„Branio bih našu naciju“: Poljaci se pripremaju za rastuću prijetnju rata

Ezary Pruszko se još uvijek sjeća obuke civilne odbrane iz svojih školskih dana u komunističkoj eri – čitanja karata, vještina preživljavanja i osjećaja da je opasnost od rata stvarna i uvijek prisutna.

„Moja generacija je odrasla sa tim prijetnjama. Niste morali objašnjavati zašto je to važno“, rekao je 60-godišnji Pruszko, dok je obnavljao te vještine u vojnoj bazi izvan Varšave nedavnog hladnog subotnjeg jutra. Sa desetinama drugih poljskih civila, obišao je sklonište u slučaju bombardovanja, stavljao gas maske i vježbao paljenje vatre pomoću kremena.

Obuka, osmišljena da poveća otpornost civila, bila je dio novog programa koji ima za cilj obučiti 400.000 poljskih građana do 2027. godine. Dobrovoljni program je otvoren za sve, od školaraca do penzionera.

„Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata“, rekao je poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz prilikom pokretanja programa. „Svako od nas mora imati vještine, znanje i praktično znanje za suočavanje s krizom“.  

U Poljskoj postoji naglašena svijest o tome kako je geografski položaj zemlje u središtu Evrope učinio zemlju historijski ranjivom na napade. Potpuna invazija na susjednu Ukrajinu 2022. godine dodatno je fokusirala pažnju na opasnost, a ove godine upadi dronova u poljski zračni prostor i val sabotažnih napada povezanih sa ruskim obavještajnim službama dodatno su pojačali uzbunu. Nedavno je dignuta u zrak željeznička pruga, a vlasti tvrde da je Rusija organizirala napad i da je postojala namjera da željeznička nesreća rezultira žrtvama.

Sve je to dovelo do preispitivanja razmišljanja o nacionalnoj sigurnosti. Vlada je odobrila nacrt budžeta za sljedeću godinu kojim će se potrošnja na odbranu povećati na 4,8 posto BDP-a, što je znatno više nego u gotovo svim drugim zemljama NATO-a. Nove zgrade moraju biti opremljene skloništima od bombi, a započeo je program ponovnog opremanja starijih skloništa u lošem stanju. Počela je izgradnja "istočnog štita" koji će se protezati duž granica zemlje sa Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad.

 

U isturenoj operativnoj bazi nekoliko kilometara od poljske granice sa Bjelorusijom, brigadni general Roman Brudlo, komandant 9. poljske oklopne konjičke brigade, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu potpuno promijenila sigurnosnu sliku za Poljsku.

„Mirna vremena su, nažalost, prošla i živimo u teškom, vrlo dinamičnom vremenu“, rekao je u intervjuu u svojoj terenskoj kancelariji, koja se nalazi unutar kontejnera u bazi. „Čitam novine, čujem vijesti, vidim analize koje rade različite obavještajne zajednice, a koje kažu da ćemo za jednu, dvije, pet godina imati mogućnost da se suočimo sa potpunom invazijom Rusije. Ne znam. Nadam se da ne“.  

Brudło se pridružio vojsci 1996. godine, rekao je, jer je bio obučeni mehaničar i "volio je tenkove". Nakon skoro tri decenije služenja, koje je uključivalo rotacije sa savezničkim snagama u Iraku i Afganistanu, priznao je da bi u ratu protiv dronova ili prijetnji sabotažom, njegova obuka u tradicionalnom ratovanju trebala biti revidirana.

"Nisam vezan za tenk, nisam zalijepljen za njega, i svi ovdje su, također, prošli obuku pripremajući nas za nove vrste zadataka", rekao je Brudlo. "Mislim da će [Rusija] izvršiti pritisak na nas na hibridni način, ispod praga rata, da nas umori, ali da ne pređe nivo kada se ujedinimo".

Kapetan Karol Frankowski, koji radi u komunikacijama za brigadu, ispričao je kako je tokom ljeta proveo mjesec dana na godišnjim NATO vježbama Saber Junction u Njemačkoj, gdje se pripremao sa drugim vojnicima iz više od desetak zemalja kroz iscenirane ratne situacije. Scenarij je uključivao hibridni napad neutvrđenog napadača, što je uzrokovalo narušavanje zakona i reda i uvođenje ratnog stanja.

„Moj posao je bio da kontaktiram lokalno stanovništvo tokom krize – imali su glumce koji su glumili šefa policije, lokalne novinare, druge građane – i morali smo se ponašati kao da je vanredno stanje“, rekao je Frankowski.

Jedna od hibridnih taktika Rusije, prema Brudłu i Frankowskom, jeste podsticanje „ilegalnih migracija“ na evropskim granicama. Trenutna uloga brigade je da pomogne graničarima u otkrivanju ljudi koji pokušavaju preći u Poljsku, a time i u Šengensku zonu, iz Bjelorusije. Senzori duž graničnog zida upozoravaju vojnike na svaki pokušaj prelaska. Dan prije posjete Guardiana, vojnici su rekli da su uhapsili muškarca iz Afganistana, koji će najvjerovatnije biti vraćen u Bjelorusiju.

„Radi zaštite naše zemlje, ovo je neophodno. Ne znamo ko je ovaj Afganistanac. Možda špijun ili možda neka osoba koja želi da uništi našu zemlju iznutra. Možda je čak i ruski špijun“, rekao je Frankowski.

Ideju da Moskva i Minsk koriste migracije kao oružje prethodna, nacionalistička vlada koristila je kao osnovu za nasilni obračun sa migrantima koji su prelazili granicu od početka krize 2020. godine. Zapanjujuće je da se otkako je progresivna koalicija Donalda Tuska preuzela vlast prije dvije godine, malo toga promijenilo.

Fokus na prijetnju iz Rusije naveo je čak i mnoge liberale, koji su ranije bili ogorčeni brutalnim tretmanom tražitelja azila na granici, da prihvate oštru politiku vlade, rekla je Aleksandra Chrzanowska, članica saveza aktivista i boraca za ljudska prava Grupa Granica.  

„Drama i tragedija onih koji dolaze ovdje da traže zaštitu više nisu zanimljive ljudima“, rekla je Chrzanowska.

Chrzanowska kaže da je nacionalna sigurnost važna, ali je fokus na migrante kao prijetnju nazvala „krajnje desničarskom, rasističkom naracijom“ koja nije zasnovana na činjenicama. Ona i drugi aktivisti sada su usamljeni glasovi koji se zalažu za ljudska prava onih koji pokušavaju preći granicu. Debata o migracijama u Poljskoj, kao i u mnogim evropskim zemljama, pomjerila se daleko udesno, a ovdje navodna veza između migracija i Rusije čini retoriku još snažnijom.

Spremni za borbu

Pored graničnog zida, koji je izgradila prethodna vlada duž većeg dijela granice sa Bjelorusijom, novi "istočni štit" uključivat će rovove i utvrde duž cijele bjeloruske i kaljingradske granice, kako bi se stvorila barijera protiv potencijalne invazije.

Ali ako dođe do rata, najvjerovatnije neće biti tradicionalni, gdje tenkovi prelaze granicu. Štit će, također, uključivati GPS tornjeve i druge tehnološke instalacije, kako bi se zaštitili od upada dronova.

U Gołdapu, gradu od oko 15.000 stanovnika, samo nekoliko kilometara od granice sa  Kalinjingradom, lokalno stanovništvo je bilo optimistično u pogledu Rusije na svom pragu. "Prijetnja utiče na način razmišljanja, ali iskreno, bio bih više zabrinut da živim u Varšavi. Strateški, neće nas ovdje ciljati", rekao je Piotr Bartoszuk, 45, šef strukovne škole u Gołdapu.

Početkom 2000-ih, lokalno stanovništvo je redovno prelazilo granicu, rekao je. Poljaci su punili gorivo jeftinijim ruskim benzinom, Rusi su išli u kupovinu ili razgledavanje. Sada je granica zatvorena, zgrade u kojima su se nekada nalazili bar i mjenjačnica leže napuštene i obrasle visokom travom.

„Rusija je definitivno prijetnja, ali ne velika, jer smo u NATO-u, zaštićeni smo i ne mislim da bi nas tek tako iznenada napali, kao što su to učinili s Ukrajinom“, rekla je 15-godišnja Kornelia Brzezińska, koja se nada da će se pridružiti vojsci i studira vojni smjer na fakultetu.

Međutim, ako bi zemlja bila napadnuta, ona ne bi oklijevala da se bori.  

„Išla bih na front. Zaista volim Poljsku. To nije nešto što kažem olako. Ne bih napustila našu naciju – branila bih je“, rekla je Kornelia.

Vani, na zidovima zgrade fakulteta, bile su vidljive pruge urezane u crvenu ciglu od šrapnela, namjerno ostavljene kao podsjetnik na razaranje koje je Poljska prouzrokovala Drugim svjetskim ratom. Malo je preživjelih iz tog rata koji su danas živi, ali generacijska sjećanja podstiču strahove od sljedećeg potencijalnog rata, posebno među starijim Poljacima.

Kako se dan obuke u vojnoj bazi izvan Varšave bližio kraju, Pruszko je rekao da je, također, organizovao da zaposleni u njegovoj kompaniji prođu isti kurs preživljavanja koji je upravo prošao on.

„Mnogi mlađi zaposlenici odrasli su u EU, u vrijeme mira, sa malo svijesti o opasnostima kojih se mi starije generacije sjećamo. Nadam se da nam nikada neće trebati ove vještine, ali želim da znaju šta da rade ako ikada dođe taj trenutak“, rekao je Pruszko.