog mjeseca posjetitelji Kine više neće morati trpiti uvjete teškog karantina.

Možda je dobra vijest da se Peking udaljava od svoje politike ZERO-COVID, ali "kocka je već bačena" u smislu odvajanja od Kine i diverzifikacije lanaca nabavke, kaže Chris Humphrey, izvršni direktor Poslovnog vijeća EU-ASEAN, koje predstavlja Evropska preduzeća u jugoistočnoj Aziji.

"Jugoistočna Azija vidi korist od toga sa povećanim prilivom direktnih stranih investicija i ne vidim da nedavni potezi Kine mijenjaju taj trend. Za mnoge kompanije Kina se sada vodi kao diskretno tržište, dok se Jugoistočna Azija vidi kao dio veće globalne ili azijske operacije“, dodao je Humphrey.

Zemlje članice EU investirale su oko 26,5 milijardi američkih dolara ili 25,14 milijardi evra) u 10 zemalja bloka Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) 2021. godine, što je najveća godišnja stopa do sada i oko 14 posto ukupnih investicija u regionu, prema podacima ASEAN-a. To je značajno povećanje u poređenju sa 18,5 milijardi dolara u 2020. i 6,1 milijardu dolara u 2019.

Na prvom samitu lidera EU i ASEAN-a prošlog mjeseca u Briselu, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obećala je uložiti 10 milijardi eura u regiju iz strategije EU Global Gateway, što je protuteža kineskom projektu Pojas i put.

 

Pogoršanje odnosa EU i Kine

 

Iako evropska ulaganja u Kinu nisu prestala posljednjih godina, analitičari kažu da se politička dinamika iz temelja promijenila.

Tenzije između EU i Pekinga značajno su se pogoršale 2021. godine zbog niza pitanja, ne samo nakon što je EU sankcionirala nekoliko kineskih zvaničnika zbog navodnih kršenja ljudskih prava nad Ujgurskom manjinom u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang, na što je Peking odgovorio sankcioniranjem nekoliko evropskih političara.

To je zapravo uništilo Sveobuhvatni sporazum EU i Kine o ulaganjima koji je potpisan krajem 2020. godine. Ne izgleda da će uskoro biti odmrznut.

Kina je postala "manje predvidljiva, manje pouzdana i manje efikasna", navodi se u izvještaju koji je u septembru objavila Privredna komora Evropske unije u Kini.

A razdvajanje nije samo jednosmjerna ulica. Xu Chengwei sa Tehnološkog univerziteta Nanyang ističe da se Kina, također, odvaja od Zapada.  

 

Promjenjivi trendovi

 

Stroga ograničenja u vezi sa koronavirusom u Pekingu bila su glavni razlog za neodlučnost investitora oko kineskog tržišta. Iako Kina brzo popušta sa ovim pravilima, postoji bojazan da bi vlasti mogle napraviti preokret ili bi broj smrtnih slučajeva od koronavirusa mogao porasti. Nedavno modeliranje podataka od strane The Economist predviđa čak 1,5 miliona smrtnih slučajeva od COVID-a do marta.

Još jedna zabrinutost je rivalstvo između SAD i Kine. SAD bi mogle uvesti dodatne sankcije Kini, potencijalno široke, kojih bi se Evropljani možda morali pridržavati, rekao je Frederick Kliem, naučni saradnik i predavač na S Rajaratnam školi Međunarodnih studija u Singapuru.

"Ovo pogađa uglavnom kompanije koje imaju gornji dio svog vrijednosnog lanca u Kini i globalni niži dio. Mnoge njemačke kompanije koje su potencijalno pogođene ovim već su u procesu prilagođavanja ovom nepredviđenom slučaju", rekao je za DW.

Studija koju je objavila Rhodium Group u septembru otkrila je da su evropske investicije u Kini sve više koncentrisane oko nekoliko velikih, uglavnom njemačkih firmi.

Tri velika njemačka proizvođača automobila - Volkswagen, BMW i Daimler - i njihova hemijska grupa BASF, činili su trećinu svih evropskih ulaganja u Kinu između 2018. i 2021. godine, navodi se u izvještaju.

Prvih10 evropskih investitora činilo je 71 posto svih investicija u Kini 2021. godine i ogromnih 88 posto u 2019. A vrijednost evropskih akvizicija u Kini je 2021. dostigla najniži nivo u četiri godine.

„Od izbijanja pandemije početkom 2020. godine… zainteresirane strane na terenu kažu da praktično nijedan evropski investitor koji već nije bio prisutan u zemlji nije izvršio direktna ulaganja“, navodi se u izveštaju.

Čak i kada se ukidaju restrikcije zbog koronavirusa, moguće je, "možda čak i vjerovatno, da će koncentracija evropskih investicija u Kini oko malog broja dobro etabliranih europskih firmi čije prisustvo pozdravljaju kineske vlasti postati učvršćena", dodaje se.

 

ASEAN privlači evropske investicije

 

Istovremeno, zemlje jugoistočne Azije privlače brojne evropske investitore. Danski gigant igračaka LEGO Group otvorio je u novembru fabriku vrednu milijardu dolara u Vijetnamu. Holandska kompanija Harvest Waste planira izgraditi najnaprednije postrojenje za pretvaranje otpada u energiju u Aziji, u Cebuu na Filipinima.

Vijetnam je bio glavni dobitnik globalnog odvajanja od Kine. Američki Apple, koji se ranije oslanjao na Kinu u proizvodnji svih svojih proizvoda, najavio je da će se njegovi MacBookovi proizvoditi u Vijetnamu.

Zahvaljujući ulaganjima Južne Koreje, uglavnom od elektronskog giganta Samsung, Vijetnam je sada najveći svjetski proizvođač pametnih telefona nakon Kine.

„Da bi ostao konkurentna alternativa Kini, Vijetnam mora osigurati političku sigurnost, održati stabilne realne plaće i promovirati slobodnu trgovinu i okruženje za ulaganja“, rekao je Sunhyung Lee, docent ekonomije na Montclair State University.

 

'Smanjenje zavisnosti'

 

Zaista, komentatori kažu da iako evropski investitori sve više traže prilike u Jugoistočnoj Aziji, potrebno je više raditi na regulativi i poslovnim partnerstvima ako se želi da region postane istinski rival Kini.

"Nova mantra EU se odnosi na 'smanjenje zavisnosti' od bilo koje zemlje za ključne proizvode. Ali kao što vidimo u slučaju Rusije, raskid dugotrajnih poslovnih veza često je lakše objaviti nego učiniti", rekao je Shada Islam, komentator za pitanja Evropske unije.

Pored trgovinskog pakta, EU i Singapur potpisali su sporazum o zaštiti investicija koji je stupio na snagu 2019. Međutim, pokazalo se da je teško finalizirati trgovinske i investicione pakte sa drugim zemljama Jugoistočne Azije.

Pregovori napreduju sa Indonezijom, najvećom ekonomijom u regionu, a moguće je da će razgovori sa Tajlandom, Malezijom i Filipinima biti gotovi za nekoliko godina.

EU i Vijetnam su, također, dogovorili prateći Sporazum o zaštiti investicija (EVIPA) u junu 2019. Ali dok je njihov trgovinski sporazum stupio na snagu 2020. godine, investicijski pakt je do sada ratificiralo samo 12 od 27 parlamenata zemalja članica EU, iako postoji optimizam će i ostali uskoro to uraditi.

Vijetnamski premijer Pham Minh Chinh proveo je veći dio svoje prošlomjesečne evropske turneje lobirajući kod evropskih ministara da se lobiraju kod nacionalnih parlamenata da ratificiraju investicioni sporazum.