Rusija podstiče rast broja migranata u hibridnoj ratnoj taktici
Rusija koristi migracije kao oružje kako bi destabilizirala Evropu, koristeći nasilje i mreže trgovine ljudima u Libiji. Ova strateška taktika hibridnog ratovanja ima za cilj sijanje podjela između Evrope i Ukrajine, dok istovremeno koristi kretanje ljudi kao oružje za geopolitičku dobit.
Finska nastoji produžiti svoj zakon o vanrednom stanju, koji bi joj omogućio da odbija zahtjeve za azil na ruskoj granici. Zakon, koji ističe u julu 2025. godine, bio bi produžen do kraja 2026. godine prema novom prijedlogu parlamentu.
Finske vlasti tvrde da Rusija koristi migracije kao oružje, usmjeravajući ljude preko finske granice kako bi destabilizirala regiju.
„Korištenje migracija kao oružja postalo je ozbiljna i uporna hibridna prijetnja“, rekao je evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius 7. jula, upozoravajući da ruska taktika sada predstavlja „nove izazove za cijelu EU“.
Rusija očajnički želi stvoriti migracijsku krizu koju bi Evropa mogla podnijeti. Uspjet će ako Evropa nastavi ignorirati ovakva upozorenja.
Libija je sada ključni front u ovoj strategiji.
Rastući uticaj Moskve u Libiji daje Kremlju prednost nad migrantskim rutama preko Mediterana, kažu evropski zvaničnici.
Povjerenik EU za migracije Magnus Brunner i zvaničnici iz Italije, Grčke i Malte otputovali su u Libiju 8. jula kako bi pozvali na strožiju kontrolu migracija - ali im je, prema izvještajima, uskraćen ulazak zbog "problema sa protokolom".
Samo nekoliko dana ranije, više od 1.200 migranata stiglo je na Krit i Gavdos iz Libije i smješteno je u privremene kampove, izvijestio je InfoMigrants.
Zapadne obavještajne službe smatraju ruske akcije u Africi, posebno u Libiji, drugom najhitnijom prijetnjom nakon rata u Ukrajini, izvijestio je The Times.
Rusko korištenje migracija kao oružja nije novo. Još 2021. godine, Centar za studije Rusije i Evroazije izvijestio je da je „nagomilavanje migranata na poljskoj granici potpuno vještačko i da ga je uzrokovao Kremlj kao dio svoje kampanje hibridnog ratovanja protiv Zapada“.
Tvrdnja Kremlja da nema nikakve veze s migrantskom krizom podjednako je ruska dezinformacija, kao i njegovo dugogodišnje poricanje da ruske snage sigurnosti djeluju u Ukrajini.
Šta je naoružana migracija?
Preplavljivanjem granica, dijeljenjem država EU i podsticanjem političkog ekstremizma, Moskva nastoji narušiti koheziju Evrope i odvratiti pažnju od rata koji vodi u Ukrajini.
Rusija može „otvarati i zatvarati slavinu“ migracije kako joj se prohtije, rekao je za Telegraph Kilian Kleinschmidt, humanitarni stručnjak.
„Migracija je, kao što znamo, postala glavna tema političke desnice i populista. Rusi očito koriste tu temu kako bi uznemirili Evropu i uticali na izbore“, dodao je Kleinschmidt.
On kaže da je slična taktika korištena 2019. godine, neposredno prije evropskih izbora, kada je talas migranata tiho potisnut prema sjeveru kroz Tursku i Grčku.
2016. godine Ankara je zaprijetila da će preplaviti Evropu - koja se već bori s masovnim dolaskom migranata iz Turske u Grčku - milionima sirijskih izbjeglica ako se određeni zahtjevi ne ispune.
Pod pritiskom, EU je obećala Turskoj šest milijardi eura za finansiranje preseljenja sirijskih izbjeglica, liberalizaciju viza EU i ubrzanje pregovora o članstvu Turske u EU.
Turska je ponovila uspješnu taktiku 2019. godine. Bilo kakve sankcije protiv zemlje ili osuda zbog njene vojne intervencije u Siriji natjerale bi turskog predsjednika Erdogana da „otvori kapije i pošalje 3,6 miliona izbjeglica u njenu zemlju“, upozorio je Erdogan.
Rusija prisiljava migrante da pređu finsku granicu
Finska je "zakonom o vanrednom stanju" zatvorila svoju granicu sa Rusijom dugu 1.340 kilometara. Privremeni zakon je "zakon koji se bori protiv instrumentalizacije migracija - ciničnog oblika hibridnog uticaja koji koristi Rusija", izjavila je Elina Valtonen, finska ministrica vanjskih poslova, u martu 2024.
Helsinki je izvijestio da je gotovo 1.000 migranata bez dokumenata prešlo u Finsku iz Rusije u dvije sedmice prije zatvaranja granice - u poređenju sa manje od 100 tražilaca azila u prvoj polovini 2023. godine, prema izvještajima.
Rute s Bliskog istoka do Finske otvoreno su oglašavane na Telegramu za cijene do 2.800 dolara, izvijestio je Helsingin Sanomat. Mnogi migranti stigli su na potpuno novim biciklima, podijeljenim kako bi se zaobišla ruska zabrana približavanja graničnim prijelazima pješice, izvijestio je BBC.
Dok su neki evropski političari priznali prijetnju, stručnjaci iz Chatham Housea upozoravaju da su odgovori EU i dalje neadekvatni protiv sve veće upotrebe migracija kao oružja od strane Rusije.
Migracije iz Libije u Evropu
Općenito, ilegalni prelasci granice u EU smanjeni su za 20 posto početkom 2025. godine, ali jedna ruta raste: Centralni Mediteran, gdje Libija ostaje glavna polazna tačka, izvijestio je Frontex.
Od januara do februara 2025. godine, dolasci putem centralnosredozemne rute zabilježili su najveći porast dolazaka u EU sa 48 posto u odnosu na prethodnu godinu, izvještava Frontex. Više od 28.000 migranata stiglo je u Italiju iz Libije ove godine - preko 550 ih je umrlo na ovoj ruti samo ove godine.
Krijumčari koriste snažne glisere kako bi nadmudrili vlasti, naplaćujući između 5.000 i 8.000 eura po osobi.
Mnogi bangladeški migranti sada dominiraju ovim tokom, legalno stižući u Libiju putem radnih ugovora, a zatim kupujući "pakete" od 10.000 eura, uključujući prijevoz i smrtonosni prelazak mora.
Mučeni u Libiji i mrtvi u moru - priča se nikad ne mijenja
Centralni Mediteran je najsmrtonosnija migracijska ruta na svijetu. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) procijenila je da je samo u prvih pet mjeseci 2025. godine 651 osoba umrla, a hiljade su nestale na moru.
Stotine dokumentovanih ljudskih ostataka otkrivene su duž libijskih obala koje se ne mogu povezati ni sa jednim poznatim brodolomom.
Tokom jula 2025. godine, više od 500 migranata dnevno se u prosjeku iskrcava na Krit, čime se ukupan broj dolazaka iz Libije u Grčku u ovoj godini povećao na više od 8.000.
Rusko korištenje Libije za vlastitu stratešku dobit
Rusija iskorištava svoje prisustvo u Libiji iz nekoliko razloga: da bi dobila pristup ključnim zalihama energije i morskim lukama, uspostavila vojne baze i olakšala protok migranata, pretvarajući kretanje ljudi u oružje protiv Evrope.
Odnosi Rusije i Libije razvijali su se tokom nekoliko decenija, ali su se produbili 2008. godine, kada je ruski lider Vladimir Putin otkazao 4,5 milijardi dolara libijskog duga u zamjenu za velike ugovore sa ruskim kompanijama, od kojih su mnogi uključivali sovjetsko oružje, izvijestili su ruski mediji.
Moskva je 2015. godine učvrstila svoj odnos s Libijskom nacionalnom armijom (LNA) i njenim komandantom, Khalifom Haftarom. Rusija je pristala rasporediti privatne vojne kompanije, poput Wagnera, sada poznatog kao "Afrički korpus", kako bi pružili vojnu podršku LNA. To je Rusiji dalo značajnu političku i vojnu prednost.
Ruske snage u Libiji nisu nasumične, već dio proračunate strategije;
Destabilizirati Evropu stvaranjem političkih i društvenih kriza povezanih s migracijama.
Izvlačiti profit kroz operacije krijumčarenja i trgovine ljudima.
Jačati veze s Haftarom kako bi se osigurale vojne baze i pristup resursima.
Wagner je intenzivirao sukob, što je rezultiralo time da su hiljade Libijaca pobjegle iz svojih domova, a većina njih se uputila prema Evropi.
Gubljanje ruskog prisustva u Libiji ubrzano je nakon sloma Assadovog režima u Siriji početkom decembra 2024. godine, a Moskva je premjestila veći dio svoje opreme i snaga zrakom i morem u nekoliko baza u Libiji koju kontrolira LNA.
Te baze, posebno u Bengaziju i Tobruku, koje su ključna središta za trgovinu migrantima, sada služe kao logistička središta za opskrbu ruskih operacija širom Afrike.
Migracijske rute su "neodvojive" od područja u kojima djeluju Wagner i druge ruske paravojne formacije.
"Ništa se ne događa u istočnoj Libiji bez odobrenja Haftara i njegove porodice", rekao je Jalel Harchaoui, analitičar Kraljevskog instituta za ujedinjene službe (RUSI).
Putin ne bi ništa više volio nego da Evropu drži zauzetom i podijeljenom oko Libije, uplašenom ilegalnom imigracijom, paraliziranom desničarskim populizmom koji prijeti samoj ideji EU.
Operacije krijumčarenja ljudi u Libiji
Saddam Haftar, sin komandanta LNA, Khalife Haftara, kojeg je Španija tražila 2024. godine zbog krijumčarenja oružja, postao je glavni kontakt Rusije u Libiji.
Mnogi afrički migranti se kreću kopnom, ali drugi - čak iz Bangladeša - lete na aerodrom Benina, koji kontroliše Haftar, preko sirijskog avioprevoznika Cham Wings Airlines.
Od 2020. godine, Cham Wings je imao dva puta sedmično letove iz Damaska za Beninu u Bengaziju, čak su neke reklamirali kao "migrantske letove" na Facebooku, izvijestio je Tarek Megerisi, analitičar Evropskog vijeća za vanjske odnose.
Ovo je podstaklo mračnu mrežu trgovine ljudima pod Sadamovom kontrolom.
"Rusija je sve ovo iskoristila kako bi pomogla Haftarovom potencijalnom nasljedniku, Sadamu Haftaru, da proširi ulogu Libije kao žarišta za krijumčarenje oružja, droge, goriva - i ljudi", izjavio je Megerisi.
Između januara 2021. i marta 2022. godine, Cham Wings je obavio najmanje 187 letova, prevezavši do 32.538 ljudi, dok je broj dolazaka migranata iz Libije u Italiju porastao na oko 21.000.
Cham Wings je, također, intenzivno koristio Wagner za vojni transport, ponekad preko ruskih vojnih zračnih baza u Siriji.
Oni koji koriste "migrantski let" predaju se Haftarovim snagama, drže se dok se ne plate, a zatim se šalju na "lansirne tačke" za brodove koji idu prema Evropi. Sadamova obalska straža traži mito između 100 dolara po migrantu za manje brodove (od oko 300-550 ljudi) ili fiksnu naknadu od 80.000 dolara za veće brodove, izvještava Megerisi.
Mnogi od ovih migranata došli su iz područja pod kontrolom Wagnera. U prva tri mjeseca 2023. godine, 20.000 migranata stiglo je u Italiju, u odnosu na 6.100 u istom periodu 2022. godine. Italijanska vlada krivi Wagner za orkestriranje naleta, kao odmazdu protiv zemalja koje podržavaju Ukrajinu.
„Mislim da je sada sigurno reći da je eksponencijalni porast migracijskog fenomena koji napušta afričke obale... dio jasne strategije hibridnog ratovanja koju provodi Wagnerova divizija“, kaže Guido Crosetto, ttalijanski ministar odbrane.
Megerisi je, također, otkrio da je Cham Wings prevozio migrante iz Damaska u Minsk, Bjelorusija - još jedan znak dubokog učešća Rusije u ovom hibridnom ratovanju.
Wagnerova uloga u masovnim migracijama iz Libije
U 2024. godini, 787.000 ljudi koji su migranti i izbjeglice bili su u jednom trenutku prisutno u Libiji, izvijestili su Ljekari bez granica (MSF).
Ruski savezničke milicije poput Wagnera pogoršale su ljudsku patnju koju migranti u Libiji doživljavaju eksploatacijom, nasilje i zanemarivanje.
„Ljudi u pokretu su sastavni dio ekonomskog modela koji su uspostavile milicije, uz saučesništvo Evropske unije i njenih država članica, s ciljem iznuđivanja novca od njih“, kaže Steve Purbrick iza Ljekara bez granica.
Mnogi migranti dolaze legalno - posebno Bangladešani s radnim vizama - ali su potom pritvoreni, mučeni, iznuđeni, trgovani, napadnuti ili seksualno zlostavljani od strane milicija povezanih s Wagnerom i Haftarom.
Snage koje podržava Rusija guraju migrante u opasne pustinjske zone, blokiraju sigurnije tranzitne rute i civilne domove te podržavaju brutalne pritvorske logore pune kršenja ljudskih prava. To prisiljava migrante na smrtonosne brodske rute prema Evropi kao njihov jedini bijeg.
Wagner grupa je doprinijela smrtonosnom naslijeđu mina i zamki razasutih po predgrađima Tripolija koje su ljudima otežale povratak u svoje domove.
2019. godine Wagner je optužen za pucanje na migrante u zatvorima i postavljanje mina u blizini civilnih domova. Više od 100 civila, uključujući migrante, ubijeno je ili osakaćeno minama.
Istražitelji su pronašli Wagnerov računarski tablet koji prikazuje mine koje su postavili na 35 različitih mjesta u blizini civilnih zgrada, izvijestio je IOM.
Milicije često upadaju u domove migranata, odvodeći ih u pritvorske centre dok istovremeno vrše fizičko i seksualno zlostavljanje. Iako Wagner možda ne vodi direktno pritvorske centre, njihovo prisustvo omogućava i štiti milicije koje ih vode.
Oslobođeni migranti se često skrivaju ili postaju beskućnici, bojeći se ponovnog hapšenja. To rezultira time da mnogi od njih riskiraju opasan prelazak mora do Evrope, plaćajući krijumčare povezane s Wagnerom i Haftarom, upravo onim milicijama koje su ih natjerale da pobjegnu.
„Nestabilnost i kršenje ljudskih prava u pritvorskim centrima za migrante doprinose porastu broja migranata koji se kreću prema južnoj Evropi“, izvijestile su studije sigurnosti Georgetowna.
Kako Rusija namjerava posijati podjele u Evropi
Ukrajini je hitno potrebna snažna, jedinstvena podrška Evrope tokom ruske invazije. Ali rastući tokovi migranata podstiču populističku i antiimigrantsku politiku unutar zemalja EU, ugrožavajući to jedinstvo.
Masovne migracije pružaju Kremlju velike dobitke za Rusiju. Veliki broj migranata koji pokušavaju preći u Evropu opterećuje već rastegnute mjere sigurnosti granica.
Dok se Ukrajina bori na istoku, Poljska i Litvanija moraju ojačati svoje sjeverne granice protiv povećanog broja prelazaka migranata.
Kremlj može dobiti ključne informacije o tome kako vlade i društva reaguju na migrantsku krizu, pružajući Rusiji plan za destabilizaciju ciljane zemlje u budućnosti.
Zemlje poput Mađarske i Slovačke, pozivajući se na zabrinutost zbog migracija, odgodile su ili razvodnile pakete podrške Ukrajini.
Ruske dezinformacijske mreže šire narativ da „Ukrajinci nisu dobrodošli u Evropi“ ili „Ukrajinska podrška uzrokuje migracijski haos“.
To je dovelo do toga da su ukrajinske izbjeglice u Moldaviji, Rumuniji, Poljskoj i Slovačkoj doživjele određeno antimigrantsko ponašanje i diskriminaciju, čak i u vrijeme kada je evropska podrška ukrajinskim izbjeglicama bila na vrhuncu, izvijestilo je Evropsko vijeće za vanjske odnose.
„Umor od izbjeglica je Putinovo očekivanje; to je ujedno i propagandna taktika kojom Kremlj gradi na evropskim mitovima i strahovima o migracijama u širem smislu kako bi podstakao otpor prema ukrajinskim izbjeglicama“, ističe Mireia Faro Sarrats iz Evropskog vijeća za vanjske odnose.
Ove poruke iskorištavaju rastući zamor od migracija u Evropi, smanjujući podršku javnosti za daljnju vojnu i finansijsku pomoć Kijevu.
Podjela među saveznicima NATO-a i Zapada u cjelini kroz masovne ilegalne migracije dio je šire ruske strategije hibridnog ratovanja: korištenje migracija kao alata za slabljenje političke kohezije Evrope i smanjenje pomoći Ukrajini kada je najpotrebnija.