Godina uspješnog poslovanja Grupe EIB-a u Hrvatskoj

• Grupa EIB-a ugovorila je u 2023. novo financiranje u visini od 464 milijuna eura za projekte u Hrvatskoj.
• Ukupno gledano, Grupa EIB-a svojim je aktivnostima u 2023. osnažila oko 1000 malih i srednje kapitaliziranih poduzeća u Hrvatskoj, pri čemu je podržala više od 48 500 radnih mjesta.
• EIB je pružio savjetodavne usluge kako bi zemlji omogućio lakšu zelenu tranziciju i uvođenje učinkovitih prometnih sustava.

Grupa EIB-a, u čijem su sastavu Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF), objavila je da je 2023. bila godina njenog uspješnog poslovanja u Hrvatskoj, pri čemu su ukupna izdvajanja iznosila 464 milijuna eura. Time su sveukupna ulaganja Grupe EIB-a u Hrvatskoj u zadnjih pet godina dosegnula 2,4 milijarde eura. Sklopljeni ugovori usmjereni su na promicanje naprednijeg i zelenijeg modela rasta te povećanje otpornosti gospodarstva i kvalitete života.

Sva sredstva koja je Grupa EIB-a tijekom 2023. ugovorila u Hrvatskoj namijenjena su projektima kojima se u zemlji podržava gospodarska i društvena kohezija, što će omogućiti bržu konvergenciju unutar Europske unije i pripomoći prelasku zemlje na održivije i zelenije gospodarstvo.

Sredstva koja je Grupa EIB-a u 2023. izdvojila za Hrvatsku čine 0,61 % njezina bruto domaćeg proizvoda, a potaknula su ulaganja u vrijednosti od gotovo 1,15 milijardi eura. Ta ulaganja osnažila su 1052 MSP-ova i srednje kapitaliziranih poduzeća, pri čemu je podržano preko 48 500 radnih mjesta, što svjedoči o važnoj ulozi EIB-a u poticanju gospodarskog rasta i razvoja.

Što se tiče budućeg razdoblja, Odbor direktora EIB-a odobrio je u 2023. rekordnih 2,17 milijardi eura za projekte u svim sektorima hrvatskog gospodarstva, počevši od održivog urbanog razvoja, preko razvoja željezničkog sustava, pa sve do privatnog sektora. Ta će se izdvajanja, kako se očekuje, ugovoriti u predstojećim godinama.

„Ponosni smo što smo u Hrvatskoj ostvarili tako uspješnu godinu u pogledu financijskih izdvajanja”, izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska. „Svojom savjetodavnom podrškom i ulaganjima u održivu infrastrukturu te zelenu i digitalnu tranziciju malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća i subjekata javnog sektora iskazujemo svoju trajnu posvećenost pomaganju Hrvatskoj u izgradnji otpornog, konkurentnog i uključivog gospodarstva.”

Jedno od ključnih područja EIB-ova rada u Hrvatskoj je odobrenje novih sredstava radi potpore tamošnjim poduzećima u zelenoj i digitalnoj tranziciji te jačanju konkurentnosti. Banka EU-a pojačala je suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR-om) tako što je na raspolaganje stavila pola milijarde eura za potrebe MSP-ova, srednje kapitaliziranih poduzeća i subjekata javnog sektora radi potpore njihovu rastu. Oko 20 % tih sredstava izdvojit će se za ulaganja u energetsku učinkovitost i proizvodnju čiste energije, održivi promet te zaštitu okoliša. U tom smislu, EIB i HBOR su lani ugovorili prvu tranšu u iznosu od 200 milijuna eura. Ugovor će HBOR-u pomoći i u korištenju bespovratnih sredstava te sredstava strukturnih fondova EU-a, a očekuje se da će se time potaknuti ulaganja u hrvatsko gospodarstvo vrijedna do milijardu eura. 

Novi zajmovi u iznosu od oko 300 milijuna eura stavit će se na raspolaganje srednje kapitaliziranim poduzećima i subjektima javnog sektora u Hrvatskoj na temelju sporazuma o jamstvu vrijednom 150 milijuna eura, koji su 2023. sklopili EIB i Zagrebačka banka (ZABA).  Otprilike petina ukupne vrijednosti kreditnog portfelja kojeg će uspostaviti ZABA bit će namijenjena ulaganjima u održive izvore energije i energetsku učinkovitost.

U sklopu jamstvenih ugovora sklopljenih između EIF-a i Grupe UniCredit u sedam zemalja EU-a, oko 64 milijuna eura je usmjereno kaHrvatskoj, čime će se podržati ulaganja malih poduzeća u dvostruku zelenu i digitalnu tranziciju, ali i jačanje kulturnog, obrazovnog i društvenog sektora.

EIB-ova anketa općina  za 2022. – 2023. diljem Europske unije pokazala je da nedostatak sredstava, uz neizvjesne i dugotrajne regulatorne postupke te poteškoće u nalaženju stručnjaka iz područja okoliša i klime, i dalje uvelike odvraća općine od planiranja ulaganja.

U skladu sa svojim opredjeljenjem za podršku pametnom i održivom urbanom i regionalnom razvoju, EIB je Gradu Splitu odobrio okvirni zajam u vrijednosti od 150 milijuna eura, što mu je prvi značajniji zajam te vrste u sektoru lokalne samouprave u Hrvatskoj. Prvom tranšom od 49 milijuna eura, ugovorenom 2023. godine, podržat će se ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju grada, čime će se unaprijediti javne usluge i poboljšati kvaliteta života njegovih stanovnika.

U 2023. godini, savjetodavna služba EIB-a nastavila je pružati hrvatskim partnerima savjetovanje i podršku u jačanju kapaciteta, uz promicanje zelene tranzicije u različitim sektorima. Uz potporu Savjetodavnog centra InvestEU, banka EU-a sklopila je s Hrvatskim autocestama (HAC-om) dva sporazuma o savjetodavnim uslugama kako bi zemlju podržala u razvoju učinkovitih prometnih sustava i pomogla joj u uvođenju elektroničke naplate cestarine i ozelenjivanju mreže autocesta. Povrh toga, Grad Zagreb će iskoristiti EIB-ov Europski instrument za lokalnu energetsku podršku (ELENA) te dobiti tehničku pomoć za obnovu i poboljšanje energetske učinkovitosti 50 javnih zgrada u glavnom gradu. 

Prema nalazima EIB-ove godišnje ankete o ulaganjima za 2023., poduzeća u Hrvatskoj zadržala su pozitivan stav u pogledu svojih planova ulaganja, iako u manjoj mjeri nego prethodne godine.

Anketa ukazuje na sve veći utjecaj klimatskih promjena na hrvatska poduzeća, među kojima ih je 63% prijavilo štetne posljedice vremenskih nepogoda, u usporedbi s njih 59 % u 2022. godini. Unatoč tomu, tek ih je trećina (32 %) već poduzela mjere za ublažavanje posljedica vremenskih nepogoda i smanjenje emisija ugljika, što je ispod prosjeka EU-a od 56 %.

Anketa pokazuje da hrvatska poduzeća nailaze na znatne dugoročne prepreke ulaganjima. Poteškoće koje najčešće navode odnose se na dostupnost kvalificirane radne snage, neizvjesnu budućnost i troškove energije. Još jednu prepreku predstavlja pristup financijskim sredstvima. Rezultati ankete pokazuju da je udio poduzeća s financijskim teškoćama u Hrvatskoj (11,4 %) gotovo dvaput veći od prosjeka EU-a koji iznosi 6,1 %.