'Zaista moramo djelovati': EU ruši tabu prvim sankcijama za ruski LNG
Novi paket sankcija Evropske unije Rusiji sadrži prvu zabranu uvoza ukapljenog prirodnog plina. "Ovo će znatno ubrzati ovo postepeno ukidanje ruskog plina u Evropi", rekao je komesar Dan Jørgensen za Euronews.
Nakon više od tri i po godine brutalnog rata u Ukrajini, Evropska unija je razbila dugogodišnji tabu: sankcije na ruski plin.
Blok je dugo primjenjivao sankcije, koje zahtijevaju jednoglasno odobrenje svih 27 država članica, na uvoz ruske nafte i uglja, ali je ruski plin ostavio netaknutim, što je izazvalo zaprepaštenje u Kijevu i zemljama Istočne Evrope.
Razmišljanje se promijenilo sredinom septembra, kada je Evropska komisija prvi put predložila primjenu sankcija na ruski plin, posebno ukapljeni prirodni plin (LNG), koji danas i dalje teče u Belgiju, Holandiju, Francusku, Španiju i Portugal.
„Do sada nismo imali sankcije na kupovinu plina od Rusije, a to će se sada promijeniti“, rekao je Dan Jørgensen, evropski komesar za energetiku, u intervjuu za Euronews.
"Situacija je toliko ozbiljna. Putin odbija sjesti za pregovarački stol. Imamo ruske dronove iznad teritorije država članica i to, naravno, neće proći. Mora imati posljedice i zato poduzimamo ovaj korak".
Komisija je prethodno predstavila ambiciozan plan za ukidanje kupovine svih ruskih fosilnih goriva najkasnije do kraja 2027. godine.
Ali usred velikog pritiska Donalda Trumpa, koji je pozvao Evropljane da prekinu sve energetske veze sa Moskvom, Brisel je poduzeo korak da ubrza stvari. Ako bude odobren, paket će okončati nabavku ruskog LNG godinu dana ranije, 1. januara 2027. godine.
Paralelno s tim, objasnio je Jørgensen, nastavit će se zakonodavni rad kako bi se završilo postepeno ukidanje, što će postepeno ukinuti sve kupovine ruskog plina iz cjevovoda i nuklearnih goriva.
Prošle godine blok je potrošio procijenjenih 21,9 milijardi eura na rusku energiju.
"Suština je da će ovo učiniti ovo postepeno ukidanje ruskog plina u Evropi mnogo bržim", rekao je Jørgensen.
Dok mapa puta, koja predstavlja trgovinsku politiku, zahtijeva kvalifikovanu većinu za odobrenje, nova zabrana ruskog LNG-a, koja predstavlja sankciju, zahtijeva jednoglasnu podršku.
To znači da će pojedinačne vlade moći osujetiti ovu mjeru.
Teški pregovori
Sve oči će biti uprte u Mađarsku i Slovačku, koje imaju dugu historiju veta. Dvije zemlje bez izlaza na more ne kupuju ruski LNG, ali i dalje dobijaju rusku naftu putem naftovoda Družba i ruski gas putem naftovoda Turski tok.
Mađarska i Slovačka su pokrenule opozicionu kampanju protiv postepenog ukidanja ruske energije, tvrdeći da bi to ugrozilo nacionalnu sigurnost, povećalo cijene za potrošače i izazvalo tužbe od više milijardi eura za odštetu.
Jørgensen, koji je bio u kontaktu sa objema zemljama kako bi se pozabavio njihovim zabrinutostima, izrazio je nadu da će zabrana ruskog LNG-a proći.
"Čvrsto se nadam da će se sve zemlje u Evropi složiti da je situacija još ozbiljnija nego što je bila prije i da zaista moramo djelovati", rekao je Jørgensen.
"Mnogo smo učinili kako bismo osigurali da se nijedna zemlja, uključujući Mađarsku ili Slovačku, neće suočiti sa problemima sigurnosti snabdijevanja ili naglim porastom cijena jer smo diverzificirali izvore nabavke plina i spremni smo, voljni i sposobni učiniti još više".
Komesar je potvrdio da se najnovijim paketom sankcija neće ponovo razmatrati pravno izuzeće koje je Mađarskoj i Slovačkoj omogućilo da dobijaju sirovu naftu iz naftovoda Družba, koji je Ukrajina napala u augustu kako bi osakatila ratni budžet Kremlja.
Izuzeće je odobreno sredinom 2022. godine usred napetih pregovora. Iako su lideri obećali da će ponovo razmotriti situaciju u budućnosti, ono je ostalo netaknuto.
Jørgensen je rekao da će postepeno ukidanje na kraju zatvoriti rupu u zakonu.
„Ovaj paket se fokusira na LNG. I ovo je novo, ovo je korak naprijed i veći pritisak koji vršimo na Rusiju. A što se tiče nafte, već imamo sankcije. Dvije zemlje imaju derogacije koje će i dalje postojati. Ali postoji i zaobilaženje sankcija, nažalost, koje se odvija putem 'flote u sjeni' Rusije. A sankcije će ih, također, mnogo jače pogoditi“, rekao je Jørgensen.
Prošle godine, EU je kupila 20,05 milijardi kubnih metara (bcm) ruskog LNG-a i 31,62 milijarde kubnih metara ruskog plina iz cjevovoda, što predstavlja 19 posto ukupne potrošnje plina.
Blok se uveliko prebacio na LNG proizveden u SAD-u, što je navelo kritičare da upozore da se historijska ovisnost o ruskoj energiji zamjenjuje američkom verzijom.