Izazivanje nepoštivanja suda
Trumpova odluka da isporuči smrtonosno oružje Ukrajini nije jedini razlog zašto bi Putin trebao biti zabrinut
Posljednjih dana svjedočili smo nekim od najgorih napada na ukrajinske civile od početka rata u februaru 2022. godine. Prema riječima Danielle Bell, šefice Misije Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini (HRMMU), „Porast napada raketama dugog dometa i dronovima širom zemlje donio je još više smrti i razaranja civilima daleko od linije fronta“.
U stvari, prema novim podacima HRMMU-a, koji je pratio gubitke života tokom svih velikih ruskih bombarderskih ofanziva, mjesečna stopa žrtava među civilnim stanovništvom Ukrajine u junu bila je najveća u više od tri godine. Civilne žrtve uključivale su 232 smrtna slučaja, a dodatnih 1.343 Ukrajinaca je povrijeđeno u roku od mjesec dana.
Koliko god uslovi za civile postali teški, porast ruskog nasilja mogao bi, također, označiti prekretnicu u korist Ukrajine. Američki predsjednik Donald Trump sada je signalizirao promjenu svog stava, za koju se Ukrajinci i njihovi saveznici širom Zapada nadaju da će se održati.
Trumpova odluka da isporuči smrtonosne projektile (koje plaća Evropa) koji će omogućiti Ukrajini da nastavi borbu protiv ruske agresije odražava njegov spori gubitak povjerenja u spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina da pregovara o mirovnom sporazumu. Slično tome, Trumpova prateća prijetnja uvođenjem novih sankcija dolazi kao odgovor na Putinov neuspjeh da ispuni data obećanja.
Putin ima još jedan razlog za brigu. Dana 15. jula, ukrajinski parlament je ubjedljivom većinom glasao za osnivanje, zajedno sa Vijećem Evrope, specijalnog suda za suđenje Rusiji za zločin agresije protiv Ukrajine. Ukrajinska odluka ratificira sporazum koji je potpisan u Strasbourgu 25. juna, tokom prve posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vijeću Evrope.
Sada je poslan nedvosmislen signal da neće biti sigurnog utočišta za Putina i kliku koja je donijela odluku o pokretanju agresivnog rata protiv Ukrajine. Budući tribunal će omogućiti istrage svih najviših lidera ruske države. Dok šefovi država, šefovi vlada i ministri vanjskih poslova imaju lični imunitet od krivičnog gonjenja, to neće biti prepreka prikupljanju dokaza protiv njih i spremnosti za podizanje formalne optužnice čim napuste funkciju.
Sporazum slijedi nakon što je Vijeće Evrope suspendovalo pravo Rusije na zastupanje u februaru 2022. godine, nakon 26 godina članstva Rusije, a zatim isključilo Rusiju mjesec dana kasnije, u skladu sa članom 8. Statuta.
MKS ne može krivično goniti ruske političke i vojne lidere za zločin agresije, jer Rusija nije potpisnica Rimskog statuta.
Tribunal je kulminacija trogodišnjeg pritiska da se Kremlj pozove na odgovornost za svoje postupke u Ukrajini. Međunarodni krivični sud je već izdao naloge za hapšenje Putina i Marije Lvove-Belove, ruske komesarke za prava djeteta, zbog njene uloge u nezakonitoj deportaciji hiljada ukrajinske djece u Rusiju. Prošle godine sudije MKS-a izdale su naloge za hapšenje bivšeg ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika ruskog Generalštaba Oružanih snaga Valerija Gerasimova zbog napada na elektroenergetsku infrastrukturu Ukrajine.
Međutim, tribunal je postao neophodan jer, uprkos nadležnosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti (koji sada uključuju uništavanje škola, bolnica i infrastrukture i namjerno ciljanje civila) i genocid počinjen na teritoriji Ukrajine, MKS ne može krivično goniti ruske političke i vojne lidere za zločin agresije. To je zato što Rusija nije potpisnica Rimskog statuta, kojim je osnovan Međunarodni krivični sud, i zato što pravo veta te zemlje u Ujedinjenim nacijama sprečava Vijeće sigurnosti da predmet uputi sudu.
To ostavlja samo poseban tribunal za procesuiranje Putinovog temeljnog zločina: planiranja, pripreme i izvršenja invazije, okupacije i pokušaja aneksije Ukrajine, koji datira još od invazije na Krim 2014. godine.
Procesuiranje režima za zločin agresije protiv Ukrajine u potpunosti spada u misiju Vijeća Evrope, osnovanog nakon Drugog svjetskog rata, kada je veći dio kontinenta ležao u ruševinama, s ciljem očuvanja vladavine prava i ljudskih prava. To bi, također, poslalo važnu poruku da je sistem zasnovan na pravilima i dalje najbolji način za stvaranje stabilnijeg i mirnijeg svijeta.
Ta poruka je sada potrebnija nego ikad, dok Putin pojačava rusku ratnu mašineriju i povećava pritisak ne samo na liniju fronta u Ukrajini, već i na civile. Kremlj je navodno uvezao radnike iz azijskih i afričkih zemalja kako bi pojačao radnu snagu u fabrikama koje proizvode dronove, a Kina je optužena da isporučuje vitalne komponente u velikim količinama.
Dakle, ono što se dogodilo ove sedmice je od velikog značaja. Novo američko naoružanje uskoro će početi stizati, a poruka je upućena Putinu i njegovoj
kriminalnoj kliki: stižu krivične optužnice i neće biti mjesta za skrivanje. Jednostavno rečeno, bit će malo mjesta izvan Rusije gdje Putin može biti siguran da se neće suočiti s poniženjem potencijalnog hapšenja. Njegova nekažnjivost se bliži kraju.