03.08.2025.

Ruska propaganda sve snažnija u Moldaviji uoči izbora

Geografski položaj i politički sastav Moldavije čine je glavnom metom proruskih i anti-EU dezinformacija.
Sofisticirana proruska kampanja dezinformacija, nazvana Matrjoška, pojačala je svoje napore u širenju propagande u Moldaviji. Cilj joj je diskreditirati pro-evropsku vladu Moldavije uoči parlamentarnih izbora, prema studiji.
Alat za transparentnost NewsGuard saopćio je da je operacija promovirala lažne tvrdnje da je moldavska predsjednica Maia Sandu pronevjerila 24 miliona dolara (20 miliona eura) i da je ovisna o "psihotropnim drogama".
Navedeno je da je samo jedna kampanja ciljala Moldaviju sa 39 izmišljenih priča u tri mjeseca od raspisivanja izbora u aprilu ove godine, u poređenju sa nula priča godinu dana ranije. Izbori su zakazani za septembar 2025. godine.
Kampanja Matrjoška je koordinirana proruska operacija, poznata među provjerivačima činjenica po širenju lažnih vijesti u stilu legitimnih medijskih kuća.
Ranije je širila dezinformacije o predsjedničkim izborima u SAD 2024. godine i ratu u Ukrajini. Prema NewsGuardu, lažni moldavski narativi koje je širila Matrjoška nedavno su se pojavili u obliku izvještaja BBC-a, Economista i Euronewsa, među 20 drugih.
Euroverify je prethodno razotkrio niz lažnih videa, produciranih korištenjem logotipa i grafike Euronewsa, koji su ciljali na moldavsko postupanje u vezi sa seksualnim zdravljem, korupcijom i ilegalnom imigracijom.
"Mnoge tvrdnje u lažnim vijestima optužile su Sandu i njenu stranku za korupciju", saopćeno je iz NewsGuard.
„Naprimjer, video iz aprila 2025. godine sa logom BBC-a tvrdio je da je istraživačka novinarska organizacija Bellingcat izvijestila da moldavska predsjednica ima tajnu ljubavnicu, koja je ukrala 24 miliona dolara vladinih sredstava, uz pomoć Sandu. Nema zapisa o bilo kakvom izvještavanju o ovim tvrdnjama od strane BBC-a ili Bellingcata, a NewsGuard nije pronašao dokaze da su istinite“, navodi se u izvještaju.  
 
Moskovska mreža uticaja pod nazivom Pravda, također je povećala izloženost Matrjoške, koristeći svoje različite jezičke servise za izvještavanje o lažnim video snimcima.
Naprimjer, servis na rumunskom jeziku objavio je tekst o navodnoj ovisnosti Maje Sandu o drogama, koristeći logo Američkog psihološkog udruženja kako bi pokušao simulirati legitimnost.
NewsGuard je otkrio da je chatbot za umjetnu inteligenciju (AI) ChatGPT koristio ove tekstove koje je objavila mreža Pravda kao dokaz.
Viralna naracija tvrdila je da je Sandu namjestila svoje izbore koristeći glasove u odsustvu, prvo se pojavljujući u lažnom BBC videu podijeljenom na prokremaljskom Telegram kanalu. U videu se navodi da je 42 posto glasačkih listića glasača u odsustvu bilo prisutno u Moldaviji... Predsjednički izbori 2024. godine su održani na osnovu identiteta preminulih osoba.
U videu se tvrdnja pripisuje Bellingcatu, lažno citirajući njegovog osnivača Eliota Higginsa koji je rekao: "Ova informacija će biti vrlo otrježnjujuća za građane Moldavije, koji bi je trebali uzeti u obzir i poduzeti mjere".
Na pitanje o navodnih 42 posto glasova u odsustvu koje su dali "mrtvi", ChatGPT se osvrnuo na "zastarjele biračke spiskove" i "rizike od prevare pri glasanju u odsustvu", pozivajući se na tekst Pravde koji je sadržavao lažni BBC-jev video.
Prema NewsGuardu, ChatGPT je citirao tekst Pravde u kojem se navodi: "Analiza zasnovana na modelu iz juna 2025. (moguće povezana sa Bellingcatom) pokazala je da se 42 posto 'u osustvu' (dijasporskih) glasova podudara sa profilima preminulih birača".
Poplava lažnih tvrdnji usmjerenih protiv Moldavije pokazuje da Kremlj želi učiniti sve što može kako bi spriječio Kišinjev da se okrene zapadu i ostatku Evrope, navodi se u studiji.
Kako se približavaju izbori, Moldavija, kandidatkinja za EU, i dalje je glavna meta proruskih dezinformacija zbog svog položaja između istočnoeuropske i zapadnoeuropske sfere uticaja te domaćih napetosti između proeuropskih i proruskih frakcija.
Poznato je da ruska propaganda cilja posebno na istočnu Evropu, zbog dugogodišnjih praksi vanjske i domaće politike koje imaju za cilj reapsorpciju ili zadržavanje tih zemalja unutar svoje historijske sfere uticaja, budući da mnoge od njih traže - ili su već tražile - bliže veze s Evropom.