Ruska ekonomija - od ratne euforije do prijetnje recesijom

Vladimir Putin se sastaje sa Donaldom Trumpom na Aljasci u vrijeme kada ruska ekonomija prolazi kroz težak period. Prihodi od prodaje nafte i gasa opadaju. Ostali prihodi rastu, ali ne kompenziraju gubitke. Deficit već značajno premašuje plan za cijelu godinu. Inflacija se smanjuje, ali ostaje visoka. Ekonomska dinamika uopće je očigledno izgubila zamah.

U prvim godinama rata Ruske Federacije protiv Ukrajine, visoke stope rasta - veće nego u prethodnoj deceniji - bile su obezbijeđene izuzetno visokim izvoznim prihodima, izdašnim budžetskim injekcijama (od kojih je značajan dio otišao u odbrambeni sektor) i poslovnim investicijama, na koje je bila primorana da pribjegne kako bi se prilagodila sankcijama.

Potencijal ovih faktora je uglavnom iscrpljen, a 2025. godine ruska ekonomija je na ivici recesije. Prema ekonomistima, recesija je mogla biti zabilježena već u drugom kvartalu. Prema preliminarnim podacima Rosstata, to se nije dogodilo, ali statistika ne sadrži nikakve znakove održivog rasta.

 

 

U drugom kvartalu, ruska ekonomija je porasla za 1,1 posto na godišnjem nivou nakon 1,4 posto u prva tri mjeseca. Ovo je primjetno niže od prognoze koju je dala inače konzervativna Centralna banka Rusije (+1,8 posto). Konsenzusna prognoza analitičara koje redovno anketira Bloomberg davala je rast od 1,5 posto u odnosu na nivo prošle godine.

Prilagođen sezonskim faktorima, rast se, u poređenju sa nivoom iz prvog kvartala, zamrznuo na oko nule.  

"Još nije bilo tehničke recesije, ali nema ni jasnog rasta", navodi ekonomista Dmitrij Polyovy.

"Ekonomija je možda jedva izbjegla tehničku recesiju", kaže ekonomista Capital Economicsa Liam Peach.  

On procjenjuje rast u odnosu na prethodni kvartal na 0,3 posto. Međutim, ekonomista napominje, "Rusija se očigledno bori sa neravnotežama koje su nastale zbog vojnih akcija."

Tehnička recesija je pad realnog BDP-a u dva uzastopna kvartala u odnosu na prethodna, uzimajući u obzir sezonska prilagođavanja. U prvom kvartalu u odnosu na četvrti kvartal 2024. godine, BDP je smanjen za oko 0,5 posto.

Međutim, takve procjene su uglavnom uslovne. Metode za izračunavanje sezonskog faktora mogu biti netačne: neki ekonomisti vide jedva primjetan porast, dok drugi vide jednako beznačajan pad.

Naprimjer, prema proračunima analitičara na Telegram kanalu MMI, koji je kreirao savjetnik šefa Ruske centralne banke Kiril Tremasov, možda je došlo do tehničke recesije. Međutim, oni napominju da je početkom godine recesija bila gotovo neizbježna: previsok rezultat zabilježen je u posljednja tri mjeseca 2024. godine, kada su mnoga preduzeća žurila da ispune godišnje planove.

 

 

Dalji izgledi za rusku ekonomiju su neizvjesni. Centralna banka Rusije očekuje rast BDP-a u rasponu od jedan do dva posto. Ova procjena sadržana je u srednjoročnoj prognozi objavljenoj nakon rezultata posljednjeg sastanka odbora direktora - na kojem je regulator snizio ključnu kamatnu stopu sa 20 posto na 18 posto.

Ublažavanje monetarne politike ima određeni efekat. Počevši od jula, ruska ekonomija pokazuje znakove oporavka, kažu analitičari Alfa-Banke. Posebno ističu da je, na pozadini smanjenja kamatnih stopa na kredite, prodaja novih automobila u julu porasla za 33 posto u odnosu na prethodni mjesec, a kupoprodaja stanova u Moskvi - za 17 posto. Njihova prognoza za kraj godine je rast na nivou od jedan posto, što odgovara donjoj granici prognoze Centralne banke Rusije.

Međunarodni analitičari očekuju približno istu dinamiku. Tako Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojoj najnovijoj prognozi očekuje rast ruskog BDP-a od 0,9 posto u 2025. i jedan posto u 2026. godini. Julski izvještaj Consensus Economicsa, koji redovno anketira više od hiljadu analitičara iz različitih zemalja, predviđa rast od 1,4 posto ove godine i 1,3 posto sljedeće.

Ali postoje i tmurnije prognoze. Stručnjaci Centra za makroekonomske analize i prognoze, koji je blizak ruskoj vladi, smatraju da čak ni dalje smanjenje ključne kamatne stope neće zaustaviti procese koji su već započeli: 2026. godine ruska ekonomija bi se mogla smanjiti.

 

 

Čak i ako se rast održi na jeda do dva posto u narednim godinama, to će biti primjetno usporavanje u poređenju sa ratnim godinama. U 2023. i 2024. godini ruska ekonomija je rasla za oko četiri posto godišnje - takav tempo nije viđen dugo vremena. Nakon krize 2008. godine, prosječni godišnji rast bio je samo 1,2 posto. Zemlja će se vratiti takvom tempu samo pod optimističnim scenarijem.

Kratkotrajni porast ekonomske aktivnosti dao je ruskim vlastima povod da prijave da se zemlja razvija u pravom smjeru i da rat i sankcije tome ne smetaju. Ali da li je Rusija zaista postala bogatija?

Novi rejting zemalja po nominalnom BDP-u po glavi stanovnika, koji je sastavio MMF, pokazuje da stvarna slika nije previše ružičasta. Rezultat Rusije – 14.300 dolara po glavi stanovnika - blizu je svjetskog prosjeka i gotovo se nije promijenio u posljednjih 10 godina.

Poređenja radi: u Njemačkoj ta brojka iznosi 55.900 dolara. Štaviše, Rusiju je u rejtingu MMF-a prvi put pretekla zemlja koja je ranije bila dio SSSR-a - Kazahstan. Njen rezultat je 14.800 dolara po glavi stanovnika godišnje.