Prozapadna vlada Armenije pobjedila na izborima uprkos ruskom pritisku 

Stranka armenskog premijera Nikola Pašinjana pobijedila je na izborima koji se smatraju ključnim za odluku hoće li se zemlja nastaviti približavati Zapadu. 

Pašinjanova centristička Stranka građanskog ugovora osigurala je 49,8 posto glasova, dok je Savez snažne Armenije zauzeo drugo mjesto sa 23,2 posto. Savez Armenije bio je treći sa 9,9 posto. 

Nedjeljno glasanje bili su prvi opći izbori od kada je Armenija, mala zemlja Južnog Kavkaza sa tri miliona stanovnika, pretrpjela teški vojni poraz od Azerbejdžana 2023. godine. 

Smatralo se da je to test nastojanja premijera Pašinjana da produbi veze sa Zapadom, dok se suočava sa sve većim ekonomskim pritiskom Rusije, svog najvećeg trgovinskog partnera i tradicionalnog saveznika. 

Pašinjan, koji je na vlasti od 2018. godine, proglasio je pobjedu u ponedjeljak nakon što su preliminarni rezultati pokazali da je njegova stranka osigurala više od 50 posto glasova. 

"Armenski narod je glasao za mir, regionalni prosperitet i saradnju", rekao je Pašinjan. 

Izbori su privukli značajnu međunarodnu pažnju na Armeniju. U ponedjeljak su Francuska i EU bile među evropskim silama koje su čestitale Pašinjanu, hvaleći bliže veze Armenije sa Zapadom. 

Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova, kako je citirala novinska agencija Tass, izjavila je da je na opozicione stranke vršen "neviđeni pritisak" i navela da je bilo "miješanja" Zapada. 

Zaharova je, također, rekla da su izbori pokazali da je armensko društvo "izuzetno polarizirano". 

Uspjeh Građanskog ugovora dogodio se uprkos padu domaće podrške Pašinjanu sa 54 posto u 2021. na oko 30 posto danas, prema anketama. 

Ukupno 19 stranaka i saveza učestvovalo je na izborima, ali malo njih je osvojilo dovoljno glasova da osvoji mjesto u nacionalnoj skupštini. Izlaznost je bila 59 posto, saopćila je izborna komisija. 

Konzervativna stranka Prosperitetna Armenija, koju predvodi biznismen Gagik Carukjan, zauzela je četvrto mjesto sa četiri posto glasova. 

Ova stranka, kao i Savez jake Armenije - koji predvodi rusko-armenski milijarder Samvel Karapetjan, i Savez Armenije - koji predvodi bivši predsjednik Robert Kočarjan, proruski su orijentirani. 

Armenija glasa dok Rusija vrši pritisak na prozapadnu vladu 

"Nastavit ćemo kurs približavanja Zapadu, ali ćemo, također, nastaviti naše učešće i članstvo u Evroazijskoj ekonomskoj uniji", rekao je Pašinjan nakon izbora. 

Krajem maja, ruski predsjednik pozvao je Armeniju da "što je prije moguće" održi referendum o tome da li da se pridruži EU ili da ostane u Evroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU) koju predvodi Rusija, carinskom bloku od kojeg Armenija ostvaruje korist.  

Prošlog mjeseca, ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je ekonomske koristi koje bi Armenija mogla izgubiti ako bi težila bližim vezama sa Zapadom - naglašavajući da je "kriza u Ukrajini započela naporima da se krene ka pristupanju EU". 

Rusija snabdijeva Armeniju plinom po cijeni od 177,50 dolara (132,90 funti) po 1.000 kubnih metara, dok cijene na evropskom tržištu, kako je Putin rekao Pašinjanu u aprilu, prelaze 600 dolara. 

Tokom dvije sedmice prije izbora, Moskva je zabranila izvoz armenskog cvijeća, mineralne vode, rakije, svježeg povrća i voća. 

Pašinjanovi napori da pokuša odvratiti svoju zemlju od Moskve uključuju donošenje zakona o pokretanju procesa pridruživanja EU i ubrzavanje mirovnog procesa sa susjednim Azerbejdžanom, putem sporazuma postignutog uz posredovanje SAD-a. Potonji mu je donio podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa. 

Također je bio domaćin velikog samita lidera EU i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u glavnom gradu Jerevanu ranije ove godine. 

Uprkos tome što Pašinjan razvija dobrodušne odnose s evropskim liderima, Armenija još uvijek nema ni status kandidata za EU, a članstvo u bloku je još uvijek daleko. 

Njegov gubitak popularnosti uglavnom je posljedica sukoba u Nagorno-Karabahu, planinskoj enklavi unutar Azerbejdžana koja je bila dom 100.000 etničkih Armenaca sve dok je Azerbejdžan nije silom zauzeo 2023. godine. 

Pašinjanovi kritičari mu nikada nisu oprostili što je činio ustupke u korist mira s Azerbejdžanom, poput odbijanja da se zalaže za oslobađanje bivših lidera Nagorno-Karabaha koji su u zatvoru u susjednoj zemlji. 

Mirovni sporazum s Azerbejdžanom, također, ostaje duboko kontroverzan, a jedna nedavna anketa pokazala je da 44 posto javnog mnijenja podržava sporazum, a 41 posto je protiv. 

U glavnom gradu Armenije, Jerevanu, rezultati izbora nisu dočekani s mnogo uzbuđenja i ljudi su nastavili svoje živote, kao i obično. 

Lala, 70, je vrtlarica koja se brine o ružama na centralnom gradskom Trgu Republike. Rekla je za BBC da je glasala za Pašinjana. 

"Uzbuđena sam. On je taj koji nas vodi ka miru, povećao je penzije i imamo besplatno zdravstvo, možemo vidjeti šta radi, ne glasamo za njega slijepo".  

Gohar, 40, rekla je da je skeptična u pogledu moguće budućnosti Armenije u EU. 

"Nemam nikakve dokaze da Evropska unija čeka Armeniju. Znamo da Gruzija čeka dugo, Turska čeka dugo".  

Kada je upitana o Pašinjanovoj mirovnoj agendi, rekla je: "Da, naravno, u Nagorno-Karabahu sada vlada mir, ali nema više Armena, ne želim da se ista stvar dogodi ovdje". 

Za Arshaka, 25, pitanje broj jedan na izborima su raseljeni ljudi iz Nagorno-Karabaha. 

"Njihovo je pravo da žive u miru kao što mi živimo", rekao je, dodajući: "Prije nego što razgovaramo o našim vanjskim odnosima s EU ili Rusijom, prvo bismo se trebali usredotočiti na temu raseljenih Armenaca iz Nagorno-Karabaha". 

Anahit i Kimma, obje 16-godišnjakinje, još su premlade da bi glasale, ali su rekle da su njihove misli formirane na osnovu onoga što su govorili članovi njihovih porodica. 

Anahit je studentica medicinskog fakulteta i rekla je da se nada da će vlada smanjiti troškove obrazovanja. 

Kimma je, u međuvremenu, rekla: "Nisam mislila da je bilo koji od kandidata dobar, ali sada kada je Pašinjan izabran, nadam se da će biti bolji nego što je bio prije".