Drugi front Rusije: Kako se Evropa može pripremiti za hibridni rat

Stručnjaci upozoravaju da političari moraju ozbiljnije shvatiti ruski takozvani "hibridni rat" i da stanovništvo treba biti bolje pripremljeno.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine o ratu se svakodnevno izvještava. U isto vrijeme Rusija vodi drugi rat o kojem se sve manje priča.
Ruski takozvani "drugi rat" usmjeren je protiv Zapada. 
"To je rat protiv (zapadnog) demokratskog modela," kaže stručnjakinja za Istočnu Evropu Franziska Davies.
Teško je definirati, karakteristike onoga što su stručnjaci nazvali ruskim "hibridnim ratom", uključuju sve ono što ne uključuje direktnu vojnu konfrontaciju. Prema Davies, akcije koje provodi Rusija imaju jedan zajednički cilj: oslabiti i destabilizirati Zapad.
Jedan primjer ruskog hibridnog ratovanja je otkrivena zavjera za atentat na izvršnog direktora Rheinmetall-a, njemačkog proizvođača automobila i oružja sa sjedištem u Diseldorfu, ranije ovog ljeta. Zavjera, o kojoj je prva izvijestila američka televizija CNN, bila je jedan od širih planova za napad na rukovoditelje evropskih odbrambenih kompanija koje proizvode oružje koje se isporučuje Ukrajini.
"Ono čemu Rusija u konačnici teži je Evropa u kojoj Rusija može provoditi svoje ciljeve bez obzira na međunarodna pravila i zakone. Evropa u kojoj Rusija može vršiti vlast silom", objašnjava Franziska Davies sa Ludwig-Maximilians-Universität u Minhenu.

Prijetnja lažnih vijesti na mreži

Stručnjaci kažu da se ruski „hibridni rat“ sastoji od nekoliko strategija: hakovanja, napada na pojedince ili dezinformacija i lažnih vijesti. 
"Svi smo mi meta ovih kampanja da utičemo na informacije", kaže Tapio Pyysalo, šef za međunarodne odnose u Evropskom centru za suzbijanje hibridnih prijetnji.
Prije evropskih izbora u junu, došlo je do koordiniranog pokušaja da se na društvenim mrežama dijele ciljane proruske, antivakserske i anti-LGBTQ kampanje.
Holandski privatni istraživački institut Trollrensics otkrio je da je velika kampanja dezinformacija u Njemačkoj promovirala i dijelila sadržaj u korist krajnje desničarske njemačke političke stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Kompanija sumnja da botovi koji stoje iza ovog sadržaja dolaze iz Rusije ili proruskih krugova.
Iako su mnoge evropske zemlje poboljšale svoje sigurnosne mjere protiv hibridnih napada od ruske aneksije Krima 2014. godine, estonski stručnjak Pyysalo upozorava da bi zemlje bile bolje pripremljene za suočavanje sa prijetnjama, ako bi međusobno dijelile podatke. Takva razmjena podataka, međutim, često je u suprotnosti sa zakonima o nacionalnoj sigurnosti pojedinih zemalja.
"Ono što demokratske države tek trebaju uraditi je generalno ojačati svoje zakonodavstvo kako bi popunile praznine koje koriste hibridni akteri", rekao je Pyysalo.
 
Kako prepoznati dezinformacije?

Ono što se treba dešavati svakodnevno i ono što svako može uraditi jeste da prepozna lažne vijesti, a ne da ih širi, kaže Pyysalo. 
"Svako bi trebao igrati ulogu u provjeravanju informacija i osiguravanju da je sve što širi  zasnovano na činjenicama, a ne na narativima dezinformacija", kaže Pyysalo. 
Pomaže to što kampanje dezinformacija koje širi Rusija često prate slične obrasce, objašnjava dr. Frank Sauer, stručnjak za sigurnosnu politiku na Bundeswehr univerzitetu u Minhenu.
„Nije bitno da li je u pitanju obaranje MH17 ili bombardovanje dječije bolnice u Kijevu: uvijek se prvo kaže da je to bilo ludo, onda su tu ostali i na kraju: 'Dobro, bili smo mi, ali zaslužili su to", rekao je Sauer.
Stručnjaci kažu da za razotkrivanje kampanja dezinformacija vrijedi provjeriti da li drugi mediji neovisno provjeravaju prenesene informacije. Također, važno je provjeriti izvor vijesti, kao što je s kojeg profila na društvenim mrežama potiče.
Priručnik Ministarstva odbrane Ukrajine o razotkrivanju lažnih vijesti ističe da su korisnička imena X profila često nasumične kombinacije brojeva, a lažni profili često koriste stare ili nasumično odabrane slike direktno iz Google pretraživača.
Prema Saueru, cilj ruskih dezinformacija je: "Ostaviti ljude da se osjećaju nemoćno i uvjereni da ionako nikada ne mogu saznati istinu."
Međutim, hibridni napadi se mogu proširiti i izvan online sfere. Estonski stručnjak za hibridne prijetnje Tapio Pyysalo kaže da bi kritična infrastruktura u ostatku Evrope, također, mogla biti na meti Rusije, slično kao što su ruski napadi usmjereni na energetsku infrastrukturu u Ukrajini.
On ne želi izazivati zabrinutost, ali "ljudi trebaju biti spremni na sve vrste poremećaja, naprimjer, u snabdevanju kritičnim uslugama ili kritičnom hranom".
Pyysalo rezimira: "Budite spremni na najgore, ali se naravno nadajte najboljem".

Njemački "scenarij noćne more"

U Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji koja je i meta višestrukih napada za koje se sumnja da su iz Rusije, najgori - "scenarij apsolutne noćne more" - Frank Sauer naziva potpunim nestankom struje.

"Opća populacija nije dobro pripremljena za takve situacije. Jednostavno pretpostavljamo da će vrijeme uvijek biti ugodno, da će voda izlaziti iz slavine i da će biti hrane u supermarketu", objašnjava Sauer.
Njemački savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama poduzela je korake za sastavljanje popisa zaliha, savjetujući ljudima da se opskrbe sa zalihama hrane za deset dana i dva litra tečnosti po osobi dnevno. Kao dio savjeta, trebao bi biti dostupan komplet prve pomoći za hitne slučajeve i čuvanje važnih dokumenata koji se brzo mogu ponijeti sa sobom u hitnim slučajevima.

Potrebno je izgraditi građanski otpor

U takvim mogućim izuzetnim situacijama, Sauer smatra da je jačanje civilnog otpora važnije od jačanja vojske.
Njemački stručnjak za sigurnost objašnjava: "U osnovi su nam potrebne rezerve ljudi koji mogu pomoći u hitnim slučajevima. Potrebni su nam ljudi koji mogu slagati vreće pijeska i izvući generatore za hitne slučajeve iz hale i pokrenuti ih", kaže Sauer. 
U Njemačkoj bi cilj trebao biti osigurati da "u hitnim slučajevima možemo organizirati stvari tako da svi imaju toplu deku, djeca imaju kutak za igru, imamo generatore za hitne slučajeve gdje se mogu puniti mobilni telefoni i neko može skuhati supu".
Sauer naglašava da to nije važno samo u slučaju vanjskih napada na infrastrukturu; nestanke struje, također, može izazvati klimatska kriza.
Njegova nada je "da postoji široki društveni konsenzus da mi kao društvo trebamo ulagati novac, ali i vrijeme". Govori, naprimjer, o građanima koji provode 12 mjeseci u Saveznoj agenciji za tehničku pomoć, vatrogasnoj brigadi, Crvenom križu ili čak njemačkim oružanim snagama. 
"Tako da znam šta ću uraditi, ako se nešto pokvari u mojoj zajednici ili susjedstvu".