Evolucija kineskih taktika dezinformisanja

 

Nacionalna sigurnost Tajvana suočava se sa rastućom prijetnjom sofisticirane kampanje informacionog ratovanja koju orkestrira Kina, koristeći „prevarantske“ račune na društvenim mrežama prerušene u protajvanske subjekte, kako bi sijali razdor i potkopavali povjerenje javnosti u vladu. Ovi računi, koji prvenstveno djeluju na Douyinu, kineskom ekvivalentu TikToka, šire dezinformacije i manipulišu javnim raspoloženjem kroz vješto prikrivenu propagandu. Ovo otkriće je objavljeno tokom aktuelnih eskalacije tenzija između Tajvana i Kine, pri čemu potonja sve više tvrdi svoje pretenzije na ostrvo koje ima samoupravu.

Ova najnovija taktika predstavlja evoluciju u kineskoj strategiji informacionog ratovanja, koja prelazi preko otvorene propagande ka podmuklijim metodama osmišljenim da iskoriste društvene podjela i naruše povjerenje javnosti. Stručnjaci upozoravaju da ovaj pristup predstavlja značajan izazov, jer prikrivena priroda sadržaja otežava njegovu identifikaciju i efikasno suzbijanje. "Prevarantski" računi često koriste kombinaciju legitimnih protajvanskih osjećaja isprepletenih sa strateški plasiranim dezinformacijama, stvarajući zbunjujuću naraciju koja briše granice između činjenica i fikcije.

Zvaničnici nacionalne sigurnosti identificirali su porast kontroverznih poruka i pojačanih aktivnosti na društvenim mrežama, pri čemu značajan dio potiče iz Kine. Samo u prvom kvartalu ove godine otkriveno je više od 510.000 problematičnih poruka i 3.600 sumnjivih računa, što naglašava obim i intenzitet tekuće kampanje. Korištenje naprednih tehnologija, uključujući vještačku inteligenciju, za generiranje i širenje ovog sadržaja dodatno komplicira napore otkrivanja i reagiranja.

Kampanja cilja ključne ličnosti u tajvanskoj politici, uključujući predsjednika Williama Laia, s izmišljenim videozapisima i manipuliranim slikama koje kruže internetom. Jedan primjer koji izvori navode je video koji lažno prikazuje predsjednika Laia kako slavi usred prirodne katastrofe, što je očigledan pokušaj da ga se diskreditira i iskoristi javnu zabrinutost oko nedavnih tajfuna i obilnih kiša.

Cilj ovih taktika je posijati nepovjerenje u vladino rješavanje kriza i pojačati društvene podjele.

Specifičan Douyin račun, identificiran kao "sb.taiwan Treasure Island Diary TEAM TAIWAN", označen je kao glavni primjer ove strategije "varalice". Iako navodno podržava Tajvan, račun koristi mješavinu pojednostavljenih kineskih znakova - uobičajenih u kontinentalnoj Kini - i širi kontradiktorne poruke. Neki postovi izražavaju podršku odbrani Tajvana, dok drugi promoviraju narative usklađene s Kineskom komunističkom partijom (KPK), stvarajući namjerno zbunjujuću i razdornu priču.

Račun također koristi manipulirane slike, uključujući fotografiju predsjednika Laia s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, izmijenjenu da podsjeća na sjevernokorejskog lidera Kim Jong-una. Ova taktika ima za cilj stvoriti osjećaj nestabilnosti i potkopati međunarodne odnose Tajvana. Suptilna priroda ovih manipulacija otežava njihovo otkrivanje i razotkrivanje, što dodatno pogoršava izazov borbe protiv ovog oblika informacijskog ratovanja.

Stručnjaci upozoravaju da je taktika "varalice" posebno podmukla, jer iskorištava emocionalne reakcije korisnika interneta. Time što se u početku čini da podržavaju Tajvan, ovi izvještaji dobijaju određeni stepen kredibiliteta, što otežava uočavanje ugrađenih dezinformacija. Čak i nakon što se dezinformacije otkriju, početni emocionalni uticaj može potrajati, doprinoseći rastućem osjećaju nepovjerenja u vladu i njenu sposobnost da efikasno riješi problem.

Dugoročni cilj ove kampanje izgleda da je erozija javnog povjerenja u tajvansku vladu i podsticanje društvenih podjela. Stvaranjem klime neizvjesnosti i sumnje, Kina ima za cilj oslabiti odlučnost Tajvana i učiniti ga podložnijim njenom uticaju. Suptilna i sofisticirana priroda ovih taktika zahtijeva sveobuhvatan i koordiniran odgovor vlade, organizacija civilnog društva i platformi društvenih medija. Javna svijest i medijska pismenost ključne su za borbu protiv ove rastuće prijetnje demokratskim vrijednostima i nacionalnoj sigurnosti Tajvana. Vlada mora ulagati u snažne mehanizme provjere činjenica i kampanje javnog obrazovanja kako bi građani stekli vještine kritičkog mišljenja potrebne za prepoznavanje i otpor dezinformacijama. Međunarodna saradnja sa prijateljskim demokratijama, također, je ključna za prihvatanje najboljih praksi i razvoj efikasnih protumjera protiv ovog sve rasprostranjenijeg oblika informacijskog ratovanja. Situacija zahtijeva budnost i proaktivne mjere za zaštitu tajvanskih demokratskih institucija i zaštitu njegovih građana od manipulativnih taktika koje koriste vanjski akteri koji žele potkopati njegov suverenitet. Sposobnost razlikovanja istinitih informacija od

izmišljenih narativa bit će ključna za održavanje otpornog i informiranog društva suočenog s tekućim kampanjama informacijskog ratovanja.