NATO će rasporediti brodove i avione u Baltičkom moru nakon presijecanja kablova
Zemlje NATO-a rasporedit će fregate, patrolne avione i pomorske bespilotne letjelice u Baltičkom moru kako bi pomogle u zaštiti kritične infrastrukture i zadržat će pravo poduzimanja akcija protiv brodova za koje se sumnja da predstavljaju prijetnju sigurnosti, saopćile su članice Alijanse.
Vojna i politička Alijansa preduzima akciju, nazvanu "Baltička straža", nakon niza incidenata u kojima su oštećeni kablovi za napajanje, telekomunikacione veze i gasovodi nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Finska policija je u decembru 2024. godine zaplijenila tanker koji je prevozio rusku naftu i saopćila da sumnja da je brod oštetio finsko-estonski dalekovod Estlink 2 i četiri telekomunikaciona kabla vukući svoje sidro po morskom dnu.
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je da je šteta izazvana 25. decembra prošle godine "definitivno" povezana s Rusijom.
"Oni su svakako povezani u smislu da je brod bio dio ruske „flote u sjeni“. I znamo da je teret bio veoma ruski. Veza je definitivno tu", rekao je Stubb za Reuters, dodajući, međutim, da je bilo prerano za donošenje daljih zaključaka o ovom događaju.
Dok je region u stanju pripravnosti zbog straha od sabotaže, poljska vojska je demantirala izvještaj lokalnih medija u kojem se navodi da je rusko plovilo "flote u sjeni" viđeno kako kruži u blizini gasovoda Baltic Pipe, navodeći da se to "nije dogodilo".
„Akcije Finske protiv tankera Eagle S pokazale su da plovila koja nanose štetu mogu biti uhvaćena od strane organa za provođenje zakona“, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte na konferenciji za novinare nakon sastanka osam zemalja, članica NATO, u Helsinkiju.
"Potencijalne prijetnje našoj infrastrukturi imat će posljedice, uključujući moguće ukrcavanje, zaplijenu plovila i hapšenje odgovornih", rekao je generalni sektretar NATO Rutte.
Članice NATO-a razmatraju sankcije na rusku „flotu u sjeni“ u toj oblasti u sklopu napora da zaštite podmorske kritične instalacije, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz nakon sastanka.
„Nastavit ćemo preduzimati mjere protiv ruske „flote u sjeni“, uključujući sankcije koje su već uvedene i druge koje bi mogle uslijediti, uključujući i one protiv određenih brodova i brodskih kompanija koje, također, predstavljaju prijetnju za životnu sredinu“, rekao je Scholz novinarima.
Oko 2.000 brodova svakodnevno prelazi Baltičko more, što otežava praćenje svega, rekao je latvijski predsjednik Edgars Rinkevics.
"Da se razumijemo, ne možemo osigurati zaštitu 100 posto, ali ako šaljemo hrabar signal onda mislim da će se takvi incidenti smanjiti ili čak prestati", rekao je Rinkevics okupljenim novinarima.
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je da se moraju provesti dalje pravne studije kako bi se procijenile koje mjere se mogu poduzeti protiv sumnjivih plovila uz očuvanje pravila slobode plovidbe.