Estonci se spremaju da se brane od Rusije
Nekoliko hiljada Estonaca pridružilo se Odbrambenoj ligi zemlje otkako je Rusija napala Ukrajinu početkom 2022. godine. Mnogi se plaše ruskog napada.
Abja-Paluoja je miran gradić sa 1.000 stanovnika na jugu Estonije. Ali taj mir je nedavno narušila vježba evakuacije u kojoj je učestvovalo više od 200 žena, djece i staraca.
Ta priprema bila je dio izmišljenog scenarija u kojem će Estonija evakuirati svoje civilno stanovništvo iz južnih regija zbog obavještajnih izvještaja o mogućem napadu strane zemlje, a lokalne vlasti imaju 10 dana da se pripreme.
Estonski spasilački odbor, vodeća državna agencija za civilnu zaštitu, i Estonska odbrambena liga (EDL), dobrovoljna organizacija nacionalne odbrane, pripremali su se za najveću vježbu ove vrste do sada.
Nije teško pogoditi zašto je Estonija povećala broj vežbi.
"Nije tajna gdje živimo. Nismo sami u baltičkom regionu," kaže potpukovnik Raul Kütt, komandant južne divizije estonske Odbrambene lige. "Isto se odnosi i na Latviju i Litvaniju. I ne znamo kakav će biti ishod ukrajinskog sukoba. Može li se proširiti? Da bismo bili spremni za najgori scenario, još imamo vremena da uvježbamo ove vrste aktivnosti".
Mnogi u Estoniji se plaše svog istočnog susjeda Rusije. Nedavno istraživanje koje je naručilo Ministarstvo odbrane Estonije pokazuje da gotovo 40 posto stanovništva smatra vjerovatnim vojni napad velikih razmjera na Estoniju – 10 posto više nego prošle godine.
Međutim, isto istraživanje pokazuje da je 60 posto građana spremno braniti svoju zemlju. Sa samo oko 6.500 profesionalnih vojnih lica od 1,3 miliona stanovnika, Estonija se u velikoj mjeri oslanja na svoje rezerviste i dobrovoljce, poput onih iz Estonske odbrambene lige.
Liis Pariis je jedna od njih. 43-godišnja vaspitačica u vrtiću nadgleda prihvat i smještaj evakuiranih civila u sportsko-zdravstvenom centru Abja-Paluoja. Liis se pridružila ženskoj organizaciji Odbrambene lige Estonije, Naiskodukaitse, prije dvije godine.
Kaže da ju je gledanje slika iz Ukrajine navelo da se zapita da ako dođe do najgoreg šta bi uradila za vlastitu sigurnost, za svoju porodicu i svoju zemlju.
„Imam trogodišnju kćerku kod kuće, a djeca te teraju da razmišljaš o ovakvim stvarima: kako da budem tu?“, kaže Liis.
Nekoliko muškaraca u njenoj porodici već su bili članovi EDL-a pa je i ona odlučila da se pridruži. Nakon što je prošla osnovnu vojnu, medicinsku i obuku za civilnu sigurnost, Liis se pridružio timu za evakuaciju.
Naglo interesovanje za pridruživanje Odbrambenoj ligi nakon što je Rusija napala Ukrajinu
Trenutno, EDL ima više od 30.000 članova. Komandant EDL-a, general-major Ilmar Tamm, kaže da se oko 5.000 dobrovoljaca pridružilo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
„Nisam ih morao uvjeravati, samo sam morao pronaći odgovarajuću ulogu i pružiti dovoljno mogućnosti za obuku “, kaže Tamm.
Volonteri EDL-a — radnici, nastavnici, doktori — žrtvuju svoje vikende za obuku, tako da je za pripremu potrebno vrijeme, objašnjava Tamm.
"Sve dok je Rusija okupirana Ukrajinom, još imamo vremena", dodajući da će "Estonija uvijek biti spremna da se brani, ali uvijek ima prostora za napredak i to je ono što Estonska odbrambena liga može pružiti svojim građanima".
Estonija troši 3,4 posto svog BDP-a na odbranu, što je znatno iznad cilja NATO-a od dva posto i druga je država Alijansi prema izdvajanjima za odbranu, nakon Poljske.
EDL volonteri obučavaju evakuisane
Vrativši se u centar za evakuaciju, Liis i njene kolege završavaju prijavu i osiguravaju potrepštine za evakuisane. Vreće za spavanje i dušeci razvučeni su u ogromnoj košarkaškoj sali na drugom spratu sportskog centra u kojem će prenoćiti.
"Znali smo da će doći mnogo ljudi. Bilo je puno čekanja i nismo znali šta će se dogoditi. Ali sretan sam što mogu reći da do sada nismo imali velikih problema, sve je išlo glatko “, kaže Liis.
Osim što se bave logističkim zadacima, volonteri EDL-a su obučeni za pružanje psihološke i medicinske pomoći u ovakvim situacijama. I rado dijele svoje znanje. Zajedno sa Crvenim krstom Estonije organiziraju radionice prve pomoći koje pohađaju žene i djeca koji su evakuirani zbog ove vježbe.
„S jedne strane je zastrašujuće, jer bi to mogla biti stvarna situacija“, kaže Helena, menadžerka iz Tartua, grada u istočnoj Estoniji. "Ali trenutno je to zanimljivo, jer dobijamo toliko znanja o prvoj pomoći".
Učenje na ukrajinskom primjeru
Šef upravljanja katastrofama u estonskom Crvenom krstu, Kirill Badikin, naglašava važnost ovih aktivnosti.
"Ukrajinci kažu da kada bi stanovništvo znalo koristiti vještine prve pomoći, spasilo bi se mnogo više života", ističe Badikin.
U susjedstvu, kolege iz Estonskog odbora za spašavanje pružaju drugu obuku. Oni uče ljude kako da zapale vatru, proizvedu struju i spakuju svoje vreće za evakuaciju i gdje da nađu sklonište u slučaju nužde.
I oni uče na ukrajinskom primjeru. Tako je prošlog mjeseca, delegacija estonskog odbora za spašavanje posjetila je Ukrajinu.
„Najvažnije je da ljudi znaju šta da rade“, kaže Arvi Uustalu, šef Biroa za prevenciju u estonskom odboru za spašavanje.
Ove vještine su korisne ne samo u vrijeme rata.
Liis Pariis kaže da se od kada se pridružila EDL-u osjeća mnogo sigurnije, čak i u svakodnevnom životu. Nada se da nikada neće morati organizirati pravu evakuaciju - bilo zbog rata ili prirodne katastrofe. Ali ako dođe do toga, ona je spremna.