Upravljanje rizikom od poplava na Zapadnom Balkanu: Strategije i priče o uspjehu
Na Zapadnom Balkanu, poplave u slivu rijeke Drim, koji se proteže kroz Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru, dugo su prijetile zajednicama, poljoprivrednom zemljištu i infrastrukturi. S ubrzanjem klimatskih promjena, ove poplave postaju sve češće, teže i destruktivnije, dovodeći poljoprivrednike, porodice i mala preduzeća u povećan rizik. Stanovnici poput Roberta Tonaja u Skadru, u Albaniji, svjedočili su uništenju sredstava za život dok poplavne vode preplavljuju vrtove i domove, što ilustruje dubok društveni i ekonomski uticaj rastuće opasnosti od poplava u regionu.
Kako bi se suočile s ovim izazovom, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija pokrenule su 2019. godine regionalnu inicijativu za upravljanje poplavama, koju su podržali Fond za adaptaciju i UNDP. Ovaj šestogodišnji projekat vrijedan 9,15 miliona dolara nastojao je da se pređe sa fragmentiranih odgovora na koordiniranu strategiju za upravljanje poplavama otpornim na klimatske promjene na nivou cijelog sliva. Projekat se fokusirao na jačanje informacija o riziku od poplava putem poboljšanih mreža za praćenje i naprednih modela prognoziranja, poboljšanje nacionalnih i politika upravljanja poplavama na nivou sliva te ulaganje u otpornost na nivou zajednice putem strukturnih i nestrukturnih mjera, uključujući nasipe, sisteme odvodnje, sisteme ranog upozoravanja i obnovu ekosistema.
Sliv rijeke Drim, koji pokriva oko 20.000 kvadratnih kilometara je dom za više od 1,6 miliona ljudi, ekološki je značajan, s jedinstvenim jezerima poput Ohridskog i Skadarskog. Međutim, loše upravljanje zemljištem, deforestacija i zastarjela infrastruktura pogoršavaju rizike od poplava, uzrokujući procijenjenu godišnju štetu od 10 miliona dolara. Zajednice širom sliva suočavaju se s ekonomskom i socijalnom ranjivošću, posebno u ruralnim i planinskim područjima.
U Albaniji, rehabilitacija odvodnog kanala KK-5 i primjena rješenja zasnovanih na prirodi pomažu u zaštiti poljoprivrednog zemljišta, domova i sredstava za život duž rijeke Bune. U Sjevernoj Makedoniji, obnova rijeke Sateska smanjila je dotok sedimenta u Ohridsko jezero, rješavajući ekološke probleme i smanjujući rizik od poplava za okolne zajednice. Crna Gora je ojačala nasip Gropat-Štodra u slivu rijeke Bojane/Bune, štiteći hiljade stanovnika i hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta, dok su lokalni spasioci dobili savremenu opremu za odgovor na poplave.
Uspjeh projekta leži u regionalnoj saradnji, stvaranju zajedničke strategije upravljanja rizikom od poplava, usklađene sa standardima EU i zasnovane na doprinosu zajednice. Instalirano je ili nadograđeno preko 33 hidrometeorološke stanice, koje omogućavaju praćenje u realnom vremenu i mapiranje rizika zasnovano na GIS-u, što omogućava vlastima da izdaju rana upozorenja i planiraju ciljane intervencije. Inicijativa je zaštitila oko 7.000 hektara poljoprivrednog zemljišta i ojačala lokalne planove djelovanja u slučaju poplava, alate za procjenu nakon katastrofe i spremnost opština.
Fokusirajući se na dugoročnu otpornost, a ne na reaktivno upravljanje krizama, projekat sliva rijeke Drim nudi model za druge prekogranične riječne sisteme širom svijeta. Pored infrastrukture, projekat jača institucije, kapacitete planiranja i spremnost zajednice, demonstrirajući prednosti koordiniranog djelovanja preko granica suočenog s rizicima od poplava izazvanih klimatskim promjenama. Podrška UNDP-a, Globalnog fonda za okoliš, Globalnog partnerstva za vode Mediterana i UNECE-a nastavlja jačati održivu prekograničnu saradnju u slivu.