Ankete pokazuju da Ukrajinci žele mirovne pregovore sa Rusijom. Ali crvene linije stoje

 

Kako Ukrajina završava treću godinu rata punog obima sa Rusijom, javno mnjenje se mijenja. Nedavna istraživanja pokazuju da, prvi put od početka invazije, većina Ukrajinaca sada favorizira pregovore o okončanju rata nego nastavak borbe do pobjede. Ova promjena dolazi usred eskalacije ruskih ofanziva i brzih teritorijalnih osvajanja, nedovoljne zapadne vojne pomoći i dubokog pritiska produženog ratovanja na ukrajinsko društvo.

Sa novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom koji obećava brzo rješavanje rata, iako su specifičnosti njegovog pristupa i dalje nejasne, a o mirovnim pregovorima se sve više raspravlja i u Ukrajini i van nje, razumijevanje šta Ukrajinci zaista misle – i zašto se ovi stavovi mijenjaju – postaje ključno za bilo kakve potencijalne pregovore.

 

Podaci pokazuju pomak, ali nijanse su važne

 

Najnoviji Gallupovi podaci o anketama s kraja 2024. godine otkrivaju dramatičnu promjenu u ukrajinskom javnom raspoloženju. Dok je 73 posto Ukrajinaca preferiralo borbu do pobjede početkom 2022. godine, a 63 posto je zadržalo ovaj stav 2023. godine, do kraja 2024. godine brojke su se obrnule: 52 posto sada podržava nastavak pregovora za okončanje rata, dok 38 posto zagovara nastavak borbe do pobjeda.

Međutim, ova promjena zahtijeva pažljivo tumačenje, budući da pojam "pregovori" obuhvata višestruke strateške pristupe, od kojih svaki ima različite implikacije za budućnost Ukrajine. Spremnost na "pregovaranje" ne znači nužno spremnost na kompromis o fundamentalnim pitanjima.

Istraživanje Centra Nove Evrope iz decembra 2024. godine otkriva da ova očigledna otvorenost za pregovore postoji unutar strogih parametara. Ogromnih 74,5 posto Ukrajinaca protivi se bilo kakvom smanjenju vojnih sposobnosti (cifra koja je uglavnom ostala nepromijenjena od 2022. godine), 70,9 posto odbija davanje zvaničnog statusa ruskom jeziku, dok 68,4 posto odlučno odbacuje bilo kakvu sugestiju odustajanja od krivičnog gonjenja ruskih lidera i ratnih kriminalaca. Ovi nalazi sugeriraju da strateške crvene linije ostaju čvrsto povučene, dok se taktička fleksibilnost povećava.

Ukrajinci znaju da njihovoj vojsci nedostaje oružje i drugi resursi, što može objasniti taktičku fleksibilnost koja se ogleda u promjenjivim pogledima na ankete. Komandir baterije Mihajlo Temper rekao je za The Financial Times u intervjuu u oktobru 2024. godine: „Trenutno više razmišljam o tome kako da spasim svoj narod. Prilično je teško zamisliti da možemo vratiti neprijatelja na granice iz 1991.“.

 

Anketa iz ljeta 2024.  godine koju je proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju otkrila je da je 77 posto učesnika izgubilo članove porodice, prijatelje ili poznanike, što pokazuje sve veći uticaj rata.

Gallupov nalaz da bi 52 posto pristalica pregovora razmotrilo teritorijalne ustupke zahtijeva pažljivu kontekstualizaciju. Ovo gledište postoji u okviru u kojem se definicija "pobjede" među pristalicama borbi nije značajno promijenila (sa 92-93 posto koji zahtijevaju potpunu teritorijalnu obnovu u 2022-2023. na 81 posto u 2024. godini).

Paralelno istraživanje Rating grupe od septembra do oktobra 2024. godine pruža dodatni kontekst, pokazujući da 88 posto Ukrajinaca i dalje vjeruje u konačnu pobjedu, iako to predstavlja smanjenje od devet do 10 posto u odnosu na nivo iz aprila 2022. godine. U kombinaciji sa Gallupovim nalazima, ovi podaci sugeriraju da promjena odražava pragmatičan odgovor na stvarnost na bojnom polju, a ne fundamentalnu promjenu u nacionalnim težnjama.

 

Ukrajinski regioni zahvaćeni ratom su najviše iscrpljeni

 

Podrška borbi do pobjede je opala širom Ukrajine, s najoštrijim padom u područjima direktno pogođenim borbama. Prema Gallupovim nalazima, u istočnim regijama, koje su pretrpjele najveći teret ruskih napada, podrška je pala sa 60 posto u 2022. godini na manje od 30 posto krajem 2024. godine.

Pad se javlja i u sigurnijim regijama. U zapadnoj Ukrajini, gdje svakodnevni život ostaje relativno neometan direktnom borbom, podrška borbi do pobjede pala je sa 80 na 40 posto.

Ove brojke pokazuju kako su tri godine rata uticale na cijelu zemlju. Dok je istočna Ukrajina osjetila posljedice rata prvo kroz bombe i bitke, danak dugog rata – od nestašice municije do ličnih gubitaka – proširio se posvuda. Ipak, uprkos rastućem umoru od rata, Ukrajinci u svim regijama i dalje se protive odustajanju od suštinskih nacionalnih interesa.

 

Brze promjene u anketama odražavaju promjenu ratne stvarnosti

 

Ranije ankete iz marta 2024. dodaju još jedan sloj ovoj složenoj slici. Kada je Grupa za rejting pitala o preferiranim strategijama, samo 26 posto je izabralo "Traži kompromis kroz pregovore", dok je 51 posto podržalo borbu do potpunog teritorijalnog oslobođenja. Ipak, kada su ih direktno pitali o pregovorima, 43 posto je podržalo mirovne pregovore, dok im se 54 posto protivilo – brojke bliže Gallupovim zaključcima iz novembra.

Ukrajinci, također, pokazuju dubok skepticizam u pogledu namjera Rusije. Tako 55 posto ispitanih vjeruje da bi Rusija u potpunosti odbacila uslove Ukrajine, dok 38 posto smatra da bi djelimični sporazum mogao biti moguć. Što je još važnije, skoro 70 posto očekuje da će Rusija ponovo napasti, čak i nakon bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Jedan od najintrigantnijih nalaza dolazi iz istraživanja Centra za novu Evropu u vezi sa sigurnosnim garancijama. Ukrajinci su gotovo podjednako podijeljeni između dva naizgled kontradiktorna pristupa:

31,3 posto podržava razvoj nuklearnog oružja za stratešku autonomiju

29,3 posto podržava postepeno pristupanje NATO-u, što ukazuje na vjeru u aranžmane kolektivne sigurnosti.

 

Ova čak i podjela sugerira da Ukrajinci ne vjeruju ni vlastitom samopouzdanju ni potpunoj ovisnosti o saveznicima za svoju buduću sigurnost. Ovaj tekst objašnjava ovaj razvoj.

Gledajući unaprijed, istraživanje Rating grupe u martu pokazalo je da većina Ukrajinaca vjeruje da će rat trajati godinu-dvije (36 posto) ili manje od godinu dana (23 posto). Međutim, ovi vremenski okviri nisu testirani u novijim anketama.

 

Ukrajinci vjeruju Evropljanima nego Amerikancima

 

Čak i kada se o mirovnim pregovorima sve više raspravlja, Ukrajinci jasno preferiraju ko treba posredovati u njima. Gallupovo istraživanje pokazuje snažnu podršku evropskom rukovodstvu: 70 posto želi da Evropska unija igra značajnu ulogu, a 63 posto podržava učešće Velike Britanije.

Čini se da se Sjedinjenim Američkim Državama, uprkos vojnoj podršci, manje vjeruje kao posredniku. Samo oko polovina pristalica mirovnih pregovora vidi SAD kao suštinskog pregovarača. Ovaj stav je postojao da li su ispitanici bili pitani o predsjedniku Trumpu ili potpredsjedniku Harrisu (ova anketa je provedena prije nego što su postali poznati rezultati izbora u SAD).

 

Nacija koja se prilagođava, a ne predaje

 

Ovi nalazi otkrivaju kako ukrajinsko društvo razvija svoj pristup ratu. Dok osnovni principi ostaju čvrsti – o suverenitetu, identitetu i nacionalnim interesima se ne može pregovarati – taktike postaju fleksibilnije. Ukrajinci sve više shvaćaju da za postizanje svojih ciljeva mogu biti potrebni drugačiji putevi nego što se u početku mislilo.

Ovo nije jednostavan prelazak sa borbe na pregovore. Umjesto toga, pokazuje sofisticiranije razumijevanje kako osigurati budućnost Ukrajine. Javnost sve više pravi razliku između onoga što se mora sačuvati i onoga što se može prilagoditi – kritična razlika kako se mirovni pregovori potencijalno približavaju.