Šta se krije iza velikih ruskih vojnih vježbi u Bjelorusiji?

 

U septembru su na bjeloruskoj teritoriji zakazane nove zajedničke rusko-bjeloruske vojne vježbe pod nazivom "Zapad-2025".

Slične vježbe iz 2022. godine poslužile su kao posljednja faza pripreme za potpunu invaziju Rusije na Ukrajinu, a predstojeće vježbe bit će prvi veliki manevri u Bjelorusiji od početka rata u Ukrajini, pišu Pavlo Rad i Jaroslav Čornogor iz Ukrajinskog vijeća za vanjsku politiku Prizme za partnera EUalivea, Evropsku pravdu.

Stoga ne čudi da ove vježbe privlače značajnu pažnju ne samo u Ukrajini, već i unutar EU i NATO-a.

Već u aprilu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija možda planira agresivne akcije prikrivene kao vojne vježbe.  

"NATO ostaje budan i pažljivo prati ruske vojne aktivnosti, uključujući i njihove vježbe", kažu zvaničnici Alijanse.

Važno je pojasniti da prilikom procjene rizika od eskalacije ovih vježbi u stvarnu vojnu agresiju, primarna briga nije otvaranje novog fronta protiv Ukrajine, već mogući napad na susjedne zemlje Bjelorusije, članice EU: Poljsku i Litvaniju.

Ali jesu li ove zabrinutosti opravdane? Pod kojim okolnostima bi se takav scenario mogao odvijati?

 

Tradicija prijetnji NATO-u

 

Još 2009. godine donesena je odluka o održavanju redovnih zajedničkih bjelorusko-ruskih vježbi, a od tada se manevri poznati kao "Štit Unije" ili "Zapad" provode svake dvije godine kao operativno-strateške vježbe.

Prva ozbiljna upozorenja o ovim manevrima pojavila su se 2017. godine, kada ih je tadašnji komandant Oružanih snaga Ukrajine, Viktor Muženko, opisao kao pokriće za stvarne ciljeve Kremlja.

Tradicionalno, ove vježbe su se više smatrale prijetnjom zemljama EU, jer su prvobitno planirane kao probe za borbena djelovanja protiv članica NATO-a.

Naprimjer, vježbe "Zapad-2021", koje su bile rekordnih razmjera sa 200.000 vojnika iz Rusije, Bjelorusije i savezničkih zemalja ODKB-a, simulirale su scenario u kojem je izmišljena "Polarna Republika" napala "Centralnu Federaciju".

Međutim, vježbe iz 2021. godine i dalje su služile kao priprema za invaziju na Ukrajinu  - nakon vježbi, neki bataljoni ruske vojske ostali su u Bjelorusiji blizu ukrajinske granice.

Naknadne vojne vježbe, formalno mnogo manjeg obima, postale su pokriće za pokretanje ruskog rata protiv Ukrajine u punom obimu.

Od početka rata, Bjelorusija nije bila domaćin velikih vježbi. Iako su vježbe "Štit Unije" iz 2023. bile planirane, otkazane su, a slično tome, nikakvi veliki operativni ili strateški manevri nisu održani ni 2024. godine.

Umjesto toga, nakon februara 2022. godine, održane su manje vježbe koje su uključivale određene vojne grane, posebno vazduhoplovstvo.

Početkom 2023. godine, u Bjelorusiji su održane zajedničke letačko-taktičke vježbe, uz raspoređivanje raketnog sistema Iskander-M, a fokus se premjestio sa odbrane na ofanzivu.

Prema procurjelim dokumentima Pentagona, cilj ovih aktivnosti bio je uvjeriti ukrajinsku obavještajnu službu u stvarnu prijetnju ponovnog napada sa bjeloruske teritorije.

Značajna eskalacija bila je najava razmještanja taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, praćena neuobičajeno glasnim informativnim kampanjama.

Slično tome, iznenadne vježbe u maju 2024. testirale su nestrateške nosače nuklearnog oružja. Prošlogodišnji manevri nisu pružili dokaze o stvarnom nuklearnom oružju na bjeloruskom tlu, ali su ostali upamćeni po nespretnim pokušajima bjeloruske vojske da pomoćne rezervoare za gorivo jurišnog aviona Su-25 predstave kao bombe koje navodno sadrže nuklearna punjenja.

Stoga su vojne vježbe koje se održavaju u Bjelorusiji od 2022. godine, također, poslužile kao alat pritiska na Zapad.

 

Hoće li Zapad-2025 biti izuzetak?

 

Ključno pitanje ostaje da li Rusija, s obzirom na svoja ograničenja resursa, može rasporediti dovoljno trupa da predstavlja stvarnu prijetnju članicama NATO-a.

Za razliku od ciklusa iz 2021. godine, kada je ruska oprema stizala u Bjelorusiju od sredine jula, ove godine, s izuzetkom nekih transportnih letova ruskih Zračno-svemirskih snaga  - nije bilo značajnog kretanja trupa.

Zapadni političari trenutno ne vide ozbiljnu prijetnju.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte odbacio je mogućnost ruskog napada na Alijansu nakon vježbi Zapad-2025.

Slične skeptične izjave stigle su iz Vilniusa, gdje je predsjedavajući Odbora za sigurnost i odbranu Gedrimas Eglinskas potvrdio da nema neuobičajenih aktivnosti, te iz Varšave, gdje je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao da je Rusija "zaglavljena" u Ukrajini.

Još jedan faktor koji smanjuje percepciju prijetnje je retorika iz Minska. Početkom jula, samoproglašeni predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko najavio je promjene u vježbama: broj vojnika bit će gotovo prepolovljen, a manevri premješteni dublje u Bjelorusiju, što dalje od zapadnih granica.

Iz Bjelorusije je, također, saopćeno da pozivaju zapadne partnere kao međunarodne posmatrače.

Međutim, tri sedmice kasnije, retorika Minska se promijenila: načelnik bjeloruskog generalštaba Pavel Muraveiko zaprijetio je da će premjestiti neke jedinice bliže Poljskoj i Litvaniji, kao odgovor na predstojeće NATO-ove vježbe "Branitelji Evrope-2025" ove jeseni.

Ova promjena pokazuje da je najgori scenario i dalje moguć.

Iako je sigurnosna prijetnja ove godine relativno niska, mogućnost agresije protiv članica NATO-a i dalje postoji, iako u udaljenijem vremenskom okviru.

Moskva nastavlja koristiti mehanizme integracije „Saveza država“ kako bi proširila kontrolu nad sigurnosnim sektorom Bjelorusije. Trenutne vojne vježbe mogle bi biti još jedan korak ka tom cilju.

Pokušaji zvaničnog Minska da uravnoteži ruski uticaj trenutno se čine neuspješnima, što povećava vjerovatnoću daljnje političke i vojne apsorpcije od strane Moskve.

Takav scenario bi uskoro mogao pretvoriti istočni bok NATO-a u novo žarište u sukobu Istok-Zapad.

Ovaj rizik je povećan zajedničkom granicom i ranjivom geografijom regije, naprimjer, Viljnus se nalazi samo 50 kilometara od bjeloruske granice, a baltičke države su povezane sa kontinentalnom Evropom samo preko uskog Suwalskog prolaza.

Raspon mogućih scenarija ostaje širok, tako da bi se članice NATO-a trebale sada pripremiti za potencijalni sukob u koji su uključene Rusija i Bjelorusija potpuno integrirana sa Moskvom.