Rat Rusije i Ukrajine: Objašnjenje svih predloženih mirovnih planova

 

Dok se godišnja sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda bližila kraju, Kina i Brazil bili su domaćini sastanka sa 17 članova na marginama. Cilj konklave 27. septembra: okupiti podršku za njihov prijedlog mirovnog plana za rat u Ukrajini.

Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, što je označilo najveći rat u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata i suštinski preoblikovalo globalne odnose i ekonomiju, uz poremećene lance snabdijevanja i sigurnog snabdijevanja hranom širom planete.

 

 

Plan Kine i Brazila

 

Sastankom na marginama Generalne skupštine UN-a, za novoformiranu grupu "Prijatelji za mir" predsjedavali su kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i brazilski savjetnik za vanjsku politiku Celso Amorim. Sastanku nisu prisustvovale ni Ukrajina ni Rusija.

Ovaj plan su dvije zemlje prvi put predložile u maju. Prema saopćenju objavljenom na web stranici Vlade Brazila, planom se traži:

 

 

Švicarska, koja je poslala posmatrača na sastanak čiji su domaćini Kina i Brazil, pozdravila je njihov prijedlog. Ali, učešće te zemlje i njeno prihvatanje plana Kine i Brazila izazvalo je kritike iz Ukrajine.

 

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine navodi u saopćenju da je mirovna formula koju je predložio Volodimir Zelenski "jedini put ka sveobuhvatnom, pravednom i održivom miru". Zelenski je dugo tvrdio da se Rusija mora "natjerati na mir" i da bi pokušaji pregovora s Moskvom bili uzaludni.

Švicarska je u junu bila domaćin mirovnog samita zasnovanog na mirovnom planu Zelenskog – konklave kojoj nisu prisustvovale ni Rusija ni Kina. Brazil, koji je učestvovao na tom samitu, nije potpisao deklaraciju objavljenu na kraju tog sastanka.

 

Ukrajinski plan

 

Mirovni plan Zelenskog razlikuje se od plana pobjede u pet tačaka o kojem je razgovarao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom tokom posjete Washingtonu i New Yorku prošlog mjeseca.

 

Mirovni plan ima 10 stubova:

 

 

Plan Rusije

 

Ali Ukrajina nije jedina strana u ratu sa mirovnim planom. I Rusija, agresor, ima svoj plan za mir.  

U junu, nekoliko dana prije mirovnog samita u Švicarskoj koji je sponzorirala Ukrajina, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je svoj plan za prekid vatre tokom sastanka s ruskim ambasadorima, koji sadrži slijedeće elemente:  

 

 

Ukrajina i SAD su osudile ovaj plan. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak ocijenio ga je kao "uvredljiv za zdrav razum".

Zelenski je rekao italijanskoj televiziji Sky TG24: „Ove poruke su ultimativne poruke. To je isto što je uradio i Hitler kada je rekao 'dajte mi dio Čehoslovačke i ovdje će se završiti'”.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da Putin "nije u poziciji diktirati Ukrajini šta moraju učiniti da bi uspostavili mir".  

 

Afrički mirovni plan

 

U junu 2023. godine, lideri sedam zemalja u Africi odvojeno su se sastali sa Zelenskim i sa Putinom. Delegaciju su činili predsjednici Južne Afrike, Egipta, Senegala, Demokratske Republike Kongo, Komora, Zambije i Ugande.

Ovaj prijedlog je sadržavao 10 tačaka, ali nikada nije stavljen na papir. Glavni elementi su bili:

 

I Putin i Zelenski nagovestili su da plan neće uspeti. Zelenski je odbacio plan, rekavši da će mirovni pregovori biti mogući tek nakon što se Rusija povuče.

"Dozvoliti bilo kakve pregovore sa Rusijom sada dok je okupator na našoj zemlji znači zamrznuti rat, zamrznuti sve: bol i patnju", rekao je on na konferenciji za novinare.

 

Uključivanje Indije u mirovne napore

 

Zelenski se 23. septembra po treći put ove godine sastao s indijskim premijerom Narendrom Modijem.

Zelenski je u postu na svom X nalogu napisao da se na sastanku u New Yorku razgovaralo o "provođenju Formule mira".

Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar rekao je ranije, 10. septembra: “U ovom sukobu, ne vjerujemo da će rješenje doći sa bojnog polja, tako da mislimo da su pregovori jedini put naprijed, u nekom trenutku moraju postojati pregovori”.

Dodao je da se "s vremena na vrijeme daju prijedlozi" da Indija bude domaćin mirovne konferencije o tom pitanju.

 

Međutim, ova južnoazijska zemlja nije iznijela vlastiti mirovni plan i, uprkos nedavnom prijateljstvu između Modija i Zelenskog, Nju Delhi i Kijev imaju oštre razlike oko toga kako raditi na uspostavi mira u Ukrajini.

Iako je Indija učestvovala na mirovnom samitu u Švicarskoj, odbila je potpisati završni dokument, koji se temeljio na mirovnom planu Zelenskog koji Indija nije eksplicitno podržala. Indija je insistirala da može pristati samo na nacrt mirovnog plana koji proizlazi iz pregovora u kojima je učestvovala i Rusija.  

U augustu, kada je Modi posjetio Kijev, postavši prvi indijski premijer koji je posjetio Ukrajinu otkako je postala nezavisna država nakon raspada Sovjetskog Saveza, Zelenski je doveo u pitanje akreditive Indije da bude domaćin mirovnog samita kada nije prihvatila ishod švicarske konklave.

 

Zašto Ukrajina želi da se provede samo njen plan?

 

"Problem je u terminu 'pregovori'", rekao je za Al Jazeeru John Lough, saradnik istraživačkog centra Chatham House programa za Rusiju i Evroaziju sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

„Rusi slijede maksimalistički cilj – proširenje teritorije“, rekao je on, dodajući da Rusija ima za cilj i svrgavanj Zelenskog kojeg bi zamijenila „liderom koji se može ponuditi“. To, kako je rekao, ima za cilj vraćanje Ukrajine u rusku sferu uticaja.

„Putin jednostavno želi pregovarati o uslovima predaje Ukrajine. Na to misli kada kaže da je Rusija voljna pregovarati”.

Lough je objasnio da Ukrajina, sa druge strane – uz svu svoju oštru retoriku – u osnovi „traži kompromis koji će neokupiranom dijelu zemlje osigurati zapadne sigurnosne garancije“.

“Za Ukrajinu, ovo je pitanje očuvanja njenog suvereniteta”, rekao je Lough. „Kinesko-brazilski mirovni planov su samo ruski prijedlozi u različitim pakovanjima”.