Austrijske vlasti otkrile bugarsku vezu u ruskoj kampanji dezinformacija
Austrijske vlasti otkrile su veliku rusku kampanju dezinformacija u zemlji, povezanu s optužbama za špijunažu protiv bugarske državljanke. Istraga koju je provela austrijska Uprava državne sigurnosti i obavještajnih poslova otkrila je da je ova žena, čije ime nije navedeno, imala značajnu ulogu u širenju propagande koju kontrolira Rusija u cilju oblikovanja austrijskoj javnog mnjenja usmjereno protiv Ukrajine.
Kako navodi austrijska novinska agencija APA, pozivajući se na informacije Uprave, kampanja je imala za cilj da utiče na javno i političko raspoloženje u Austriji u korist Rusije. Istražitelji su otkrili da je, samo nekoliko sedmica nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, jedna ruska obavještajna ćelija postala aktivna, pokrenuvši koordinirane napore dezinformacija u zemljama njemačkog govornog područja, sa posebnim fokusom na Austriju.
Ova ćelija je koristila i online i offline metode za distribuciju obmanjujućih narativa. Osim širenja izmanipuliranog sadržaja na internetu, bavila se i aktivnostima poput distribucije naljepnica i grafita sa desničarskim ekstremističkim simbolima i nacionalističkim sloganima. Cilj je bio stvoriti iluziju da iza kampanje stoje proukrajinski aktivisti, što je dodatno destabiliziralo percepciju austrijskog javnog mnjenja kada je u pitanju Ukrajina.
Osumnjičena bugarska državljanka, čiji je dom pretresen u decembru prošle godine, identificirana je kao ključni kontakt ruskih obavještajnih službi. Analiza zaplijenjenih baza podataka, uključujući i chat poruke, pokazala je da je ona imala zadatak da distribuira dezinformacione materijale ne samo u Austriji, već i u Njemačkoj. Nadalje, ona je pomno dokumentirala svoje aktivnosti, prosljeđujući ove informacije saradnicima u Rusiji i Velikoj Britaniji.
Državni sekretar Jörg Leichtfried upozorio je na opasnosti koje predstavljaju takvi pokušaji dezinformiranja, navodeći da širenje lažnih narativa i manipulativnih sadržaja podriva povjerenje u institucije i ugrožava društvenu koheziju. On je dalje naglasio da dezinformacije mogu uticati na izbore, doprinijeti političkoj nestabilnosti i predstavljati širu prijetnju demokratskom društvu.
Osumnjičena bugarska državljanka je priznala da je radila u ime ćelije, posebno 2022. godine. Vlasti sumnjaju da su joj ruske obavještajne službe direktno dodijelile zadatke vezane za distribuciju dezinformacija. Austrijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova je istaknulo da je kampanja strukturirana kako bi se osiguralo da proruska osjećanja dobiju snagu na višim nivoima unutar ciljanih zemalja.
U međuvremenu, zabrinutost zbog ruskih špijunskih aktivnosti u koje su uključeni bugarski državljani proširila se i izvan Austrije. U Velikoj Britaniji su trojica bugarskih državljana nedavno proglašena krivima za špijuniranje u korist Rusije. Očekuje se da im kazne budu izrečene u maju mjesecu ove godine. Istražitelji vjeruju da su radili pod vodstvom Jana Marsaleka, bivšeg direktora propale njemačke finansijske kompanije Wirecard.
Austrijska istraga ističe aktuelne napore ruske obavještajne službe da manipulira javnim mnjenjem putem strateških kampanja dezinformacija. Vlasti nastavljaju prate situaciju u vezi sa kampanjama dezinformacija koje pokreće Rusija, upozoravajući da takva taktika i dalje predstavlja značajnu prijetnju demokratskoj stabilnosti u Evropi.