Rusija i Ukrajina dogovorile nove razmjene ratnih zarobljenika, ali bez napretka u pregovorima o prekidu vatre

Rusija i Ukrajina su razgovarale o daljnjim razmjenama zarobljenika tokom kratke sesije mirovnih pregovora u Istanbulu, ali su strane ostale i dalje prilično udaljene po pitanju uslova prekida vatre i mogućeg sastanka lidera dvije države.

„Imamo napredak na humanitarnom planu, bez napretka u vezi sa prekidom neprijateljstava“, rekao je glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov, nakon razgovora koji su trajali samo 40 minuta.

Rekao je da je Ukrajina predložila da se prije kraja augusta održi sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

„Slaganjem s ovim prijedlogom, Rusija može jasno pokazati svoj konstruktivan pristup“, dodao je Umerov.  

Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao je da bi poenta sastanka lidera trebala biti potpisivanje sporazuma, a ne „razgovor o svemu ispočetka“.

Ponovio je poziv Moskve za niz kratkih prekida vatre u trajanju od 24 do 48 sati kako bi se omogućilo preuzimanje tijela. Ukrajina kaže da želi trenutno i mnogo duže primirje.

Razgovori su održani nešto više od sedmicu dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio teškim novim sankcijama Rusiji i zemljama koje kupuju njene izvozne proizvode ukoliko se mirovni sporazum ne postigne u roku od 50 dana.

Nije bilo znakova bilo kakvog napretka ka tom cilju, iako su obje strane rekle da se razgovaralo o daljim humanitarnim razmjenama nakon serije razmjena zarobljenika, od kojih se posljednja dogodila nedavno.

Medinski je rekao da su se pregovarači složili da razmijene najmanje još 1.200 ratnih zarobljenika sa svake strane, a Rusija je ponudila da preda još 3.000 ukrajinskih tijela.

Rekao je da Moskva radi na popisu od 339 imena ukrajinske djece za koju je Kijev optužuje za otmicu. Rusija poriče tu optužbu i kaže da je ponudila zaštitu djeci odvojenoj od roditelja tokom rata.

„Neka od djece su već vraćena u Ukrajinu. Rad na ostatku je u toku. Ako se pronađu njihovi zakonski roditelji, bliski rođaci ili predstavnici, ova djeca će se odmah vratiti kući“, rekao je Medinski.

Umerov je rekao da Kijev očekuje „dalji napredak“ kada su u pitanju ratni zarobljenici, dodajući: „Nastavljamo insistirati na oslobađanju civila, uključujući djecu“.

Ukrajinske vlasti kažu da je najmanje 19.000 djece prisilno deportovano.

Prije razgovora, Kremlj je umanjio očekivanja, opisujući stavove dvije strane kao dijametralno suprotne i rekavši da niko ne bi trebao očekivati čuda.

Sa trajanjem od 40 minuta, sastanak je bio čak kraći od prethodnih susreta dvije strane 16. maja i 2. juna, koji su ukupno trajali manje od tri sata.

Aleksandr Bevz, član ukrajinske delegacije, rekao je da je Kijev predložio sastanak Putina i Zelenskog u augustu, jer bi se to uklopilo u rok koji je Trump postavio za dogovor.

Putin je odbio prethodni izazov ukrajinskog predsjednika da se sastanu lično i rekao je da ga ne smatra legitimnim vođom jer Ukrajina, u kojoj je proglađeno vanredno stanje, nije održala nove izbore kada je petogodišnji mandat Zelenskog istekao prošle godine.

Trump je popravio odnose sa Zelenskim nakon javne svađe s njim u Bijeloj kući u februaru, a u posljednje vrijeme izražava sve veću frustraciju Putinom.

Tri izvora bliska Kremlju rekla su prošle sedmice za Reuters da će Putin, nepokolebljiv Trumpovim ultimatumom, nastaviti borbu u Ukrajini dok se Zapad ne angažira pod njegovim uslovima za mir, te da bi se njegovi teritorijalni zahtjevi mogli proširiti kako ruske snage napreduju.