Putin naredio rezervistima da čuvaju naftna nalazišta od ukrajinskih dronova

 

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je rezervistima ruske vojske da brane rafinerije nafte od ukrajinskih napada dronova usmjerenog na rusku energetsku infrastrukturu.

Ruski predsjednik je potpisao zakon kojim se, prema navodima Kremlja, poziva oko dva miliona rezervista, prema nekim procjenama, da zaštite objekte od sve češćih ukrajinskih napada.

Ukrajinski dronovi sa eksplozivom su posljednjih mjeseci dolijetali i do 1.800 kilometara unutar ruske teritorije, pogađajući rafinerije, skladišta nafte, naftovode i crpne stanice u nastojanju da izazovu domaće nezadovoljstvo i iscrpe ruski ratni budžet.

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, ranije je rekao da su udari dugog dometa Kijeva smanjili kapacitete Moskve za preradu nafte za 20 posto, iako su nezavisne procjene varirale.

Napadi na Rusiju doveli su do naglog porasta cijena benzina, ograničenja izvoza benzina i dizela te obaveznog racioniranja goriva u nekoliko regija.

Rusija instalirala mreže protiv dronova slične onima koje se koriste u blizini linije fronta iznad rafinerija koje se nalaze više od hiljadu kilometara od granice s Ukrajinom.

Zvaničnici Kremlja nastojali su ublažiti strahove da bi aktivni rezervisti mogli biti poslani na ekspedicijske misije izvan Rusije.

„Važno je napomenuti da, u skladu sa nacrtom zakona, rezervisti neće biti uključeni u specijalnu vojnu operaciju [ruski eufemizam za rat u Ukrajini] niti u obavljanje zadataka izvan Ruske Federacije“, rekao je 22. oktobra Vladimir Tsimljanski, zamjenik načelnika glavne organizacione i mobilizacijske uprave ruskog Generalštaba.

Zakon, prvi put predložen u oktobru, uveden je „zbog sve veće upotrebe dronova dugog dometa od strane ukrajinskih oružanih snaga za napad na rusku teritoriju“, rekao je Tsimljanski, navodeći „prijetnju oštećenja kritične infrastrukture“.

Međutim, ovaj potez bi mogao osloboditi više trupa u ruskoj vojsci koje će biti poslane u Ukrajinu regrutovanjem rezervista za zaštitu granice zemlje.  

Putin je, također, potpisao zakon kojim se omogućava cjelogodišnja vojna regrutacija, što je ranije bilo moguće samo u dva godišnja ciklusa regrutacije u jesen i proljeće.

Novi zakon ima za cilj pojednostaviti birokratske procese koji su obično ometali ruske kapacitete za generiranje snaga velikih razmjera i mogao bi omogućiti Rusiji da brže poveća svoju vojsku i mobilizira snage ako je potrebno.

Regrutima u Rusiji je formalno zabranjeno slanje u borbe u inostranstvo, ali nakon što završe vojnu službu, apsorbiraju se u ruske rezervne snage, što im daje pravo da budu regrutovani u budućim mobilizacijskim akcijama.

Također je Putin dodijelio državne nagrade programerima podvodnog torpeda Posejdon i krstareće rakete Burevestnik, dva nuklearna oružja sposobna da nose nuklearno oružje.

Ruskog predsjednika je krajem oktobra Donald Trump kritikovao zbog testiranja rakete Burevestnik, za koju je Trump rekao da nije "prikladna".

Naizgled neustrašivo, Putin je u obraćanju na ceremoniji dodjele nagrada veličao "historijski značaj" oružja i objavio da je ruska ranija raketa Orešnik sposobna da nosi nuklearno oružje ušla u serijsku proizvodnju, prema ruskim državnim medijima.  

Putin je, također, nedavno izjavio da će Rusija početi sa pripremama za testiranje nuklearnog oružja, kao odgovor na slične planove koje su najavile SAD.

Govoreći na astanku visokih vojnih i odbrambenih zvaničnika u srijedu, ruski predsjednik je rekao da će Moskva poduzeti adekvatne mjere ukoliko druge zemlje provedu nuklearna testiranja.

Američki predsjednik Trump je 30. oktobra na Truth Social napisao da je naredio svom Ministarstvu rata da "počne testiranje našeg nuklearnog oružja na ravnopravnoj osnovi" sa rivalskim nacijama, navodeći Kinu i Rusiju.

Obje zemlje su negirale provođenje testiranja nuklearnog oružja i pozvale američkog predsjednika da očuva višedecenijski moratorij.