Rusija: Gubi li Moskva Azerbejdžan kao saveznika?

Prošle sedmice, policijska racija izazvala je diplomatsku krizu. U roku od nekoliko dana, spor između Rusije i Azerbejdžana je eskalirao, što je znatno opteretilo već napete odnose između dvije zemlje.

Sve je počelo kontroverznom policijskom racijom u ruskom gradu Jekaterinburgu 27. juna. Nekoliko etničkih Azerbejdžanaca uhapšeno je u okviru istrage o zločinima koji datiraju godinama unazad. Muškarci su optuženi za izvršenje atentata i ubistava. Ruske specijalne snage su očigledno snažno intervenirale prilikom hapšenja. Dvojica muškaraca su umrla, vjerovatno kao posljedica kontroverzne racije.

Baku je brzo i snažno reagovao. Azerbejdžansko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je "neprihvatljiv čin nasilja" ruskih snaga sigurnosti. Svi kulturni događaji povezani sa Rusijom otkazani su u znak protesta. Voditelj u udarnom terminu državne televizije osudio je "imperijalno ponašanje" Moskve prema bivšim sovjetskim državama. Dana 30. juna, azerbejdžanske vlasti su u Bakuu uhapsile dva ruska novinara ruske državne novinske agencije Sputnik Azerbejdžan. Prema medijskim izvještajima, njih dvojica su radili za rusku službu unutrašnje sigurnosti, FSB.

Moskva umanjuje značaj, Baku podiže ulog

Kremlj je bio suzdržan u svom odgovoru. Portparol Dmitrij Peskov rekao je da žali zbog odluke Bakua da otkaže kulturne događaje, naglašavajući da situacija u Jekaterinburgu "ne može i ne bi trebala biti razlog za takvu reakciju". Rusko ministarstvo vanjskih poslova istaknulo je da su mrtvi i pritvoreni muškarci, iako etnički Azerbejdžanci, imali ruske pasoše.

Sljedećeg dana, azerbejdžanske pravosudne vlasti su podigle ljestvicu hapšenjem još ruskih državljana u Bakuu. Optuženi su za umiješanost u krijumčarenje droge i organizirani kriminal. Fotografije iz sudnice pokazuju da su neki od pritvorenih, po svemu sudeći, pretučeni. Muškarci su na društvenim mrežama identificirani kao programeri i turisti iz Jekaterinburga.

Spirala međusobnih optužbi se nastavlja intenzivirati. Više Azerbejdžanaca uhapšeno je u Rusiji, u gradovima Jekaterinburg i Voronjež. Regionalni stručnjaci su za DW opisali spor kao još jednu napetost u odnosima između dvije zemlje, nakon azerbejdžanske avionske nesreće krajem prošle godine.

Zašto je avionska nesreća bila prekretnica?

25. decembra 2024. godine, azerbejdžanski avion sa 62 putnika i pet članova posade pogodila je ruska raketa zemlja-vazduh.

Tragedija se dogodila iznad grada Groznog, gdje je djelovala ruska protivvazdušna odbrana. Avion je pokušao prinudno sletjeti, ali se srušio u blizini kazahstanskog grada Aktaua. Poginulo je 38 ljudi.

Azerbejdžanski politikolog i istraživač konflikata Arif Junusov vjeruje da oštra retorika u medijima obje zemlje od tada nije slučajnost. Prema njegovom mišljenju, informativnu politiku i u Rusiji i u Azerbejdžanu koordiniraju vlasti, a bilateralni odnosi su uveliko pod utjecajem ličnih osjećaja šefova država.

Alijev pokazuje nezadovoljstvo Putinom

Junusov komentira da je za azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva pad aviona imao ličnu dimenziju. U vrijeme incidenta, iznad Rusije je letio i predsjednički avion. Teoretski, i ovo je moglo postati meta ruskih protivavionskih raketa.

Štaviše, prvi službeni predstavnik koji se izvinio Azerbejdžancima nije bio ruski predsjednik Vladimir Putin, već čečenski lider Ramzan Kadirov. Jusunov kaže da je predsjednik Ilham Alijev bio iznerviran zbog toga.  

"Alijev nije spomenuo Kadirova po imenu, ali je bio oštro kritičan, rekavši da ga ne bi trebali zvati drugi ljudi", objašnjava Junusov. Vjeruje da bi se javni sukob mogao izbjeći da je Putin prvi nazvao Alijeva.

Nezavisni stručnjak za Kavkaz Kiril Krivošev se slaže sa ovom konstatacijom.

"Putin se samo formalno izvinio, a bilo je jasno da Alijev nije bio ni blizu zadovoljan", rekao je za DW.  

Međutim, Krivošev naglašava da nedavne događaje u Jekaterinburgu vjerovatno nije pokrenuo Kremlj. Krivični tužioci u Rusiji imaju svoju logiku, kaže on.  

"Oni sve dijasporske populacije, uključujući i azerbejdžansku zajednicu, smatraju organizovanim kriminalnim grupama. To je široko rasprostranjen trend među sektorima ruske elite." Krivošev vjeruje da je rezultirajuća diplomatska kriza samo kolateralna šteta.

Prema Krivoševu, vlada u Bakuu koristi političku eskalaciju kako bi ojačala svoju poziciju na međunarodnoj sceni.  

"Alijevu je važno da djeluje kao dominantni vođa koji je u stanju reći ne i Rusiji i Zapadu".

Azerbejdžan zauzima asertivan stav prema Moskvi

Azerbejdžanski politikolog i član parlamenta Rasim Muzabekov kaže da Baku više ne vidi Moskvu kao vanjsku silu u poziciji da diktira pravila na Kavkazu. Rekao je za DW da je Azerbejdžan počeo razvijati vlastitu vojnu i energetsku infrastrukturu, te da je to, zauzvrat, iritiralo Kremlj.

Muzabekov kaže da je retorika ruskih medija prema Azerbejdžanu postala mnogo oštrija i da Moskva sada pokušava kompenzirati gubitak uticaja u regiji vršeći pritisak na azerbejdžansku dijasporu.

To bi moglo imati ekonomske, ali i diplomatske posljedice - naprimjer, na energetskom tržištu.  

"Ne smijemo zaboraviti da je Rusija pod sankcijama. A Azerbejdžan je na određene načine pomogao Moskvi da ih zaobiđe", primjećuje Arif Yunusov. "Evropski parlament je osnovao komisiju koja će istražiti čiji se plin prodaje Evropi, naprimjer. Je li to azerbejdžanski ili je zapravo ruski?"  

Ako bi se odnosi između Moskve i Bakua dodatno pogoršali, svaki takav dogovor između dvije zemlje  bi bio ugrožen.

Zastupnik Rasim Muzabekov dodaje da su i drugi bilateralni projekti ugroženi: razvoj Međunarodnog transportnog koridora sjever-jug kroz Azerbejdžan i projekt sinhronizacije ruske i iranske elektroenergetske mreže. Muzabekov upozorava da se problemi sa transportom ruskog plina kroz Iran ne mogu isključiti.

Ipak, ekonomski interesi su i dalje važni za Azerbejdžan, kaže politikolog Krivošev.  

"U idealnom slučaju, azerbejdžanska ekonomija bi željela izbjegavati politiku. Ali dok Baku još uvijek ima prostora za djelovanje, Moskva ima sve manje i manje poluga."

Rusija, zaključuje on, gubi uticaj na Kavkazu.