Sankcije SAD za naftnu kompaniju u Srbiji koja je u većinskom ruskom vlasništvu

Sankcije protiv najvećeg srpskog uvoznika nafte, većinski ruske kompanije NIS (Naftna industrija Srbije), stupile su na snagu u četvrtak ujutro nakon što kompanija nije dobila još jedno izuzeće od sankcija američkog Ministarstva finansija.

Iz NIS, koji snabdijeva više od 300 benzinskih pumpi u Srbiji, saopćeno je da je osigurano dovoljno nafte kako bi se izbjeglo ugrožavanje snabdijevanja potrošača.

„Trenutno kompanija ima dovoljne rezerve sirove nafte za rafiniranje i redovno snabdijeva svoje benzinske pumpe svim vrstama naftnih derivata“, navodi se u saopćenju NIS-a.

Zbog mogućnosti da strane platne kartice, poput MasterCard ili Visa, više neće biti podržane na benzinskim pumpama NIS-a, kupci će moći koristiti domaću platnu karticu Dina, gotovinu ili IPS metodu trenutnog plaćanja, saopćeno je iz kompanije.

Zbog zabrinutosti da bi sankcije mogle potencijalno dovesti do smetnji u snabdijevanju i gubitka radnih mjesta, iz NIS-a je saopćeno da „ostaje posvećen svojim prioritetima održavanja redovnog snabdijevanja naftnim derivatima na domaćem tržištu i osiguravanja socijalne stabilnosti svojih zaposlenika“.

„Plaćanje za veleprodajne transakcije i dalje će se prihvatati u dinarima“, saopćeno je iz NIS, „ispunjavajući svoje ugovorne obaveze prema partnerima, uključujući korporativne klijente i velike potrošače“.

Sankcije su prvobitno uvedene u januaru kao dio američkog procesa targetiranja ruskih energetskih kompanija nakon potpune invazije na Ukrajinu. Nakon toga, NIS je uspio osigurati niz izuzeća, a izuzeća su prestala 9.10.2025. ujutro.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je rekao da će Srbija sada pokušati riješiti problem razgovorima sa Rusijom o NIS-u, koji je 45 posto u vlasništvu ruskog državnog Gazpromnjefta i oko 30 posto u vlasništvu Srbije, dok je dodatnih 11 posto u vlasništvu kompanije sa sjedištem u Sankt Peterburgu za koju se navodi da je povezana sa Gazpromom.

„Razgovarat ćemo sa Rusima o svemu, jer sada nemamo o čemu razgovarati s Amerikancima, oni su se silom izvukli“, rekao je Vučić.

Većina sirove nafte koju Srbija uvozi stiže preko hrvatskog operatera naftovoda, Jadranskog naftovoda (JANAF).

Iz JANAF-a je saopćeno da su ove isporuke obustavljene, jer NIS nema potrebnu dozvolu za uvoz.

„JANAF Plc je dobio informaciju da kompanija NIS a.d. nije dobila dozvolu potrebnu za nastavak realizacije Ugovora o transportu sirove nafte, što znači da od 8. oktobra 2025. godine daljnja realizacija ugovora više neće biti moguća“, navodi se u saopćenju JANAF-a.

Vučić je izrazio zabrinutost da, kako bi izbjegla američke sankcije, nijedna međunarodna banka neće htjeti poslovati sa NIS-om, dok privatne banke u Srbiji "neće htjeti nestati ili propasti zbog tih sankcija".

Rekao je da se nada da NIS "neće otpustiti veliki broj radnika".

Sankcije će, također, pogoditi i benzinske pumpe NIS-a i Gazproma u Bosni i Hercegovini. Od četvrtka, sve Gazprom i NIS Petrol pumpe u Bosni i Hercegovini u vlasništvu NIS-a primat će samo gotovinske uplate. Bosanski mediji, također, izvještavaju da određeni proizvodi već nedostaju na njihovim policama.

Potpuna aktivacija sankcija dovodi u pitanje poslovanje NIS-a u Bosni i Hercegovini. Od marta prošle godine, bosanske banke zatvaraju bankovne račune sankcioniranih pojedinaca i kompanija, nakon upozorenja Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija da se na listi može naći i svaka institucija koja pruža finansijske usluge sankcioniranim pojedincima ili kompanijama.

OFAC je uveo mjere protiv NIS kao paket sankcija protiv dva najznačajnija ruska proizvođača i izvoznika nafte, Gazprom Nefta i Surgutneftegasa.

U januaru, kada je OFAC prvi put utvrodio sankcije NIS-u, ruski Gazprom je posjedovao 6,15 posto kompanije, a Gazprom Neft, podružnica, dodatnih 50 posto. Srbija je posjedovala nešto manje od 30 posto, a ostali manjinski dioničari nešto manje od 14 posto.

U februaru je Gazprom povećao svoje vlasništvo na 11,3 posto, a Gazprom Neft je smanjio svoj udio na 44,9 posto. Dana 19. septembra, ruska kompanija JSC Intelligence preuzela je kontrolu nad 11,3 posto vlasništva Gazproma.

Srbija je 2008. godine prodala 51 posto NIS-a, svoje jedine naftne kompanije, ruskom Gazpromu za, kako su kritičari rekli, povoljnu cijenu od 400 miliona eura, plus obećanu investiciju od 550 miliona.