Ko predvodi, a ko zaostaje u demokratiji i reformama u Istočnom partnerstvu EU?

Ruska agresija protiv Ukrajine dramatično je promijenila sigurnosni pejzaž kontinenta i navela EU da intenzivira svoj angažman sa zemljama Istočnog partnerstva – Armenijom, Azerbejdžanom, Bjelorusijom, Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom. Istovremeno, vlade ovih zemalja slijede sve divergentnije demokratske putanje, dodatno otkrivajući rastuće razlike u njihovom strateškom usklađivanju sa EU, političkoj volji za demokratijom i kapacitetima za reforme.

Više od decenije, Forum civilnog društva Istočnog partnerstva, platforma civilnog društva koja podržava demokratsku transformaciju i evropske integracije u zemljama Istočnog partnerstva, prati napredak ovih zemalja u demokratiji, dobrom upravljanju i konvergenciji politika sa EU. Ovaj rad je sadržan u njegovoj vodećoj dvogodišnjoj publikaciji, Indeksu Istočnog partnerstva, alatu za praćenje zasnovanom na doprinosima više od 60 regionalnih stručnjaka, osiguravajući lokalno utemeljene, nezavisne analize i preporuke za EU, nacionalne vlade i civilno društvo.

Izdanje Indeksa Istočnog partnerstva za 2025. godinu otkriva da su, uprkos stalnim vanjskim i unutrašnjim izazovima, Moldavija i Ukrajina, zemlje koje su najviše rangirane u Indeksu, ostvarile napredak u oblastima kao što su odgovornost države, nezavisni mediji, tržišna ekonomija, energetska i transportna politika. Moldavski napori za institucionalno poboljšanje ilustrirani su programom SPRINT, inicijativom za profesionalni razvoj mladih javnih službenika koja je pokazala obećavajuće rane rezultate u jačanju vještina i povećanju privlačnosti javnog sektora. U Ukrajini, napredak u više sektora odražava izuzetnu otpornost društva i snažnu posvećenost demokratiji i integraciji u EU. Međutim, predstoji značajan posao za obje zemlje kandidate kako bi se smanjili nedostaci, posebno u nezavisnosti pravosuđa, zaštiti ljudskih prava i borbi protiv korupcije, što su svi ključni prioriteti za pregovore o pristupanju EU.

Armenija je, također, poboljšala svoje ukupne rezultate, posebno u transportu, energetici, tržišnoj ekonomiji i implementaciji ciljeva održivog razvoja. Međutim, situacija u pogledu dobrog upravljanja i vladavine prava ostaje krhka, što pokazuju blagi padovi u nekoliko ocjena.

Iako je ukupni rezultat Gruzije ostao nepromijenjen u odnosu na prethodno izdanje Indeksa, oštar pad u demokratskim pravima, izborima i pluralizmu, odgovornosti države, nezavisnim medijima, slobodi mišljenja, izražavanja, okupljanja i udruživanja, nezavisnosti pravosuđa i borbi protiv korupcije odražava oštre realnosti koje doživljava civilno društvo. Ovi zastoji naglašavaju značajno odstupanje od demokratskih normi koje je stvorila Stranka Gruzijski san. Indeks posebno ističe studiju slučaja o zloupotrebi tehnologija elektronskog glasanja tokom parlamentarnih izbora u Gruziji 2024. godine. Uprkos ovim izazovima, građani Gruzije i civilno društvo ostaju nepokolebljivo proevropski orijentirani i nastavljaju da se zalažu za demokratske vrijednosti sa izuzetnom odlučnošću.

Azerbejdžan i Bjelorusija imaju najgore rezultate u gotovo svim oblastima demokratije, dobrog upravljanja i vladavine prava. Obje zemlje i dalje zatvaraju političke protivnike i intenzivirale su progon novinara i civilnog društva. Kako bi odgovorila na pogoršanje stanja ljudskih prava u Azerbejdžanu i Bjelorusiji, EU bi trebala uspostaviti jasan pravni okvir za rješavanje slučajeva političkog zatvaranja i pružiti sveobuhvatnu podršku političkim zatvorenicima i njihovim porodicama.

Kako EU napreduje u saradnji sa zemljama Istočnog partnerstva, ključno je kombinirati principijelnu podršku sa aktivnim angažmanom civilnog društva. Kao što je istaknuto u Indeksu, održivo učešće civilnog društva ostaje ključni pokretač demokratskog napretka u regionu.