Mir zavisi od mogućih novih zapadnih sigurnosnih sporazuma za Ukrajinu

Dobra vijest je da su njegovi zapadni saveznici, čini se, posvećeni tome da Ukrajini ponude "snažne bilateralne sigurnosne garancije" kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma, a Kremlj je već signalizirao da se tome neće protiviti.

Međutim, loša vijest je da je Trump još jednom rekao da članstvo Ukrajine u NATO-u nije moguće, a Kremlj je, također, više puta, od prije invazije na Ukrajinu, rekao da je članstvo u NATO-u crvena linija koju neće tolerirati.

 

 

Trump je odlučan da omogući sastanak Putina i Zelenskog i vjerovatno je spreman ponoviti trilateralni događaj sličan zajedničkoj izjavi, sličan mirovnom sporazumu kojem je nedavno posredovao između Armenije i Azerbejdžana.

Jedna od značajnih promjena u Trumpovom stavu je njegovo povlačenje od 30-dnevnog bezuvjetnog prekida vatre koji je predložio u februaru i sada insistira na tome da se umjesto toga ide direktno na mirovni sporazum.

Trump i njemački kancelar Friedrich Merz sukobili su se za pregovaračkim stolom, a njemački lider je i dalje insistirao na prekidu vatre prije početka mirovnih pregovora.

„Ne mogu zamisliti da bi se sljedeći sastanak održao bez prekida vatre“, rekao je Merz. „Zato radimo na tome i pokušavamo izvršiti pritisak na Rusiju, jer kredibilitet ovih napora koje danas poduzimamo ovisi barem o prekidu vatre“.

Trump je u potpunosti podržao Putinov stav da neće biti prekida vatre i da bi razgovori trebali ići direktno na produžene, ali u konačnici trajnije, mirovne pregovore, ukoliko se pronađe uspješna formula.

Izuzetno, Trump je prekinuo sastanak s evropskim čelnicima kako bi nazvao Putina, s kojim je razgovarao 40 minuta, kako bi ispitao ideju o bilateralnom sastanku između Zelenskog i Putina. Ruski lider je rekao da je spreman i da bi se sastanak mogao dogoditi krajem augusta, prema izjavi Merza.

Uprkos tome što se Trump predstavlja kao mirotvorac, njegovi prijedlozi su i dalje vrlo slični listi zahtjeva koje je iznio Putin, kako u aprilskoj rundi pregovora, tako i ponovo na Aljasci, gdje je ponovo zahtijevao da se riješe "korijenski uzroci" rata, što je šifra Kremlja za njegovu maksimalističku listi zahtjeva.

 

Glavne tačke Putinove ponude iznesene na Aljasci uključuju:

 

 

Ali ključni razvoj događaja sa samita u Washingtonu je fokus na uspostavljanju novih snažnih sigurnosnih garancija. Prijedlog je da će garancije podržati SAD i EU, koje će preuzeti troškove, uz učešće Kine, prema izvještajima medija.

„Razgovarali smo o sigurnosnim garancijama“, rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon sastanaka. „Ovo je ključno pitanje, početna tačka ka okončanju rata. Cijenimo važan signal Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa njihovom spremnošću da podrže i budu dio ovih garancija... Američki predsjednik je, također, podržao sastanak na nivou lidera. Takav sastanak je neophodan za rješavanje osjetljivih pitanja“.

Sigurnosni sporazumi su ključni za nade da će se rat okončati, a čini se da su ukrajinski saveznici promijenili svoj stav prema njima. Mirovni sporazum iz Istanbula iz 2022. godine propao je, jer su se ukrajinska i ruska delegacija složile da će Ukrajina odustati od svojih NATO ambicija, ali će umjesto toga potpisati bilateralne sigurnosne sporazume sa zapadnim saveznicima. Međutim, sporazum je propao nekoliko dana kasnije nakon što je bivši premijer Boris Johnson odletio u Kijev i rekao Zelenskom da Zapad neće pružiti nikakve sigurnosne sporazume i da se borba nastavi. Zelenski je nakon toga povukao sporazum.

Evropski lideri su nominalno otputovali u Washington kako bi podržali Ukrajinu i postigli dogovor o okončanju neprijateljstava, ali su, također, imali svoju agendu: zadržati otvoren američki sigurnosni kišobran nad Evropom. Ključni zahtjev Evrope je da ako nude stvarne sigurnosne sporazume Ukrajini, žele i američki "backstop". S obzirom na to da Rusija proizvodi onoliko oružja i municije za tri mjeseca koliko Evropa može proizvesti za godinu dana, prema riječima predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, sigurnosni sporazum koji podržava Evropa je besmislen dok ga ne podrže SAD.

Trump je promijenio temu pružanja sigurnosnog backstopa u posljednjem mjesecu i sugerirao da su SAD sada spremne dati sigurnosna obećanja, ali nije dao nikakve detalje i oblik američkog sigurnosnog sporazuma, a ako ga uopće bude, bit će ključan.

Ohrabrujuće je što je italijanska premijerka Giorgia Meloni govorila o kolektivnim sigurnosnim garancijama "sličnim Članu 5" NATO-a u navodnicima, te da će samo punopravni, ali bilateralni, set obećanja o vojnoj pomoći Ukrajini u slučaju ponovne ruske invazije, funkcionirati. Sve manje od toga bit će malo više od sigurnosnih garancija koje su Ukrajini do sada ponuđene i ne uključuje obaveze vojne pomoći u slučaju ponovnog početka rata sa Rusijom.

Snažne garancije su najbolji mogući dogovor koji Zelenski može dobiti. Tokom prošle zime, propagirao je svoj plan pobjede u zapadnim prijestolnicama koje su u svojoj srži ubrzale članstvo

u NATO-u, a to je univerzalno odbijeno. Sigurnost je postala ključni zahtjev Bankove (ukrajinskog ekvivalenta Kremlja) i snažna garancija bi omogućila Zelenskom da razmotri ustupanje - na de facto, a ne de jure - teritorije Rusiji.

Kako bi zasladio dogovor, Zelenski je ponudio kupovinu američkog oružja u vrijednosti od 100 milijardi dolara, koje je platila Evropa, u zamjenu za sigurnosne garancije, izvijestio je Financial Times. Osim toga, Zelenski je ponovio svoju ponudu o ugovoru o megadronima za oružje u vrijednosti od 50 milijardi dolara. Na pitanje novinara u Bijeloj kući o novoj američkoj vojnoj pomoći Ukrajini, Trump je rekao: "Ništa ne dajemo. Prodajemo oružje".

Razgovori o tačnom obliku ovih garancija očito su još uvijek u toku, a Zelenski je, u svom jedinom komentaru na tu temu dok je bio u Washingtonu, rekao da će se vratiti u Kijev i "razmisliti o tome", očito čekajući više detalja. Šanse da će Zelenski ustupiti teritoriju porasle su za 34 posto nakon sastanka u Bijeloj kući, prema Polymarketu, platformi za decentralizirane informacije o tržištima.

 

 

Ako se ne ponude garancije slične Članu 5, onda je predloženo nekoliko alternativa, možda i dodatnih mjera.

Zelenski je ponovio ranije komentare da je najbolja garancija sigurnosti izgradnja Oružanih snaga Ukrajine (OSU) kako bi se efikasno suprotstavile ruskoj vojnoj moći – stav koji je otvoreno podržalo nekoliko članova evropske delegacije.

Čini se da je Putin ublažio svoj stav po ovom pitanju. Tokom Istanbulskog sporazuma iz 2022. godine, Kremlj je insistirao da se veličina OSU radikalno ograniči, što je ukrajinska delegacija priznala. Međutim, iako je Kremlj od tada bio nejasan po ovom pitanju, čini se da su ta ograničenja od tada ukinuta, što bi ionako bilo gotovo nemoguće provesti, što je dokazano izgradnjom onoga što je Finska sada jedna od najmoćnijih armija u Evropi, uprkos tome što je prihvatila ograničenja svoje vojske kao dio mirovnog sporazuma sa SSSR-om nakon završetka Zimskog rata 1939-1940. tokom Drugog svjetskog rata.

Neće biti drastičnog smanjenja broja pripadnika Oružanih snaga Ukrajine nakon završetka rata, rekao je ministar odbrane Denis Šmihal istog dana na sastanku u Bijeloj kući, ali će doći do određenog smanjenja. Proces će biti postepen, "planiran i proračunat", izvijestio je Interfax.

Šmihal je rekao da Ukrajina već o tome razgovara sa svojim partnerima, posebno u vezi s budućom strukturom ukrajinske vojske.  

"Prvo, mora biti ugovorna i profesionalna. Drugo, neće biti drastično smanjena nakon završetka rata - proces će biti pažljivo planiran, proračunat i postepen", napomenuo je ministar.

Još jedna moguća garancija sigurnosti mogla bi biti raspoređivanje zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini. Zapad je promijenio mišljenje o ovoj ideji. Prvobitno su je predložili francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer, ali je kasnije napuštena kao neizvodljiva. Ali na posljednjem samitu koalicije voljnih strana u Londonu prošlog mjeseca, britanski ministar odbrane John Healey oživio je ovu ideju.

Čini se da Kremlj očekuje oživljavanje ove opcije, a glasnogovornica ruske ministrice vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je tokom vikenda da Kremlj neće tolerirati trupe koje podržava NATO na ukrajinskom tlu ni u kojem obliku, dodajući da bi takva snaga bila "prepuna nepredvidivih posljedica".

Trump ostaje nejasan o prirodi američke posvećenosti, ako je uopće ima, sigurnosnim sporazumima općenito i eventualnim mirovnim snagama posebno. SAD bi Ukrajini pružile "vrlo dobru sigurnosnu garanciju", bilo je sve što je Trump rekao kada su ga novinari ispitivali u Ovalnom uredu nakon sastanka sa Zelenskim.

Trump je insistirao da će evropske zemlje biti "prva linija odbrane" u pružanju sigurnosnih garancija Ukrajini, ali to ne znači da su same.  

„Evropske nacije će preuzeti veliki dio tereta. Pomoći ćemo im i učinit ćemo to vrlo sigurnim“, rekao je Trump.

Ranije je rekao da SAD neće učestvovati ni u kakvim mirovnim snagama niti će pružati bilo kakve sigurnosne garancije, ali je prošle sedmice sugerirao da bi neko američko osoblje moglo biti uključeno. U vezi sa sigurnosnim garancijama, govorio je o američkim instruktorima i obavještajnom osoblju. Ukrajina se uveliko oslanja na američke satelitske obavještajne podatke u realnom vremenu - kapacitet koji Evropa nema - kojima upravlja američko vojno osoblje kako bi informiralo trupe AFU na terenu. Pretpostavlja se da neki američki oficiri za vezu već rade u Ukrajini pružajući ove informacije, ali je jasno da bi pružanje ovih obavještajnih podataka u nekom obliku bio ključni dio svake američke sigurnosne garancije, ako se dogovori.

 

 

Snažne sigurnosne garancije bi otvorile put Zelenskom da napravi neke teritorijalne ustupke. Analitičari su jednoglasni da će Zelenski, kako bi okončao neprijateljstva, morati odustati od dijela teritorije, a i sam je prošle godine u ovo vrijeme predložio da će održati referendum o tom pitanju kako bi dobio mandat ako to bude potrebno.

Iako je Rusija uspjela zauzeti samo oko 20 posto teritorije Ukrajine nakon tri godine rata i ima mnogo moćniju vojnu mašineriju, također, je jasno da ugrožene AFU nemaju šanse da povrate bilo koji dio te teritorije bez značajnog povećanja zapadne vojne podrške, što je jednako malo vjerovatno s obzirom na politiku "izvjesne, ali ne dovoljne" vojne podrške NATO saveznika koja je na snazi od početka rata.

Međutim, Zelenski je sebe doveo u ćošak, više puta govoreći da je teritorijalni ustupak "nemoguć" prema odredbama ukrajinskog Ustava. Ipak, moguća je i neka fora. Sam Kremlj je sugerirao da postoji određeni prostor za manevriranje oko teritorijalnih granica, kako izvještava Reuters. Jedna od opcija bi bila da Bankova prizna de facto kontrolu nad okupiranim regijama, ali ne i de jure. U pregovorima iz 2022. godine, druga opcija bila je transformacija Donbasa u autonomnu regiju koju bi Moskva de facto kontrolisala, ali bi nominalno ostala dio Ukrajine. Drugi prijedlog bio je da se cijelo pitanje suvereniteta nad Krimom odgodi 50 godina i omogući budućim generacijama da riješe to pitanje.

Od tada, zahvaljujući neodoljivom, ali sporom napretku Kremlja na bojnom polju, pozicija Kremlja se učvrstila i sada zahtijeva priznanje svog suvereniteta nad Krimom i punu kontrolu nad cijelim Donbasom, uključujući 30 posto Donjecka koje ne kontrolira.

Ovo bi bio veliki problem za Zelenskog. Povlačenje iz Donjecka, gdje su Oružane snage Ukrajine izgradile opsežne odbrambene strukture, bilo bi posebno teško. Kako je izvijestio bne IntelliNews, povlačenje iz Donjecka bi izložilo trupe Oružanih snaga Ukrajina (OSU) u povlačenju razornim napadima, a, također, bi otvorilo put napredovanju Oružanih snaga Rusije (AFR) u Harkovsku oblast, između ostalog.

Međutim, rješenje bi moglo biti uvjeriti Putina da odustane od svog zahtjeva za povlačenjem ASU iz Donjecka i da zamrzne sukob duž linije kontakta u Donjecku, ostavljajući odbranu ASU u ukrajinskim rukama, na isti način na koji je Kremlj već izjavio da je spreman zamrznuti borbe na liniji u dva južna regiona, Hersonu i Zaporižju.

Čak i u tim slučajevima, svaki teritorijalni ustupak Zelenskog vjerovatno bi za njega bio političko samoubistvo. U anketama već zaostaje za bivšim vrhovnim komandantom, generalom Valerijem Zalužnim, a njegovu popularnost u anketama dodatno su narušile optužbe za njegove sve autoritativnije metode i autogol zbog brzog usvajanja Zakona 21414 22. jula koji je uništio ukrajinske reforme protiv korupcije i izazvao prve antivladine proteste od početka rata.

Na pitanje u Bijeloj kući da li je spreman održati izbore koji bi bili pokrenuti okončanjem vanrednog stanja, Zelenski je odgovorio "naravno". Sa svoje strane, Putin je doveo u pitanje Zelenskijev legitimitet nakon što mu je u maju istekao petogodišnji mandat. Što se tiče biračkog tijela, nedavna anketa je pokazala da 69 posto želi pregovarački kraj sukoba, ali sličan broj ne želi da se bilo kakva zemlja ustupi kao dio sporazuma.