Ruski napad dronovima na Poljsku. Šta se može zaključiti?

Ovo nije vojni napad, tako da Član 5 Statuta NATO nije bio uključen (mehanizmi Člana 4 NATO Ugovora su politički iskorišteni). Ali ovaj incident je postao ozbiljno upozorenje i test za Poljsku i NATO.

Prvo, vojna i politička reakcija Poljske i NATO-a. Drugo, reakcija SAD-a na ovaj incident. Uostalom, američki predsjednik Donald Trump je nedavno obećao novom poljskom predsjedniku Nawrotskom da će zadržati sigurnosne garancije za Poljsku od strane SAD-a. Treće, ovaj incident je trebao postati izgovor za rusku IPSO (informacijsko-psihološku specijalnu operaciju) u poljskom informacijskom prostoru, izazivajući novi val antiukrajinskih i antiratnih osjećaja u Poljskoj. Uostalom, to je bila demonstracija sile sa strane Rusije. Kažu da se ne bojimo NATO-a, SAD-a manje, a Poljske najmanje. Radimo ono što želimo.

Kako su Poljska, NATO i SAD prošli ovaj test? Blago rečeno, dvosmisleno je.

Uslijedila je vojna reakcija, uključujući i od strane NATO-a. Konačno, počeli su obarati ruske dronove, ne zatvarajući oči pred kršenjem zračnog prostora NATO-a. To jest, vojni mehanizmi NATO-a su djelovali. Ali njihova efikasnost izazvala je mnoga pitanja. Kako se ispostavilo, NATO nije spreman za takve grupne napade vojnih dronova. I govorimo samo o invaziji dvadesetak dronova, a ne o stotinama vojnih dronova koji redovno napadaju Ukrajinu. Kada se relativno jeftin ruski dron obori raketom koja košta stotine hiljada američkih dolara, to nije sasvim adekvatno (i čini se da većina dronova uopće nije oborena). Inače, kroz ovaj problem smo prošli prije tri godine. I NATO još uvijek nije spreman za ovo. NATO-ov sistem protivvazdušne odbrane za borbu protiv grupnih napada dronovima pokazao se nespremnim.

Još više pitanja ima o političkoj reakciji. Dijagnoza u Poljskoj i NATO-u bila je tačna, ali je reakcija na ovaj incident bila, kao i prije, previše spora i previše oprezna. A sa američke strane uopće nema jasne i opipljive reakcije na ovaj incident. Trumpova čudna objava na društvenoj mreži teško se može smatrati takvom reakcijom.

Zračni incident sa ruskim dronovima u Poljskoj Rusija je iskoristila kako bi pokušala potaknuti antiukrajinsko i antiratno raspoloženje u Poljskoj. Rusija je tvrdila da je Ukrajina kriva za ovaj incident (kažu da je ukrajinski sistem za elektronsko ratovanje odbacio ruske dronove i usmjerio ih prema Poljskoj). Stotine, ako ne i hiljade, ruskih botova širile su ovu priču u poljskom informacijskom prostoru. Bilo je "korisnih idiota" u samoj Poljskoj (citiram poljske političare), a nažalost i u našoj zemlji, koji su počeli distribuirati podatke sumnjive online ankete i širiti ruske narative usmjerene na povećanje poljsko-ukrajinskog neprijateljstva. Međutim, učinak ove informacijske specijalne operacije pokazao se ograničenim. Štaviše, poljski političari (iz različitih stranačkih tabora) i milioni Poljaka još jednom su shvatili da glavna prijetnja Poljskoj dolazi iz Rusije. O rastu stvarnih prijetnji iz Rusije postaju sve svjesniji u mnogim evropskim zemljama, posebno onima koje graniče s Rusijom.

Koje zaključke bi Poljska i NATO trebali izvući?

Prvo, potrebno je brže i efikasnije ojačati svoje odbrambene sposobnosti, posebno stvoriti  sistem ešalona protivvazdušne odbrane spreman da odbije i raketne napade i masovne napade vojnih dronova. Najoptimalnija opcija je da se Ukrajina integrira u ovaj sistem (barem u budućnosti, a sada barem djelimično). I dobro je što se o tome već govori na zvaničnom nivou. 11. septembra, predsjednik Volodimir Zelenski, tokom brifinga sa predsjednikom Finske, Aleksandrom Stubbom, izjavio je da ukrajinsko iskustvo i resursi trebaju postati dio evropskog sistema protivvazdušne odbrane kako bi se zaštitile granice od Rusije i Bjelorusije. Također je potrebno pripremiti protokole za vojno-politički odgovor NATO-a na različite oblike kršenja vazdušnog prostora NATO-a od strane Rusije (od izolovanih provokativnih kršenja do stvarnih borbenih napada na vojne objekte NATO-a).

Drugo, NATO trupe ne bi trebale zatvarati oči pred kršenjem zračnog prostora NATO-a od strane Rusije, već bi trebale odmah oboriti ruske dronove i rakete, uključujući i teritoriju Ukrajine, u regijama koje graniče sa zemljama NATO-a. I konačno, Rusiju treba čvrsto upozoriti da je neprihvatljivo napadati ukrajinske teritorije koje graniče sa zemljama NATO-a. NATO mora Rusiji pokazati snagu i odlučnost. U suprotnom, doći će do više od pukog ponavljanja incidenta koji se dogodio dolaskom ruskih dronova u Poljsku. Postojat će rizik od stvarnih vojnih napada Rusije, uključujući i hibridne, na pojedinačne vojne objekte u zemljama NATO-a.

U konačnici, očigledno je da se vojna podrška Ukrajini mora ojačati, uključujući i sredstva protivvazdušne odbrane.