Ukrajina priprema električnu mrežu za još jednu ratnu zimu

Protivtenkovske barikade i kontrolni punktovi krase uski seoski put negdje u prostranstvima Ukrajine. Objavljivanje njihove tačne lokacije je zabranjeno, jer podliježu strogim sigurnosnim propisima. Među jesenjim drvećem vide se najsavremeniji američki sistemi protivvazdušne odbrane Patriot, sa svojim karakterističnim lanserima raketa. Osjećaj je gotovo  kao da ulazite u tajnu vojnu bazu. Međutim, nakon prolaska sigurnosne provjere, čelična kapija se otvara prema trafostanici, a ne nekom čudesnom oružju koje bi se inače očekivalo nakon što ste prošli ovakve mjere zaštite.

Od prošle zime ovi objekti su među najbolje osiguranim lokacijama u zemlji. Rusija je poduzela bezbroj vazdušnih napada u sistematskom pokušaju da uništi ukrajinsko snabdijevanje energijom i slomi volju civilnog stanovništva da se bori tokom hladne zime. Ovaj objekat je, također, bio na meti Rusa u nekoliko navrata.  

„Pogođeni smo od Ch-101 23. oktobra i od krstareće rakete Kalibr 31. oktobra“, kaže jedan od inženjera. "19. decembra, dron Shahed uništio je jedan od transformatora."

Izgrađen je novi bedem koji će zaštititi objekat ove zime.  

„Implementirali smo različita strukturna rješenja za suzbijanje raketa i dronova kamikaza“, kaže Volodimir Kudricki, generalni direktor ukrajinskog operatera električne mreže Ukrenergo, tokom intervjua u Kijevu. Iz sigurnosnih razloga izbjegava pružanje dodatnih tehničkih detalja. "Ovdje govorimo o 200.000 tona pijeska i 300.000 tona betona, 30 puta više od količine upotrijbljene tokom izgradnje najvišeg nebodera na svijetu, Burj Khalifa u Dubaiju".

Nakon ruskih zračnih napada, samo dva od tri ogromna metalna bloka iz sovjetskog doba još uvijek rade na ovoj konkretnoj podstanici kompanije. Mora se učiniti sve da se zaštite ostali.

Prije ruske invazije, Ukrajina je bila povezana na rusku elektroenergetsku mrežu, tako da inženjeri u susednoj zemlji tačno znaju gdje su kritične tačke u ukrajinskom snabdijevanju. Mogli su momentalno ostaviti stotine hiljada ljudi u mraku jednim udarcem.

Rusija je 2022. godine privremeno uspjela izbaciti iz pogona 45 posto visokonaponske mreže i polovinu ukrajinske proizvodnje energije. Rekonstrukcija je bio spor proces i bit će potrebne godine da se završi, kaže Aleksandar Harčenko, stručnjak u Istraživačkom centru za energetsku industriju, istraživačkom centru sa sjedištem u Kijevu.  

„Počeli smo sa radom na održavanju u aprilu, kao i svake godine, i vjerovatno ćemo ga završiti u oktobru 2029.“, kaže Harčenko.  

 

Čak i u vrijeme mira, potrebne su godine za postavljanje električne mreže, tako da je trenutna situacija sve samo ne idealna, kaže on. Elektrane i trafostanice su skupe i zahtijevaju značajnu količinu materijala, komponenti i resursa za izgradnju, rad i održavanje.  

"Možemo snabdjeti zemlju dok se napolju ne spusti na minus 10 stepeni Celzijusa," kaže Harčenko. Prošle zime izmjerene su najniže temperature u tom rasponu. Ispod toga bi situacija postala kritična, a Ukrajina bi morala uvoziti struju iz drugih evropskih zemalja. Pa čak i tada, i dalje ne bi bilo dovoljno. Ipak, stručnjak ne očekuje zamračenja koja će trajati danima.  

„Krajnji kupci bi tada imali zastoje od dva do tri sata dnevno, što, iako je neprijatno, ne bi bio smak svijeta“, kaže Harčenko.

Dalji ruski napadi na energetsku mrežu bili bi posebno problematični. Ako budu uspješni, situacija bi sljedeće godine mogla biti još gora. A Ukrajina očekuje masovne napade. Proteklih nekoliko mjeseci Rusija je štedljivo koristila svoje rakete, možda ih čuvajući za zimu. Industrijske kompanije, političari i zapadni saveznici uložili su ogromne napore od prošle zime da budu što bolje pripremljeni.

„Poduzeli smo mjere da zaštitimo mrežu nakon invazije, ali nismo očekivali napade ovog razmjera“, kaže Maksim Timčenko, izvršni direktor DTEK-a, najvećeg ukrajinskog proizvođača energije. "Ove godine smo mnogo bolje pripremljeni."

Cilj njegove kompanije bio je da vrati sve gubitke na elektroenergetskoj mreži iz prethodne godine, što su uspjeli i ostvariti. Sada je imperativ zaštititi ih u najvećoj mogućoj mjeri pojačanom protivvazdušnom odbranom, mjerama fizičke zaštite i velikim brojem rezervnih dijelova.

Inženjeri DTEK-a demonstriraju kako bi ovo moglo funkcionirati na novoj trafostanici u Irpinu, predgrađu Kijeva. Objekat se nalazi odmah pored svog sovjetskog prethodnika, koji je pun rupa od metaka. Tokom bitke za Kijev u februaru 2022. godine, veliki dio grada je devastiran, uključujući i infrastrukturu za snabdijevanje energijom.  

„Više od 3.000 ovih jedinica je oštećeno na širem području Kijeva“, kaže Serhij Buriak, koji predvodi projekat obnove.

Šteta u Irpinu bila je toliko velika da je DTEK odlučio u potpunosti zamijeniti veći dio svoje opreme. „Popravili smo 10.000 linija“, kaže Buriak. "Stanovnici su ponovo imali struju samo 45 dana nakon okupacije. Mjeseci prije toga su bili hladni - ljudi su koristili generatore i plinske gorionike za grijanje i kuhanje."  

Zajedno sa kolegama iz cijele Ukrajine i uz pomoć susjedstva uspjeli su sve obnoviti. Buriak vjeruje da je zemlja sada dobro opremljena za zimu i da su mobilni timovi za popravku spremni odmah intervenirati u slučaju napada.

Takvi timovi su, međutim, samo posljednji bastion u višeslojnom zaštitnom štitu dizajniranom da zaštiti opskrbu energijom zemlje od najgoreg. Prvi i najvažniji nivo je protivvazdušna odbrana, koja je zahvaljujući pomoći Zapada u mnogo boljoj poziciji nego prošle godine.  

„Prošlog oktobra nismo imali čak ni sisteme poput Iris-T ili Nasams koji mogu obarati krstareće rakete“, kaže izvršni direktor Ukrenerga Kudricki. "Sada možemo oboriti još brže balističke projektile sa Patriotima."

 

Naime, države članice NATO-a su uložile značajan napor i donirale skoro sve što su mogle prikupiti iz svojih skladišta i na svjetskom tržištu. Njemačka je nedavno poslala dodatne sisteme Patriot i Iris T i navodno je čak otkupila protivavionske tenkove Gepard od Katara. Amerikanci su, također, bili vrijedni u isporukama, pa su čak pokazali i određenu kreativnost: očito su smislili način da svoje stare rakete postave na sovjetske lansere.

Ipak, nisu svi regioni jednako dobro zaštićeni. U glavnom gradu Kijevu preovladava gotovo nadrealna normalnost, ali drugdje sirene za vazdušni napad i dalje se oglašavaju nekoliko puta dnevno. Povremeno, vojnici nemaju ništa drugo čime bi pucali na dronove osim mitraljeza.

U međuvremenu, i Rusija se priprema za sledeću ratnu zimu. Moskva je tokom ljeta radila na obnavljanju zaliha raketa, iako vjerovatno ne na istom nivou kao prošle godine. Stručnjaci strahuju da bi Ukrajinci u nekom trenutku mogli ostati bez protivvazdušnih projektila - dijelom zato što Zapad ne proizvodi zamjene dovoljno brzo.

Ukrajinske opštine su, također, preduzele mjere predostrožnosti, a posebno glavni grad Kijev, u slučaju da ruske rakete, dronovi ili krstareće rakete prodru u vazdušnu odbranu i ugroze energetsku infrastrukturu. „Nabavili smo 23 mobilne kotlarnice koje mogu raditi autonomno i snabdijevati određene dijelove grada toplotom“, kaže gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. "Nabavili smo prilično veliki broj agregata. Sada pripremamo toplane. Ali toplane ne mogu riješiti problem grijanja grada sa 3,5 miliona stanovnika, ako energije potpuno nestane"

Mnoge mjere preduzete u javnom sektoru finansirane su od strane međunarodnih donatora.  

"Devedeset pet posto dolazi od naših saveznika, Ukrenergo je uspio prikupiti milijardu eura za rekonstrukciju," kaže izvršni direktor Kudritski. Neke od trafostanica su, na primjer, došle iz Njemačke.

Ali drugačija situacija je u privatnom sektoru, koji može računati samo na indirektnu pomoć.  

„Upotrebili smo vlastite resurse da obnovimo snabdijevanje od 140 megavata po cijeni od 200 miliona eura“, kaže generalni direktor DTEK Timčenko. "Da bismo dostigli 500 megavata, bilo bi nam potrebno još 400 miliona eura. Za to bi nam, međutim, bila potrebna podrška, koju trenutno ne dobijamo."  

Važan korak bi bila decentralizacija energetske mreže sa obnovljivim izvorima energije.

"Jedna raketa može uništiti 300 megavata naše proizvodnje toplotne energije, ali ne i 50 vjetroturbina iste snage", kaže Timčenko.  

To su, naravno, dugoročniji projekti. Ipak, čini se da je Ukrajina spremna za mnoge situacije ove zime. Do sada nije bilo većih napada na energetsku infrastrukturu. A napadom na rusku mrežu, Ukrajinci su također, već jasno stavili do znanja da su ove godine spremni uzvratiti udarac.