„Nameću ljubav prema ratu“ Rusija pretvara Krim u vojni mostobran: problemi sa mobilizacijom, propagandom i gorivom

Ruska Federacija jača uz more

Ove zime, ruska vojska nastavlja jačanje na Krimskom poluostrvu. Opremaju nove vatrene položaje na obali. U Jevpatoriji su uočeni na Tereškovom nasipu, koji je nedavno izgrađen federalnim sredstvima.

Slični vojni objekti na krimskoj obali su više puta postavljani prethodnih godina kako bi se odvratila ukrajinska iskrcavanja i odgovorilo na vojne operacije od strane Ministarstva odbrane Ukrajine. Mnogi od ovih objekata su na kraju uništeni djelovanjem prirode. Konkretno, ruske vatrene tačke i rovove na plažama je odnijela snažna oluja 2023. godine.

Sada je na Krimu ponovo izdato upozorenje na oluju. U narednim danima se na poluostrvu očekuje oluja koja, prema ruskim medijima, može nadmašiti događaje iz 2023. godine.

„Da li oni zaista vjeruju u ukrajinsko iskrcavanje? Da li je okupaciona administracija samo još jedan način da se potroši novac?“, pitaju agenti pokreta ATES, gledajući ruske vatrene tačke.

Ruska strana nije ništa izvijestila o ovome.

Rat iz školske klupe

Ruske vlasti nastavljaju regrutovati nove ljude u svoju vojsku. Na okupiranim teritorijama Ukrajine, maturanti i studenti se regrutuju pod krinkom „patriotske edukacije“, prema podacima Ukrajinskog centra za nacionalni otpor.  

„Studenti se pozivaju da uzmu akademsko odsustvo 'zbog službe', a univerziteti predaju spiskove vojnim komandama. Na Krimu je regrutacija prebačena na 'ručni režim' - poštari i službenici dostavljaju mobilizacijske brošure na kućne adrese“, tvrde iz  organizacije.

Škole i univerziteti na Krimu javno ne objavljuju regrutaciju studenata, ali ne poriču da redovno održavaju sastanke sa učesnicima 'SVO' (tako Rusija naziva svoju potpunu invaziju na Ukrajinu - KR).

Bivši učesnici ruskog rata protiv Ukrajine masovno se zapošljavaju u školama, uprkos nedostatku pedagoškog obrazovanja, zbog čega se obrazovanje sve više pretvara u 'instrument militarističke propagande', napominju aktivisti pokreta 'Žuta vrpca'.

„Aktivisti pokreta iz Simferopolja izvještavaju da jedan od ovih 'učitelja' djeci tokom časova priča o vlastitom borbenom iskustvu i nameće ideju 'ljubavi prema ratu'“, kažu predstavnici pokreta.

Ruske vlasti na Krimu ne kriju da učesnici rata protiv Ukrajine sarađuju sa lokalnim obrazovnim institucijama. Krimski institut za postdiplomsko pedagoško obrazovanje tvrdi da obučavaju rusko vojno osoblje za podučavanje „životnih vještina“ i „vojne obuke“ u školama.

Prvi zamjenik šefa predsjedničke administracije Ruske Federacije Sergej Kirijenko ranije se zahvalio veteranima „SVO“ koji „idu na posao u škole i bave se obrazovanjem mlade generacije“.

Počevši od 2026. godine, krimske škole namjeravaju organizirati specijalizirane sekcije za podučavanje učenika vještinama upravljanja dronovima, izjavila je za krimske medije ministrica sporta ruske vlade na Krimu, Olga Torubarova. Trenutno škole provode radionice s obukom na simulatorima dronova i obukom za upravljanje dronovima FPV.

Od regrutacije do rata

Krim prednjači po obimu regrutacije u rusku vojsku na okupiranim teritorijama, prema podacima Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine. U regiji, nakon ruske aneksije 2014. godine, lokalne ruske vlasti su provele najmanje 22 kampanje regrutacije, regrutujući "uslovno 2.500" regruta u svakoj od njih, tvrdi Jevgenij Jerin, predstavnik Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane.

Prema njegovim riječima, stanovnici Krima su postali lideri među stanovnicima okupiranih teritorija Ukrajine prema broju regruta u ruskoj vojsci.

„Broj regrutovanih stanovnika Krima je znatno veći u poređenju sa drugim privremeno okupiranim teritorijama. Prije svega, zbog činjenice da su ruske vlasti priznale Krim kao ruski 2015. godine i, suprotno svim normama međunarodnog prava, počele provoditi mobilizaciju tamo. Stvorile su mrežu takozvanih vojnih komesarijata, stvarajući bazu među mladim ljudima regrutne dobi. A od 2014. godine, ovaj proces regrutacije u vojsku tamo je već u toku“, objasnio je Jevgenij Jerin.

Prošle godine, ruske vlasti su najavile da će pozivati na vojnu službu ne samo u proljeće i jesen, kao i prije, već tokom cijele kalendarske godine – od 1. januara do 31. decembra.

Iako regrutacija ne podrazumijeva direktno učešće u neprijateljstvima protiv Ukrajine, Rusija ima raširenu praksu prisiljavanja regruta da potpišu ugovor o učešću u ratu protiv Ukrajine, kaže Onisija Sinjuk, pravna analitičarka u Centru za ljudska prava ZMINA. Prema njenim riječima, mnogo je lakše to učiniti kada je osoba „već u sistemu oružanih snaga i pod kontrolom vojne komande“.

Prisilna regrutacija u rusku vojsku i mobilizacija lokalnog stanovništva na okupiranim teritorijama krše Član 51 Ženevske konvencije, naglašavaju ukrajinski aktivisti za ljudska prava.

Da li se ruska vojska bori civilnim gorivom?

U Džankoju, rusko vojno osoblje toči benzin iz civilnih automobila parkiranih u blizini stambenih zgrada, izvještavaju aktivisti pokreta Žuta vrpca.

„Gorivo se uzima od lokalnog stanovništva koje ostavlja automobile u blizini svojih domova. Bilo je više slučajeva kada su okupatori uhvaćeni na djelu, ali oni to argumentiraju kao „potrebe SVO-a“. Lokalna okupacijska policija ni na koji način ne reaguje na takve zločine okupatora“, navodi se u izvještaju.

Znake hitnog akumuliranja goriva u decembru 2025. godine primijetili su aktivisti pokreta „ATEŠ“ u 8. odvojenom artiljerijskom puku Ruske Federacije, sa sjedištem u Simferopolju.

„Na teritoriji vojne jedinice zabilježena je neuobičajeno velika koncentracija kamiona za gorivo, što može ukazivati na mjere gomilanja goriva uoči akutne nestašice. U blizini vojne jedinice primijećena je i aktivnost vojnih kamiona „Ural“, izvijestio je „ATEŠ“.

Redakcija ne može provjeriti ove informacije iz drugih nezavisnih izvora u uslovima neprijateljstava između Ukrajine i Ruske Federacije.

Ruski javni forumi su ranije izvještavali o takvoj praksi u Ruskoj Federaciji, kada su predstavnici Ruske garde usred dana uzimali benzin iz civilnih automobila.

Krim već nekoliko mjeseci doživljava krizu sa gorivom. Tome su prethodili sistematski udari ukrajinskih odbrambenih snaga na ruske rafinerije nafte.

Prekidi u snabdijevanju gorivom trajali su nekoliko mjeseci 2025. godine. Da bi ih obnovila, Rusija kupuje gorivo od partnerskih zemalja. Ali situacija je nestabilna. Posljednjih dana decembra 2025. godine, popularni benzinski brendovi A92, A95, pa čak i A95 ULTRA, kao i dizel gorivo, ponovo su nestali na krimskim benzinskim pumpama.

Razlog za ovu situaciju povezan je sa nestabilnim radom Kerčkog trajekta zbog zimskih oluja, objasnio je za Krym.Realiya krimski aktivista pod uslovom anonimnosti.

„Već smo se uvjerili da Krim nema značajne rezerve goriva, tako da čim je logistika snabdijevanja gorivom preko Kerčkog moreuza poremećena, benzin je ponovo nestao na Krimu, a sada i dizel gorivo na benzinskim pumpama. Trenutno se dizel gorivo dostupno na Krimu šalje kako bi se zadovoljile potrebe ruske vojske na ukrajinskom frontu, tako da se situacija s nedostatkom ove

vrste goriva na benzinskim pumpama može odugovlačiti, posebno jer je u januaru i februaru more često uzburkano, a trajekt radi nestabilno“, kaže on.

Snabdijevanje Krima ruskim gorivom putem "kopnenog koridora" sada je, također, problematično, jer su Oružane snage Ukrajine pojačale napade na logistiku goriva Ruske Federacije preko okupiranih teritorija južne Ukrajine, napominje naš sagovornik.

Ruske vlasti na Krimu nisu prijavile nikakve probleme sa gorivom.