U potpunosti spremni dočekujemo bespovratna sredstva za sanaciju šteta od petrinjskog potresa, koja su nam odobrena i od EK i Europskog parlamenta, potvrdio je Poslovnom dnevniku ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat nakon što su eurozastupnici na plenarnoj sjednici 14. prosinca odobrili pružanje pomoći Hrvatskoj od 320 milijuna eura za sanaciju štete prouzrokovane nizom potresa koji su pogodili središnju Hrvatsku krajem prošle i početkom ove godine.
“S obzirom na dosta veliko iskustvo koje smo stekli u pripremi aplikacije za sanaciju šteta iz zagrebačkog potresa, unaprijed smo poticali krajnje korisnike tih sredstava da već krenu s izradom projektne dokumentacije i ugovaranjem radova koji će ući u prihvatljive troškove pa su ih neki već i proveli. Ono što je sada posebno bitno, s obzirom na to da su provedbena tijela spremna za prihvat sredstava, jest da već početkom 2022. očekujemo i raspis prvih javnih poziva”, ističe Horvat.
Predujam već isplaćen
S druge strane, što se tiče sredstava za zagrebački potres, Horvat naglašava da zaprimljeni projekti temeljem 14 raspisanih javnih poziva gotovo dvostruko nadilaze iznos koji smo privukli, tako da, kaže, možete biti sigurni kako ćemo ih i utrošiti. Jedino je pitanje, navodi, hoće li se ona potrošiti onako kako su alocirana temeljem prvotno iskazanih potreba ili će se sredstva realocirati tamo gdje je prijavljeno mnogo više projekata što bi posljedično moglo značiti da će “provedbena tijela koja odustaju od predviđenih alokacija morati izvore financiranja svojih projekata pronalaziti sama”.
Na temelju spomenute odluke Hrvatskoj se pruža financijska omotnica od 320 milijuna eura, uključujući već isplaćeni predujam od 41,3 milijuna eura. Isplata preostalog dijela, tj. blizu 280 milijuna, očekuje se do kraja godine. Od ukupno oko 17 milijardi eura procijenjenih šteta od potresa, izravne štete na Banovini procijenjene su na oko 5,5 milijardi. Budući da su štete daleko veće od očekivanih sredstava pomoći iz FSEU-a, planirana raspodjela pomoći bit će u velikoj mjeri usmjerena na prihvatljive troškove koji su dosad već nastali, kao i projekte koji su već ugovoreni ili je izvjestan i predvidiv njihov trošak do krajnjeg roka iskorištenja. Prema raspoloživim podacima, od već nastalih ili ugovorenih troškova od oko 240 mil. eura, gotovo 80 milijuna je utrošeno na operacije čije financiranje je prihvatljivo iz FSEU. Što se roka tiče, kao i u prethodnom postupku, on je 18 mjeseci od uplate ukupnog iznosa u proračun RH.
Alokacije su određene
Prema Horvatovu resoru, nacionalnom koordinacijskom tijelu za provedbu sanacija šteta od potresa, bude li uplata prije kraja 2021., rok provedbe bit će lipanj 2023. Ono što slijedi nakon isplate preostalog novca je donošenje Zajedničkih nacionalnih pravila (ZNP), dok je uspostava sustava provedbe – uz koordinacijsko i tijela nadležna za provedbu financijskog doprinosa i reviziju, određena Vladinom odlukom od 24. studenog. Određene su i alokacije sredstava pomoći koje će biti usmjerene na pojedine operacije, npr. predviđeni trošak za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru iznosi 49,575 milijuna eura, za vodoopskrbu i upravljanje otpadnim vodama 37,420 milijuna te kod prijevoza 29,832 milijuna. Idući korak je na provedbenim tijelima koja će početi s pripremom poziva uzimajući u obzir konkretne realizirane ili ugovorene projekte te nastale i predvidive troškove, te se početkom 2022., po uplati preostale pomoći FSEU očekuje i raspis poziva.