EU dodaje Rusiju na crnu listu FATF-a za pranje novca

Rusija je godinama na sivoj listi Radne grupe za finansijske akcije (FATF), što je predstavljalo neugodnost, ali ne sprečava ruske banke da vrše međunarodne transfere. Međutim, propisi koji okružuju zemlje na crnoj listi su mnogo strožiji i efektivno otežavaju učešće u globalnom finansijskom sistemu.

Kao što je istaknuto u naslovnoj priči bne IntelliNews-a „Ruski novac zarazio London“ iz 2015. godine, Rusi su dugo koristili sumnjive sheme i offshore bankarske utočišta za plaćanje robe i usluga u inozemstvu. Međutim, u eri prije Putina ove sheme su se više odnosile na izbjegavanje poreza kod kuće nego na pranje novca zarađenog od ilegalnih aktivnosti od strane organizovanih kriminalnih grupa.

Najpoznatiji skandal sa pranjem novca povezan je sa porodicom Borisa Jeljcina krajem 1990-ih. Mabetex grupa, švicarska inženjerska i građevinska kompanija sa sjedištem u Luganu, optužena je za plaćanje mita visokim ruskim zvaničnicima u zamjenu za unosne ugovore o renoviranju Kremlja. Vlasnik firme bio je Behgjet Pacolli, kosovsko-albanski biznismen, a skandal je otkrio ogromnu mrežu offshore bankovnih računa koji su korišteni za skrivanje novca.

Tadašnji šef odjela za upravljanje imovinom Kremlja, Pavel Borodin, navođen je kao centralna figura, odgovorna za dodjelu ugovora o renoviranju Mabetexu. Borodin je 2001. godine uhapšen u SAD-u po švicarskom nalogu za izručenje zbog navodnog pranja novca, iako su optužbe kasnije odbačene zbog nedostatka dokaza.

Italijanski bankarski rukovodilac iz Banca del Gottardo, odgovoran za istočnu Evropu, izradio je fotokopije kreditnih kartica porodice Jeljcin, uključujući potpise Jeljcina i njegovih kćeri, koji su se odnosili na Mabetexov račun u banci.

FATF se godinama opirao stavljanju Rusije na crnu listu, što će imati široke posljedice, uključujući i međunarodna energetska tržišta, gdje je Rusija i dalje aktivan igrač.

Odluka, o kojoj je EU izvijestila 3. decembra, obavezuje sve finansijske institucije koje posluju unutar bloka da primjenjuju pojačanu dubinsku analizu i obilje papirologije na sve transakcije koje uključuju ruske pojedince, subjekte ili imovinu. To uključuje strožiju provjeru identiteta klijenata, dublju istragu izvora transakcija i povećano izvještavanje nacionalnim jedinicama za finansijsko-obavještavanje.

„Ovaj potez će prisiliti sve finansijske institucije širom EU da povećaju kontrolu nad svim transakcijama koje uključuju Rusiju“, navodi se u izvještaju, dodajući da će ta mjera „dodatno finansijski izolovati Moskvu“.

Iako je FATF - globalno tijelo za postavljanje standarda o finansijskom kriminalu - suspendovao članstvo Rusije u februaru 2023. godine, godinu dana nakon njene potpune invazije na Ukrajinu, do sada nije formalno stavio zemlju na crnu listu. Odluka EU da djeluje nezavisno naglašava rastuću frustraciju u evropskim prijestolnicama zbog onoga što smatraju nedovoljnom globalnom akcijom protiv ruskih finansijskih mreža.

Stavljanje na crnu listu će uticati na širok spektar prekograničnih aktivnosti, od korespondentnog bankarstva i trgovinskog finansiranja do nekretnina, investicija i kripto transakcija.

Pravni i stručnjaci za usklađenost očekuju da će ova oznaka dodatno ograničiti ruski pristup evropskom finansijskom sistemu, koji je već ozbiljno ograničen uzastopnim talasima sankcija od 2022. godine, počevši od SWIFT sankcija koje su uvedene samo nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru.