SOA: ‘Spriječili smo formiranje paravojnih postrojbi u Hrvatskoj!‘

Osamnaest ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja ruskog Veleposlanstva u Zagrebu u travnju 2022. protjerano je iz Hrvatske jer se veći dio njih bavio ilegalnim obavještajnim radom u našoj zemlji, stoji u javnom izvješću o radu Sigurnosno-obavještajne agencije u 2022. godini.

Ovo je prva službena informacija o razlozima protjerivanja ruskih diplomata iz Hrvatske. Ministarstvo vanjskih poslova tad je samo kratko izvijestilo da je Hrvatska ruskom veleposlaniku Hrvatskoj uručila notu o smanjenju broja diplomatskog i administrativno-tehničkog osoblja ruskog veleposlanstva u Zagrebu. Rusko ministarstvo vanjskih poslova tad je taj čin proglasilo neprijateljskim i manifestacijom militantne rusofobije. Mjesec dana kasnije Rusija je protjerala petero zaposlenika hrvatskog veleposlanstva u Moskvi.

Rusko obavještajno djelovanje

U najnovijem izvještaju SOA-e za prošlu godinu u rubrici "Strano obavještajno i informacijsko djelovanje prisutno je, iako nije uvijek vidljivo" navodi se kako je strano obavještajno djelovanje usmjereno prema prikupljanju podataka o sigurnosnim, političkim i gospodarskim procesima u Republici Hrvatskoj, posebice onima koji su vezani uz međusobna otvorena pitanja i hrvatsku politiku prema državama Zapadnog Balkana. Iako se izrijekom ne spominje, iz rečenice da je "Hrvatska predmet obavještajnog djelovanja država koje NATO i EU smatraju sigurnosnim izazovom i prijetnjom" jasno je da je Rusija jedna od tih država koja provodi intenzivno obavještajno djelovanje u Hrvatskoj.

U izvješću se ruske obavještajne službe optužuje da stoje iza većine otkrivenih državno sponzoriranih kibernetičkih napada na hrvatske institucije tijekom prošle godine. Napadi su pojačani početkom ruske agresije na Ukrajinu, a tijekom 2022. otkriveno je 19 takvih napada - pet više nego godinu dana ranije. Primarni ciljevi napada bili su Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo obrane. U izvješću se na nekoliko stranica govori o globalnim posljedicama napada Rusije na Ukrajinu, a tek su tri rečenice posvećene padu bespilotne letjelice Tupoljev TU-141 pokraj Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu. Tvrdi se kako su okolnosti i namjere upućivanja letjelice, kao i lokacija lansiranja i dalje predmet istrage.

Ekstremisti u Hrvatskoj

U poglavlju u kojem se obrađuje djelovanje ekstremista u Hrvatskoj, SOA tvrdi kako "u hrvatskom društvu ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti. Ekstremne skupine u RH, po bilo kojoj ideološkoj osnovi, imaju vrlo mali broj sljedbenika. Ipak, ne može se isključiti mogućnost pojedinačnih incidenata i nasilja od strane (samo)radikaliziranih pojedinaca". U tom kontekstu navodi se da je u proteklom razdoblju SOA detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH.