Transformacija zapadnog Balkana: trgovina, energija i mobilnost kao katalizatori rasta

Zapadni Balkan nema dobar imidž u Evropskoj uniji, posebno u državama članicama koje su imale kontakt sa zemljama Zapadnog Balkana. Zapadni Balkan se, također, suočava sa problemom imidža u EU, koji se često posmatra kroz sočivo sukoba, političke nestabilnosti i korupcije. Štaviše, region se često doživljava kao granica Evropske unije.

Činjenica da je Zapadni Balkan geografski okružen zemljama EU, treba ih posmatrati kao sastavni dio evropskog okvira. Naši sporovi i polarizacija često doprinose ovoj negativnoj slici, ali je imperativ promijeniti tu sliku.
Zapadni Balkan ima potencijal i može se transformirati iz regiona koji se smatra problematičnim u jednu od značajnih prilika.
Koristeći saradnju u trgovini, energetici i mobilnosti, zemlje Zapadnog Balkana mogu potaknuti ekonomski rast i stabilnost, utirući put za prosperitetniju budućnost. Svako područje predstavlja jedinstvene mogućnosti i izazove koji zahtijevaju strateško planiranje i saradnju.
Energetska saradnja je kamen temeljac za Zapadni Balkan, koji nudi put ka većoj ekonomskoj integraciji sa Evropskom unijom. Zemlje u regionu, kao potpisnice Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi, obavezale su se na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine i usklađivanje sa sistemom EU za trgovinu emisijama (EU ETS).
Međutim, postizanje ovih ciljeva je složeno. Mehanizam EU za prilagodbu granica ugljenika (CBAM), koji treba stupiti na snagu 2026. godine, nametnut će značajne troškove izvoznicima sa Zapadnog Balkana osim ako se ne integriraju u sistem EU. Naprimjer, troškovi ETS-a u Srbiji bi mogli biti dvadeset puta veći od troškova CBAM-a, što ga čini ekonomskim izazovom za kupce.
Da bi se snašao u ovome, Zapadni Balkan mora u potpunosti iskoristiti svoj potencijal obnovljive energije, posebno u solarnim i vjetroelektranskim sektorima, koji ostaju uglavnom neiskorišteni.
Kontinuirana finansijska podrška EU je od suštinskog značaja, a proširenje kohezione politike EU u energetici tako da uključi Energetsku zajednicu Zapadnog Balkana (EnZ) može osigurati pravednu tranziciju od uglja. Baveći se ovim izazovima i usklađivanjem sa energetskim standardima EU, Zapadni Balkan može potaknuti ekonomski rast i regionalnu stabilnost.

Saradnja i mobilnost presudni za ekonomski rast

Povećana mobilnost unutar Zapadnog Balkana ključna je za podsticanje ekonomske i socijalne integracije u regionu. Nedavni napredak naglašava ovaj značaj, posebno potpisivanjem tri ključna sporazuma o mobilnosti 2022. godine u Berlinu od strane lidera Zapadnog Balkana, kao dio inicijative za zajedničko regionalno tržište. Tri sporazuma o mobilnosti fokusiraju se na olakšavanje putovanja unutar regije, priznavanje akademskih kvalifikacija i priznavanje profesionalnih kvalifikacija za doktore, stomatologe, arhitekte, medicinske sestre, veterinare, farmaceute i babice širom WB6.
Ove mjere, ako se efikasno implementiraju, mogu povećati prekogranične ekonomske aktivnosti. Pojednostavljivanjem putovanja i profesionalnog priznavanja, ovi sporazumi mogu potaknuti ekonomski rast i olakšati proces evropskih integracija.
Međutim, politička pitanja, uključujući nedostatak normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, ometaju implementaciju sporazuma. Nadalje, Bosna i Hercegovina i Kosovo održavaju vizni režim, što otežava regionalnu mobilnost. Crna Gora je trenutno jedina država koja je ratifikovala sve sporazume o mobilnosti potpisane u Berlinu 2022. godine.
Sa ljetom pred nama i našim fokusom na turizam, sjajno je vrijeme da razgovaramo o tome kako poboljšana mobilnost može igrati značajnu ulogu u ovom sektoru. Olakšavanjem putovanja kroz više zemalja, povećana mobilnost u regionu omogućava operaterima da osmisle različite i uzbudljive pakete putovanja, što obećava da će još više potaknuti turizam i ekonomiju. Naprimjer, Albanija je 2022. godine svjedočila značajnom porastu turista iz Srbije. Moramo i trebamo dalje povećati regionalni turizam.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan (2024-2027), sa finansijskim instrumentom od šest milijardi eura, ima za cilj da podrži ove ciljeve mobilnosti. Poboljšana mobilnost će transformirati region ka ekonomiji zasnovanoj na znanju, unapređujući razvoj ljudskog kapitala, pružanje prekograničnih usluga i kvalitet obrazovanja. Preduzeća će imati koristi od proširenja tržišta, jačanja regionalne trgovine i privlačenja investicija. Poboljšana mobilnost, također, obećava jačanje turizma, omogućavajući operaterima da osmisle različite pakete putovanja koji pokrivaju više zemalja. 
Rodna ravnopravnost u poslovanju je ključna za pokretanje ekonomskog rasta i inovacija na Zapadnom Balkanu. Stope učešća žena u radnoj snazi znatno su niže od muškaraca, a i dalje postoje značajni rodni jazovi u platama. Samo 15 posto poslovnih lidera u regionu su žene, a 27,5 posto su preduzetnice. Podrška učešću žena u poslovanju u skladu je sa Strategijom EU za rodnu ravnopravnost 2020-2025.
Politike koje promoviraju fleksibilno radno vrijeme i podršku ženama koje balansiraju više uloga su ključne. Edukacija žena o propisima i porezima prilagođenim njihovom poslovanju može osnažiti više žena da se bave biznisom. Regionalne inicijative za umrežavanje političarki i poslovnih lidera mogu dodatno potaknuti saradnju.

Privredne komore mogu poboljšati imidž Zapadnog Balkana u EU

Privredne komore trebaju promovirati regionalnu saradnju žena u poslovanju, rješavajući jaz u rodnoj ravnopravnosti u privredi. Uspješne žene u biznisu ne samo da pokreću rast i inovacije, već igraju ključnu ulogu u društvenom napretku.

Privredne komore na Zapadnom Balkanu mogu odigrati ključnu ulogu tako što će se udružiti kako bi stvorili zajednički ured za poboljšanje percepcije o našem regionu u EU.
2016. godine, albanski premijer Edi Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pokrenuli su zajednička privredna komora Srbije i Albanije, čime je obilježen značajan iskorak u regionalnoj ekonomskoj saradnji. Od 2017. godine, privredne i industrijske komore iz šest zemalja Zapadnog Balkana osnovale su Investicioni forum komora, promovišući regionalnu ekonomsku saradnju.
Zajednički program privrednih komora može poboljšati imidž regije prenošenjem jedinstvene poruke EU. Ovaj program treba da istakne ekonomske prilike i da se direktno pozabavi problemom imidža.
Već imamo neke važne pozitivne priče na frontu ekonomske saradnje na Zapadnom Balkanu. Godine 2023. potpisan je značajan sporazum između Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije o međusobnom priznavanju fitosanitarnih certifikata, eliminirajući potrebu za posebnim setovima identičnih laboratorijskih dokumenata za prehrambene proizvode i omogućavajući poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima da prelaze granice bez nepotrebnih odlaganja ili zaustavljanja.
Ovo pojednostavljivanje procesa ne samo da ubrzava trgovinu, već i smanjuje troškove i podstiče ekonomsku integraciju između tri zemlje. Ovaj primjer naglašava potencijal za kooperativne regulatorne mjere kako bi se olakšala trgovina i podstaknuo ekonomski rast na Zapadnom Balkanu.
Moramo pokazati da naš region uvijek može krenuti u pravom smjeru kada postoji politička volja, a čini se da je poslovni sektor na Zapadnom Balkanu spreman uraditi ostalo ako se riješe političke barijere.
Istovremeno, pored naših regionalnih političkih pitanja, moramo prepoznati i da imamo zajednički problem kao region u EU, a to je problem imidža. Rješavanje problema imidža je imperativ za napredak i u procesu evropskih integracija, jer se Zapadni Balkan više nego često za prosječnog građanina Evrope ne percipira kao područje okruženo EU, već kao granica.
Ovaj napor rješavanja problema imidža ne znači previđanje stvarnih pitanja u oblastima vladavine prava i demokratskog rada javnih institucija u WB6, i zato smatramo da su privredne komore u regionu najbolje u poziciji da rade na tome, nego vlade.
Predlažemo da privredne komore Zapadnog Balkana sarađuju na zajedničkoj inicijativi za poboljšanje imidža regiona u glavnim gradovima EU. Ova inicijativa bi trebala obuhvatiti sveobuhvatnu multimedijalnu kampanju i uspostavljanje kancelarija „Kuće Zapadnog Balkana“ u ključnim prestonicama EU, kojima će upravljati privredne komore zemalja Zapadnog Balkana.
Ove ustanove bi služile kao kulturni i ekonomski informativni centri, pružajući tačne i pozitivne predstave o Zapadnom Balkanu, a učestvovali bi talentovani pojedinci iz svih WB6. Osim toga, organizirali bi redovne događaje kako bi olakšali dublji dijalog i razumijevanje između država članica EU i Zapadnog Balkana.
Naša preporuka politike naglašava potrebu za jedinstvenim pristupom rješavanju problema imidža Zapadnog Balkana u glavnim gradovima EU. Koristeći kolektivnu snagu privrednih komora i stvarajući namjenske kulturne i ekonomske informativne centre, region može promijeniti narativ u EU o Zapadnom Balkanu i na Zapadnom Balkanu o EU.