Černobil, ZNE i nestanci struje: Šta znače oktobarski napadi na energetski sistem

Početkom oktobra 2025. godine nastavljeni su masovni napadi Rusije na energetsku infrastrukturu
Ukrajine. Prvi put od proljetnih granatiranja, Ukrajina se ponovo suočila sa velikim nestancima struje.

U Černihivskoj oblasti, naprimjer, uveden je raspored "6/3", što znači šest sati sa
strujom i tri bez. U Kijevskoj, Sumskoj i Odeskoj oblasti prijavljeni su
prekidi u snabdijevanju električnom energijom i vodom. Samo u Odesi je više od 46.000 potrošača ostalo bez struje.

Napade prati sistematski pritisak na kritične čvorove energetskog sistema - i na proizvodne kapacitete i na distributivne objekte.

Ovo signalizira
početak nove faze u "energetskom ratu" protiv Ukrajine. Za razliku od
prethodnih godina, kampanja protiv ukrajinske energetike odvija se u skladu sa
iskustvom prošlih zima i namjernog odabira ciljeva.

Neprijateljska
strategija: Udari na energetsku infrastrukturu i nuklearni pritisak

Već je jasno da
je neprijatelj promijenio fokus. Dok su u periodu 2022–2024. glavne mete
zračnih napada bile velike termoelektrane, danas su to nuklearni objekti i
kritične trafostanice za njihovo snabdijevanje.

Precizni udar na
trafostanicu u Slavutiču, koja napaja Černobilsku nuklearnu elektranu (ČNPP),
bio je znak direktne nuklearne ucjene. Nakon napada, ČNPP je doživio potpuni
nestanak struje koji je trajao više od tri sata. Skladišta nuklearnog goriva i
zaštitne strukture iznad uništenog 4. energetskog bloka ostali su bez struje.

Nažalost, takve
akcije nisu izolirani psihološki činovi, već su sistematske. Rusija pokušava
iskoristiti ranjivost nuklearne infrastrukture kao alat pritiska - uključujući
i postizanje vlastitih ciljeva ponovnog pokretanja privremeno okupirane
Zaporiške nuklearne elektrane (ZNPP).

Situacija u ZNPP:
Rizici ostaju

Od 23. septembra,
ZNPP je ostala bez vanjskog napajanja. Rezerve goriva za dizel generatore bile
su dovoljne za otprilike 10 dana. Istovremeno, potpuno gašenje rezervnih
sistema stvara rizik od pregrijavanja nuklearnog goriva, jer pravilno hlađenje
zahtijeva stalnu vezu sa mrežom.

Međutim, tehnički
parametri elektrane omogućavaju izbjegavanje kritičnih scenarija jedan određeni
vremenski period. Svi energetski blokovi ZNPP-a trenutno su u rashlađenom
stanju, a čak i u najgorem slučaju, katastrofa "u stilu Fukušime" je
isključena. Da bi reaktori dostigli opasne temperature (više od 500°C), bila bi
potrebna najmanje dva mjeseca kontinuiranog zagrijavanja, što je malo
vjerovatno s obzirom na postojeće sisteme za odvođenje toplote.

Ali to ne znači
da je situacija potpuno sigurna. Snabdijevanje elektrane električnom energijom
nije u potpunosti obnovljeno. Nadalje, prema IAEA, u blizini elektrane
zabilježen je niz eksplozija, što povećava nuklearne rizike. Najvažnije je da
trenutno nema preciznih informacija o tačnom stanju sigurnosnih sistema
elektrane.

Nuklearne
elektrane pod opterećenjem: Hoće li izdržati?

Zbog značajnih
gubitaka u proizvodnji termo energije, glavno opterećenje sistema danas nose
nuklearne elektrane na teritoriji koju kontrolira Ukrajina.

Tokom vršnih
sati, značajan dio električne energije u Kijevu i centralnoj regiji Ukrajine
dolazi iz nuklearnih elektrana Rivne i Hmeljnicki, što stvara nove prijetnje.
Trafostanice i dalekovodi koji povezuju ove elektrane sa potrošačima koji imaju
potrebe za velikom količinom energije postaju kritično važni. Upravo te ciljeve
neprijatelj pokušava onesposobiti preciznim udarima.

Ranjivost takvih
objekata jedan je od glavnih problema jesenje-zimskog perioda. Čak i glavni
grad, uprkos svom moćnom sistemu protivvazdušne odbrane, ostaje zavisan od
energetskih objekata izvan svojih granica - prvenstveno termoelektrana kojima
nedostaje efikasna zaštita.

Trenutno stanje:
Da li je sistem spreman za zimu? 

Uprkos rastućim
prijetnjama, energetski sektor Ukrajine ušao je u oktobar sa prilično visokim
pokazateljima pripremljenosti za zimsku sezonu. U podzemnim skladištima
akumulirano je 12,7 milijardi kubnih metara gasa, a očekuje se da će planirani
nivo od 13,2 milijarde metara kubnih biti dostignut do kraja mjeseca. Rezerve
uglja procjenjuju se na dva miliona tona.

Ukupno je u
Ukrajini već obnovljeno 2,3 GW proizvodnje, a planira se puštanje u rad
dodatnih 3,7 GW, a 1,8 GW distribuiranih proizvodnih kapaciteta je već
implementirano.

Sve ove mjere
omogućavaju da se govori o povećanoj fleksibilnosti i otpornosti sistema,
posebno uzimajući u obzir napore ka decentralizaciji i integraciji s evropskim
energetskim tržištem.

Dakle, uprkos
65.000 slučajeva oštećenja energetske infrastrukture zabilježenih od 2022.
godine (od kojih se 3.500 dogodilo samo u 2024. godini), sistem nastavlja
funkcionirati. To pokazuje njegovu izuzetnu sposobnost prilagođavanja, uprkos
direktnim gubicima procijenjenim na 20 milijardi dolara.

Glavno:
Stabilnost mreže i zaštita distribucije

Dakle,
najkritičnija područja sa stanovišta zaštite već se mogu identificirati.
Najranjivije ostaju distributivne mreže i trafostanice kojima nedostaje
odgovarajuća fizička ili elektronska zaštita. Upravo ti objekti postaju
primarne mete masovnih napada dronovima i raketama.

Poseban rizik je
pregrijavanje lokalnih mreža u slučaju preopterećenja. U takvim uslovima, čak i
manja oštećenja mogu dovesti do kaskadnih prekida u snabdijevanju na nivou
okruga ili regije.

 Hoće li biti nestanaka električne energije?

Nedavno je
"Ukrenergo" apelovao na Ukrajince da ne uključuju nekoliko snažnih
uređaja istovremeno tokom vršnih sati (od 17:00 do 22:00). Takvo ponašanje
pomaže u smanjenju opterećenja mreže i izbjegavanju hitnih isključenja.
Međutim, to su preporuke koje su potrošačima odavno poznate i ne izazivaju
posebnu zabrinutost.

Trenutno
stručnjaci opisuju tri osnovna scenarija za zimu 2025/2026:

Optimističan:
Sistemi protivvazdušne odbrane uspješno se suprotstavljaju većini napada, a
svaki nestanak struje je lokaliziran i kratkotrajan.

Umjeren: Masovni
udari stvaraju deficit u proizvodnji, što dovodi do implementacije planiranih
isključenja u trajanju od četiri do osam sati dnevno.

Pesimističan:
Istovremeni napadi na elektrane i distributivne sisteme, prekid uvoza
električne energije iz EU, uz prijetnju nacionalnog nestanka struje.

Međutim, treba
napomenuti da je prijetnja nacionalnog nestanka struje ove zime niska.
Ukrajinski energetski sistem je više puta dokazao svoju održivost uprkos
vazdušnim napadima. Stoga je najvjerovatniji scenario kontrolirani, planirani
prekidi u određenim regijama. Prema podacima sistemskog operatera, ne očekuje
se potpuni nestanak struje.

Međutim, ovo se
ne odnosi na ranjive pogranične regije - Sumi, Černihiv i Harkiv. One već imaju
sistemske prekide u snabdijevanju električnom energijom. Neki objekti u
centralnom dijelu zemlje, posebno oni koji snabdijevaju velike gradove, su i
dalje ugroženi.