Budućnost evropske zaštite bilja
U trećoj godini implementacije našeg projekta Zdravlje bilja Zapadni Balkan (PHWB), i uz snažnu posvećenost njegovih korisnika, glavni cilj ovog projekta je skoro postignut: poboljšanje zdravlja bilja na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kapaciteta zdravstvene službe bilja i promociju saradnje između službi za zaštitu zdravlja životinja i bilja. Provedene aktivnosti rezultirale su pojačanim nadzorom, poboljšanom prekograničnom saradnjom i povećanom spremnošću za upravljanje epidemijom.
Mnogi od karantinskih štetočina sa kojima se borimo nevidljivi su golim okom. Štaviše, većina ovih štetočina prisutna je na drugim kontinentima, ali ih nema u Evropi. Zahvaljujući napornom radu službi za zaštitu bilja i njihovim sofisticiranim metodama za otkrivanje karantenskih štetočina u uvezenim pošiljkama bilja i biljne robe na granicama, evropska teritorija je privremeno zaštićena od razornih biljnih štetočina. Međutim, mnogi putevi uvođenja ostaju nedovoljno obrađeni, kao što su internet trgovina, putnički prtljag i nova roba koja stiže iz neevropskih zemalja.
Ciljani nadzor teritorije zasnovan na riziku, putem vizuelnih inspekcija i testiranja u laboratorijama za zdravlje bilja, još uvijek može iskorijeniti početne upade i otkrivanja unutar teritorije EU. Međutim, fitosanitarne mjere za ograničavanje širenja određenih reguliranih štetočina postavljaju značajne zahtjeve i za uzgajivače i za građane. Naprimjer, 10 godina upravljanja epidemijom u Italiji bilo je potrebno za borbu protiv japanske bube (Popillia japonica), koja uništava travnjake, usjeve i drveće, i smrtonosne bakterije Xylella fastidiosa, koja inficira i uništava stabla maslina, vinove loze i stotine ostalih voćnih i ukrasnih biljnih vrsta. Mjere suzbijanja nematode borove šume (Bursaphelenchus xylophilus) u Portugalu su na snazi već 25 godina, uspješno su iskorijenile početne nalaze u Španiji i spriječile širenje ove nematode borovog uvenuća u druge države članice.
Širenje karantinskih štetočina moglo bi nanijeti ogromnu štetu usjevima, šumama, parkovima i drugoj vegetaciji, što bi rezultiralo gubicima koji se mjere u milijardama eura. Slično kao i naporan rad organizacija za zaštitu bilja, koji često prođe nezapaženo u javnosti, izostanak karantinskih štetočina njihov je najveći uspjeh. Neprocjenjivi doprinosi fitosanitarne zajednice dijelom su omogućeni međuvladinim sporazumom kojim je osnovana Evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja (EPPO) 1951. godine.
EPPO je odgovoran za podsticanje saradnje u zaštiti bilja između državnih organa u evropskim i mediteranskim regijama. On igra ključnu ulogu u postavljanju standarda i pružanju smjernica za zdravlje biljaka, uključujući upravljanje štetočinama kroz fitosanitarne propise, dijagnostičke protokole, šeme sertifikacije, analizu rizika od štetočina, sisteme ranog upozorenja i mnoge druge tehničke aspekte. Globalna baza podataka EPPO-a služi kao službena referenca širom svijeta za taksonomiju, distribuciju i odnose biljaka domaćina. EPPO kodovi i standardi integrirani su u pravni i informacioni sistem Evropske unije i široko se koriste u EFSA anketnim karticama, kompletima alata za istraživanje i procenama rizika.
Evropski fitosanitarni službenici, inspektori i laboratorijski stručnjaci sarađuju u brojnim panelima i radnim grupama EPPO-a fokusiranih na specifična područja zaštite bilja, kao što su analiza rizika od štetočina, dijagnostika i fitosanitarne mjere. EPPO upravlja Vijeće sastavljeno od predstavnika zemalja članica, koje se sastaje jednom godišnje kako bi raspravljalo i odobrilo program rada i budžet.
U septembru 2024. godine, Vijeće EPPO-a se složilo sa nacrtom strateškog plana za period od 2026. do 2030. godine i izabralo novog generalnog direktora. Sadašnji generalni direktor Nico Horn, vodio je anketu o trenutnom planu rada i radionicu koja je istaknula ključne građevne blokove za buduće diskusije. Ove rasprave će se odvijati u različitim tijelima EPPO-a pod vodstvom novog generalnog direktora, Olge Lavrentijeve. Krajnji cilj je da se novi Strateški plan predstavi na odobrenje Vijeću EPPO-a u septembru 2025. godine.
Neki preliminarni zaključci naglašavaju da trenutni strateški okvir pruža odličnu osnovu za buduće rasprave. Međutim, potrebni su dalji napori kako bi se bolje razlikovali ciljevi (svrha) i procesi implementacije. Pored toga, nekoliko ponavljajućih tema identificirano je kao prioriteti za dalju pažnju, uključujući efektivnu upotrebu novih tehnologija, doprinos izgradnji kapaciteta i pojačani angažman sa svim zemljama članicama u radu EPPO-a.
Zemlje WB6 se ohrabruju da aktivno učestvuju u raspravama o poboljšanju Strateškog plana i plana rada za 2021-2025 (koji je Vijeće usvojilo u septembru 2020.) u pripremi za naredni period. Rezultati iz upitnika naglašavaju važnost tehničke saradnje i potrebu za kontinuiranom podrškom u rješavanju izazova koje predstavlja pojava novih alohtonih biljnih štetočina u Evropi.