Putinovi bliski tehnokratski zvaničnici, bez kojih ne bi mogao

NV je prikupio šest portreta tehnokratskih zvaničnika, bez kojih Putin ne može. Nije isključeno da najmanje dvoje iz ove grupe tvrde da zauzimaju glavnu poziciju u Kremlju.

 

Mihailo Mišustin. 57 godina. Šef Vlade Ruske Federacije.

On nije mogao biti izostavljen sa liste - premijer, prema Ustavu Ruske Federacije, postaje v.d. predsjednika, ako se predsjedniku bilo šta desi.

Mišustin je zamijenio Dmitrija Medvedeva na mjestu šefa vlade u januaru 2020. godine, nakon što je prethodno 10 godina bio na čelu Federalne poreske službe. Kao glavni fiskalni šef, ostao je upamćen po implementaciji sistema koji podsjeća na Orvelovog "Velikog brata" - globalnu digitalnu kontrolu kretanja novca i čekova. Mišustinova "zasluga" u digitalizaciji Putinovog režima je neupitna.

O Mišustinovim političkim stavovima se ništa ne zna. 21. februara 2022. godine, na sastanku Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, bio je jedan od tri učesnika (zajedno sa šefom Vijeća sigurnosti Nikolom Petruševim i šefom SSR Sergejem Nariškinom) koji su govorili u prilog nastavka pregovora sa Zapadom. „Mislim da je potrebno, naravno, dokazati našu poziciju, ako hoćete, da je kataliziramo i, ako ne dođe do promjena, da priznamo „LNR“ i „DNR“, rekao je Putin. Na ove riječi Putina nije bilo negativne reakcije, iako je Nariškina odmah ponizio.

Prema izvorima Meduze, premijer je za invaziju Ukrajine saznao 23. februara 2022. Godine. Iz Kremlja je u taj kabinet ministara donesena informacija o navodnom uvođenju "ograničenog kontingenta" vojske u Donbas.

Nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu, SAD, Zapadna Evropa i Japan uveli su sankcije ruskom premijeru. U međuvremenu, Mišustin, za razliku od svog prethodnika, ne prijeti svijetu nuklearnim udarom i ne najavljuje "oživljavanje neonacizma". U proljeće 2022. godine, govoreći u Državnoj dumi, samo je izjavio da je "vođen ekonomski rat protiv Rusije", nakon čega je ovu formulaciju ponovio nekoliko puta.  

Visok status Mišustina u hijerarhiji istaknuo je 2023. predsednik Narodne Republike Kine Xi Jinping. On je sa premijerom održao odvojeni sastanak tokom posjete Moskvi, iako to, prema riječima stručnjaka Atlantic Councila Andersa Aslunda, nije bilo po protokolu. Štaviše, na čelu ogromne delegacije Ruske Federacije, Mišustin je u maju posjetio Kinu, gdje se sastao i sa Xi Jinpingom.  

„Kinezi su izrazili nepovjerenje Putinu i možda gledaju na Mišustina kao na dostojnu alternativu“, sugeriše Aslund.

Ruski opozicioni politikolog Abas Galjamov smatra da nema razloga da se sumnja da je Mišustin u zavjeri protiv Putina. Prema njegovim riječima, premijer je nekonfliktna osoba i umije da "uzmiješa", pregovara i ubijedi.

„Ali ako Mišustin postane predsjednik i dobije priliku da se pomiri sa Ukrajinom, ukine sankcije Rusiji sa zahtjevom da Putina izruči tribunalu u Hagu, onda postoji rizik da će pristati na to kako bi spasio Rusiju“, rekao je Galjamov na Kanalu 24.

“Ukrajina će vjerovatno biti spremna u određenoj mjeri pregovarati sa njim. Ali to su pregovori o primirju, a ne mirovni pregovori, to je razlika. Pregovori o završetku rata bit će mogući, čak i sa ćelavim đavolom, kako je jednom rekao predsednik Zelenski. Odnosno, posebno sa Mišustinom. Ali ne može doći do normalizacije odnosa između zemalja sa Mišustinom, jer je on ratni zločinac“, rekao je politički tehnolog Mihajlo Šejtelman u intervjuu za kanal Jutro februara.

Sergej Kirijenko. 61 godina. Prvi zamjenik šefa administracije predsjednika Ruske Federacije.

Posebnost ovog lika je u tome što je nekada formalno bio Putinov šef. Kirijenko ga je 1998. predstavio kao novog direktora FSB-a. Proći će oko godinu dana, a Putin će već biti premijer, a uskoro i predsjednik.  

Najmlađi šef vlade Ruske Federacije u istoriji, Kirijenko, pamti se po strašnom neuspjehu privrede, koji je doveo do prvog i jedinog defaulta u istoriji zemlje. Ali je ostao blizak najvišim krugovima moći. Od 2000. do 2005. bio je zamjenik predstavnika predsjednika u regiji Volga, od 2005. do 2016. bio je na čelu korporacije Rosatom.

Evropska unija ga je sankcionirala zbog mogućeg učešća u trovanju takozvanog opozicionog lidera Aleksija Navaljnog.

Nije se posebno isticao u javnosti. Kirijenko je spominjan uoči izbora, kada su pokušavali da pretpostave kakav će rezultat "naslikati" Putin ili partija na vlasti.

Sve se promijenilo početkom invazije na Ukrajinu. Prvi zamjenik šefa administracije predvodio je politički blok Kremlja, počeo je redovno držati patriotske govore. Meduza je Kirijenka nazvala "vicekraljem Donbasa": upravo je taj zvaničnik pripremao "referendume" o pristupanju pseudorepublika "DPR" i "LNR" Rusiji.

Kao neformalni mentor, često je posjećivao okupirane teritorije i, kako se priča, jednom je bio na udaru paljbe.

Jesenja ofanziva Oružanih snaga Ukrajine 2022. godine lišila je Kirijenka njegove uloge upravitelja osvojenih zemalja. Ali on je još uvijek u orbiti Kremlja, predstavljajući one koji se protive bloku vojnih i sigurnosnih snaga.

Sergej Lavrov. 73 godine. Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije.

U martu se navršava 20 godina otkako je Lavrov došao na funkciju ministra. Za to vrijeme Ministarstvo se iz diplomatskog pretvorio u propagandni, a diplomata je savršeno savladao žargon („moroni, *la“ itd.).

„U suštini, Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije odavno je prestalo biti diplomatska agencija i počelo je obavljati uglavnom unutrašnje političke zadatke, pokušavajući u svijest podređenog stanovništva usadi mit o izuzetnoj ulozi Putinove Rusije u svijetu, Rusija koju većina planete poštuje, a

ostali se plaše“, komentirao je funkciju ruskog ministra vanjskih poslova kolumnista lista Den Ihor Jakovenko.

Kako je za DW rekao njemački politikolog Felix Riefer, šef ruskog Ministarstva vanjskih poslova doveo je u pitanje svoju nekadašnju reputaciju podržavajući "politiku preorijentacije ruskog režima".  

"Lavrov ne odlučuje ni o čemu u ruskoj vanjskoj politici, on čeka Putinove instrukcije i neće voditi nezavisnu politiku", rekao je Rifer i dodao da šef ruske diplomatije nije bio iniciran u pripremu otvorene invazije Ruske Federacije na Ukrajinu.

U uslovima međunarodne izolacije Ruske Federacije i Putina lično, za kojim je Međunarodni krivični sud raspisao nalog za hapšenje, Lavrov jedini može predstavljati zemlju na mnogim međunarodnim forumima. To je bio slučaj, posebno, na samitu G20 u Indiji i na forumu BRICS-a u Južnoj Africi.  

U tom smislu, Putin ne može bez Lavrova. Ali postoji još nešto zajedničko među njima - antisemitizam. U proljeće 2022. ministar je rekao da Hitler ima jevrejsku krv i da su Jevreji "najvatreniji antisemiti". Lavrov je ignorirao zahtjev Izraela i brojnih jevrejskih zajednica širom svijeta da se izvini. Štaviše, on je potom uporedio podršku SAD i Evrope Ukrajini sa Hitlerovom politikom u vezi sa rješenjem "jevrejskog pitanja".

Putin u tom smislu ne zaostaje mnogo za Lavrovom. Samo posljednjih mjeseci Putin je imao nekoliko antisemitskih napada.

Elvira Nabiullina. 59 godina. Predsjednica Centralne banke Rusije.

Na ovoj funkciji je od 2013. godine. Ponižavajuća riječ "sislib" u krugovima Kremlja odnosi se na nju u potpunosti. Nabiulina ne krije da je pobornik tržišnih pristupa u privredi, nikada nije izrazila podršku (ili nepodršku) ratu.

Barem javno. FT je pisao da su mjesec prije invazije Nabiullin i šef Sberbanke Herman Gref posjetili Putina u njegovoj rezidenciji i uvjerili ga da će rat donijeti katastrofalne posljedice po rusku ekonomiju. "U prezentaciji, tehnokrate su upozorile da će kvalitet života Rusa zaostajati čak i za zemljama u razvoju, jer će ograničenja uvoza natjerati Rusiju da se bori ne samo za naprednu tehnologiju, već i za osnovne potrepštine kao što su lijekovi i hrana", navodi se u publikaciji.

Nije bilo moguće uvjeriti Putina. Ali ni ekonomija nije propala. Upravo Nabiulina, kao šef regulatora, čini sve da inflaciju zadrži u prihvatljivim granicama u situaciji kada je javna potrošnja nezamislivo porasla.

“Centralna banka vodi strogu politiku. Odnosno, podiže ključnu stopu kako bi novac na slobodnom tržištu postao oskudan. Budžet raste a ne možete kupiti novac na slobodnom tržištu: preskup je. I tako se balansira“, prokomentarirao je situaciju politikolog Kirilo Rogov u intervjuu za The New Times, dodajući da je takav pristup generalno neracionalan.  

"Ona je zapovijedila Centralnoj banci: 'Naš zadatak je da se pretvaramo da se ništa ne dešava i pomognemo zemlji da izdrži udarac'", rekao je Nabiulinin kolega, bivši zamjenik šefa Centralne banke, a sada član opozicije, Sergej Aleksašenko za DW. — Sa stanovišta zadataka koje Putin postavlja pred nju, on ne bi trebao imati zamjerke, već cijenu pitanja? Učinila je rublju nekonvertibilnom, zabranila strancima da prodaju rusku imovinu, praktično je zamrznuvši".

Od 2022. godine Nabiullina je pod sankcijama SAD-a, Kanade, Velike Britanije i niza drugih zemalja.

 

Marat Husnulin. 57 godina. Zamjenik premijera Ruske Federacije.

Izvor Meduze blizak predsjedničkoj administraciji ovako je opisao zamjenika premijera: „Marat Šakirzianovič je iskusni vezir sa Istoka. Uvek zna šta rećo šahisti, kako ga zainteresirati, kako mu se zahvaliti. Ovaj stil komunikacije je postao ugodan za predsjednika."

Funkcioner koji je zadužen za izgradnju i infrastrukturu dao je Putinu prijatnu temu - "obnavljanje" teritorija Ukrajine koje je okupirala Rusija.

Maksimum cinizma je pojava novih zgrada u porušenom Mariupolju. Ovaj grad je posetio Putin u noći sa 18. na 19. mart, a Husnulin je bio putnik u automobilu kojim je upravljao Putin. Oni su se, navodno, slučajno dovezao u dvorište, gde je pažljivo bio postavljen sto sa nekim crtežima. Potpredsjednik Vlade se dugo hvalio uspjesima, kada je neko iz mase povikao: „Ovo nije istina! Sve je za predstavu!"

Husnulin je zaslužan i za popravku Krimskog mosta, koji je već nekoliko puta oštećen. On je u oktobru najavio da je rekonstrukcija završena 18 dana prije roka i da je saobraćaj uspostavljen.

Jedan od Putinovih "lojalnih podanika" uspijeva izbjeći političke i "patriotske" izjave. Istovremeno, traži izdvajanje ogromnih sredstava za građevinske ugovore na okupiranim teritorijama, napominje Meduza.

Anton Vaino. 51 godina. Šef administracije predsjednika Ruske Federacije.

Što se tiče karijere, nije inferioran u odnosu na svog djeda, dugogodišnjeg prvog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Estonije Karla Vaina.

Sve rane aktivnosti Vaina mlađeg bile su povezane sa predsjedničkom ili vladinom protokolarnom službom. 2016. iznenada je postavljen na mjesto šefa AP-a, zamijenivši Sergeja Ivanova, dugogodišnjeg Putinovog saradnika.

Međutim, u intervjuu za Ukrajinsku Pravdu, Kirilo Budanov, šef Ministarstva unutrašnjih poslova i komunikacija Ukrajine, izdvojio je samog Vaina: „Vaino može uticati na bilo koju odluku u Ruskoj Federaciji. Malo ljudi u našoj zemlji zna ovo prezime. Ali u stvari, njegov uticaj je ogroman."

Štampa je objavila egzotične detalje o zvaničniku. Napisao je "naučni rad" o izumu nooskopa, uređaja koji je navodno sposoban da skenira promjene u noosferi. On ima pasoš i male države Butan.